Testovi znanja Igor Koletić Dokimologija – znanstvena disciplina kojoj je zadaća da pronađe i u praksi ponudi najprikladnije i valjane načine prosuđivanja i.
Download ReportTranscript Testovi znanja Igor Koletić Dokimologija – znanstvena disciplina kojoj je zadaća da pronađe i u praksi ponudi najprikladnije i valjane načine prosuđivanja i.
Testovi znanja
Igor Koletić
Dokimologija – znanstvena disciplina kojoj je zadaća da pronađe i u praksi ponudi najprikladnije i valjane načine prosuđivanja i ocjenjivanja. Školska dokimologija se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća na temelju ljestvice ocjena od 1 do 5.
Cilj joj je postići što objektivnije mjerenje znanja
Testovi znanja su takvi standardni postupci kojima se kod ispitanika izazivaju reakcije znanja. Očitovani učinci tih reakcija zatim se procjenjuju i mjere.
Testove znanja treba razlikovati od testova sposobnosti . Testovi sposobnosti ispituju i mjere uglavnom mogućnosti učenika za uspješno obavljanje različitih aktivnosti.
Testovi znanje se redovito sastoje od manjeg ili većeg broja zadataka koji učenici najčešće rješavaju pismeno.
Ono po čemu se testovi znanja razlikuju od tradicionalnog usmenog ili pismenog izlaganja jest ponajprije to što oni isključuju utjecaj svih onih subjektivnih faktora nastavnika ocjenjivača koji inače znatno utječu na ocjenu.
Najčešći faktori koji utječu o nastavniku prilikom ocjenjivanja:
1.
Osobna jednadžba nastavnika – ili je preblag ili prestrog.
2.
3.
Halo efekt – nastavnik ocjenjuje učenike uzimajući u obzir ocjene iz drugih predmeta.
Logička pogreška – nastavnik subjektivno ocjenjuje učenika na temelju drugog predmete koji mu predaje ili na temelju rezultata drugih aktivnosti (takmičenja, izbora ljepote, politike).
4.
5.
6.
Pogreška definicije – dodavanje u skalu ocjenjivanja od 1 do 5 još među-ocjena kako bi “preciznije” izmjerili učenička znanja.
Pogreška kontrasta – nastavnik subjektivno ocjenjuje učenike na temelju usporedbe sa drugim učenicima višeg ranga školovanja.
Pogreška tendencije prilagođavanja ocjena – nastavnik subjektivno prilagođava kriterije mogućnostima učenika za svaki razred posebno.
16 14 12 10 2 0 8 6 4
Osobna jednadžba nastavnika
Strog nastavnik
15 8 4 2 1 2 3 4 5 1 Broj učenika
16 14 12 10 2 0 8 6 4
Osobna jednadžba nastavnika
Blag nastavnik
1 2 4 8 1 2 3 4 5 15 Broj učenika
1 0 3 2 5 4 10 7 6 9 8
Osobna jednadžba nastavnika
Umjeren nastavnik
10 3 6 6 1 2 3 4 5 3 Broj učenika
Mjerne karakteristike testova znanja
Da bi neki test kao mjerni instrument bio upotrebljiv u praktične svrhe mora zadovoljiti sljedeće karakteristike:
1.
2.
3.
Valjanost – mora pokriti sve sadržaje koji su propisani operativnim nastavnim planom.
Objektivnost – dobiveni rezultati isključivo ovise samo o razini znanja pojedinog učenika.
Pouzdanost – ako u nekoliko uzastopnih mjerenja daje iste mjerne vrijednosti.
4.
5.
Osjetljivost – ako se pomoću njega mogu dobro razlikovati učenike s obzirom na njihova znanja koja su predmet mjerenja.
Normiranost – na temelju većeg uzorka testova učenika dobiva se prosječna vrijednost koja postaje referentna točka, te se od nje mjeri odstupanje pojedinog učenika.
