Transcript Učenici s posebnim potrebama

Učenici s posebnim
potrebama
T. Horvat, prof.
“Sustav školovanja nema pravo na ODREĐENU djecu.
Sustav školovanja je taj kojeg treba prilagoditi kako bi
zadovoljio potrebe SVE djece.”
(Linquist, UNESCO, 1994.)
Djeca s teškoćama u razvoju:
• oštećen vid, sluh, govor
• tjelesno invalidni i kronično
bolesni
• intelektualno ispodprosječno
funkcioniranje (laka mentalna
retardacija)
• organski uvjetovani poremećaji u
ponašanju (minimalna cerebralna
disfunkcija)
Hiperaktivni poremećaj (ADHD)
• najčešći je razvojni poremećaj u djetinjstvu
• uglavnom je genetski; nedostaci u funkcioniranju
određenih dijelova mozga
• kroničan je - kod odraslih se mijenja način
ponašanja (pojavljuje se kao osjećaj nemira)
• zastupljenost hiperaktivnog poremećaja je 3 – 7 %
kod školske djece, češće je zastupljen kod dječaka
nego kod djevojčica (4 : 1)
• hiperaktivni poremećaj se otkriva nešto ranije kod
dječaka nego kod djevojčica pa je i to razlog što u
ranijoj školskoj dobi ima više dječaka s ovim
poremećajem
• u starijim uzrastima školske djece i kod odraslih
podjednak je broj osoba s ovim poremećajem kod
muškaraca i žena
DOB DJETETA
SPECIFIČNI PROBLEMI
3. do 4. godine
hiperaktivnost i impulzivnost
5. do 7. godina
nepažnja
viši razredi
ponavljanje razreda
Osobine ADHD-a:
• nedostatak inhibicije (pažnje)
• teškoće u trajanju i fokusiranju pažnje – pažnja je
kratkotrajna, osoba se vrlo lako omete u aktivnosti
• teško samousmjeravanje
• nedostatan razvoj unutarnjeg govora – ne mogu
unutarnjim govorom sami korigirati svoje ponašanje
• oslabljeno povezivanje staro – novo nastavno
gradivo
• nemogućnost analize prošlih ponašanja – mogu
opisati što se dogodilo, ali ne mogu objasniti svoje
postupke
Moguće prilagodbe u nastavnom procesu
DOBRO
LOŠE
sjediti sam u srednjoj prvoj
klupi
sjediti u zadnjoj klupi
doći do učenika i skrenuti mu
pažnju laganim kuckanjem
prstima o klupu
opomenuti glasno učenika,
destruktivne poruke
što češće pohvale
destruktivne poruke koje ne
motiviraju
Disleksija i disgrafija
• poremećaj čitanja i pisanja
• stanje za cijeli život
• mijenja se odrastanjem (osobe mogu savladati brzinu i
točnost čitanja, ali ne i razumijevanje pročitanog)
• disleksija i disgrafija u pravilu se javljaju zajedno
Specifične pogreške u pisanju i čitanju:
• najčešće se griješi u slovima/glasovima:
b, d, p n, u, m c, č, ć k, g
• učenik ne može odrediti poredak: prvi/zadnji,
lijevo/desno)
• sporost, nerazumijevanje pročitanog, nerazumijevanje
prenesenog značenja
• rječnik: malen fond riječi, nerazumijevanje: sinonima,
homonima, metafora
• kod učenika je vrlo često prisutna disproporcija između
verbalnog i neverbalnog izražavanja
Moguće prilagodbe nastavnog procesa
• smanjiti opseg teksta
• učeniku će čitanje olakšati označivač teksta (to može
biti list papira kojim će učenik prekriti tekst koji ne čita
i tako svoju pažnju usmjeriti na tekst koji čita)
• pripremiti pitanja uz tekst (učenik se lakše usredotoči na
tekst te se poboljšava i razumijevanje pročitanog)
• definirati nepoznate pojmove u tekstu
• preferirati usmenu provjeru znanja
• individualizirati program
Kako izraditi prilagođeni program?
“Želite li nešto naučiti brzo i učinkovito morate to vidjeti, čuti i
osjetiti” (Stockwell)
• prilagođeni program se primjenjuje kod
teškoća na području mišljenja i smanjene
intelektualne sposobnosti
• prilagođeni program je individualizirani
program prilagođen sposobnostima učenika;
podupire JAKE strane učenika
Koraci u izradi prilagođenog programa
• Kako se teškoće učenika iskazuju? (učitelj razredne
nastave svojim opažanjima pomaže predmetnom
učitelju)
• Koji su razlozi što učenik ne sudjeluje u nastavnom
procesu? (pomoć stručnih suradnika u školi)
• Koliko teškoće učenika utječu na edukacijsku
komunikaciju?
• Jesu li zadovoljene potrebe učenika s posebnim
potrebama?
Odrednice prilagođavanja programa:
ŠTO?
određivanje nastavnog sadržaja
KADA?
određivanje ciljeva (kratkoročni,
dugoročni)
KOLIKO?
određivanje razine usvajanja sadržaja
KAKO?
određivanje metoda, sredstava, oblika
rada
NASTAVNA
JEDINICA
OSNOVNI
PODACI / NOVI
POJMOVI
METODE I
OBLICI RADA
PRILAGOĐAVANJE ZAHTJEVA
perceptivno
- slika, karta, crtež,
shema
- veći razmak između
riječi i redaka
- uključivanje u rad
(čitanje)
- orijentiri pri čitanju
govorno
spoznajno
-smanjivanje broja
činjenica
- sažimanje teksta,
isticanje bitnog
- dugotrajnije vježbanje i
ponavljanje
- rad u malim skupinama
koristiti geste
- ponoviti sadržaj
- dozirati
informacije
- jasne upute
-praćenje
rada učenika
-
Individualizirani pristup
• poticanje samostalnosti u radu učenika
• prilagodba načina rada (zadatke zadavati jedan
po jedan kako učenik ne bi izgubio motivaciju)
• prilagodba načina provjere (učenicima rješavanje zadatka
olakšava ukoliko im navedemo npr. koliko je točnih odgovora)
• kontinuirano praćenje napredovanja učenika (mape s radovima)
• bitno: stjecanje funkcionalnih znanja i vještine
samovrjednovanja kod učenika
“Odgajatelj neka bude nalik na Sunce koje obično šalje
svjetlo i toplinu, često kiše i vjetrove, a rijetko kad
munje i gromove.”
(Komensky)
“IDEM”- Hrvatska udruga za stručnu pomoć
djeci s posebnim potrebama, Ilica 48,
Zagreb, tel: 01/ 481-30-81
www.specialneeds.htnet.hr
Literatura:
1. Mr. sc. S. Sekušak-Galešev, prof. “Emocionalni i edukacijski
razvoj djece s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti”
2. Doc. dr. sc. M. Lenček-Vancaš, prof. “Poremećaji čitanja i
pisanja-kako prepoznati i postupiti”
3. Prof. dr. sc. Z. Stančić, prof. “Vrednovanje i ocjenjivanje
učenika s posebnim ptrebama u školi”
4. E. Jensen “Različiti mozgovi, različiti učenici: kako doprijeti
do onih do kojih se teško dopire”, Educa, Zagreb, 2004.
5. M. J. Kostelnik, E. Onaga, B. Rohole, A. Whiren: “Djeca s
posebnim potrebama: priručnik za odgajatelje, učitelje i
roditelje”, Educa, Zagreb, 2004.
6. S. I. Greenspan: “Dijete s posebnim potrebama”, Ostvarenje,
Lekenik, 2003.
•POVRATAK
Zaokruži jedan točan odgovor.
Podrhtavanje Zemljine površine nazivamo:
a) plima
b) reljef
c) potres
•POVRATAK
•POVRATAK
Mentalne mape:
• U središtu papira napisati središnji pojam.
• Poticati učenike da u crtanju mentalnih mapa koriste
boju. U početku neka koriste 4 boje, a vremenom mogu
koristiti i više boja. Boja potiče kreativno razmišljanje,
pomaže razlikovati različita područja mišljenja i
zaokuplja pozornost kod hiperaktivnih učenika.
• Glavne grane povezuju se sa
središnjim pojmom, a grane
druge i treće razine s prvom i
razinom.
drugom
• Grane se crtaju kao zakrivljene
crte.
•POVRATAK