Tipovi zadatak u testova znanja
U izradi testova znanja koristi se više različitih vrsta zadataka kojima je cilj objektivnije ispitivanje i mjerenje učeničkih znanja: dosjećanja kompletiranja ili dopunjavanja alternativni tip tip s dva kriterija izbora višestrukog izbora ispravljanja i sređivanja povezivanja zadaci esej tipa radionički zadaci
Tip dosjećanja
Testovi znanja ovog tipa sastoje se od zadataka u kojima je pitanje formulirano tako da od ispitanika zahtjeva odgovor u obliku jedne riječi, broja ili simbola.
a) Kojima se mjernim jedinicama izražava električni napon? …………………. ( voltima ) b) c) Navedi autora Hrvatske himne? ………………….….. ( Antun Mihanović ) Dobre strane: Koje je godine izbila Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca? …………………… ( 1573. godine ) Teško je moguće pogađanje.
Traže se precizni odgovori.
Loše strane: Potiču na “oskudne” odgovore.
Tip dopunjavanja
Zadaci dopunjavanja ili kompletiranja redovito imaju oblik rečenice u kojoj su neke riječi ispuštene. Zadaća je učenika da na prazno mjesto upiše onu riječ koja nedostaje. a) Milimetar je mjerna jedinica za mjerenje ……..…… , a gram je jedinica za mjerenje ……………….. . (dužine , mase) b) They …………… (meet) us when we ………… (be) in Virovitica last summer. ( met, where) c) Pokraj svakog naziva nacrtaj simbol elementa!
otpornik ………………… kondenzator ……………..
Dobre strane: Mala šansa pogađanja.
Lakše rangirati učenike.
Mogu obuhvatiti veliku količinu gradiva.
Loše strane: Za rješavanje treba više vremena.
Odgovori traže pamćenje naučenog gradiva.
Mogući su približni odgovori.
Alternativni tip
To su tipovi zadataka točno – netočno ili da – ne, a redovito sadrže neku tvrdnju i pored ili ispod nje odgovor . a) Stiropor je dobar toplinski izolator? T N b) c) Dobre strane : Lako se sastavljaju Čelik je tehničko željezo sa maksimalno 5 posto ugljika? T N Broj -35 je veći od broja -15? T N Za odgovore treba malo vremena Loše strane: Velika mogućnost pogađanja ( 50 posto ).
Njima se može obuhvatiti dosta gradiva Pitanja se lako ispravljaju i boduju.
Mora se postaviti veći broj takvih zadataka.
Ne može se napraviti razlika između bitnog i manje bitnog gradiva.
Tip s dva kriterija izbora
U ovim se zadacima od učenika zahtjeva da niz podataka koje zadatak sadrži razvrstaju prema dva kriterija izbora.
a) U nizu dolje navedenih životinja podcrtaj one koje su sisavci, a zaokruži one koji to nisu: medved gusjenica zmija dabar tuljan slon miš kameleon vjeverica žirafa Dobre strane: Mala mogućnost pogađanja.
Vrlo su jasni i razumljivi.
Lako se boduju.
Loše strane: Postoji mogućnost da odgovor ulazi u obje ili ne ulazi ni u jednu kategoriju.
Tip višestrukog izbora
Zadaci višestrukog izbora redovito sadrže tvrdnju ili pitanje i više predloženih odgovora na izbor. Samo je jedan odgovor točan!
a) Adrenalin je hormon kojeg izlučuje?
1. srž nadbubrežne žlijezde 2. prednji režanj hipofize 3. štitnjača b) 4. kora nadbubrežne žlijezde 5. gušterača 8X - 4X - 20 = 0 1. X=20 2. X=-20 3. X=5 4. X=-5 5. nema rješenja Dobre strane.
Mogućnost pogađanja je samo 20 posto Loše strane: Kod loše postavljenog zadatka lako se pogađa rješenje.
Mogu se primijeniti u svim predmetima Svi ponuđeni odgovori moraju biti usko vezani za pitanje.
Tipovi ispravljanja i sređivanja
Zadaci ispravljanja se sastoje od cijele rečenice u kojima su pogrešno napisane riječi.
a) Majka upita Ivana dali je bijo u školi.
b) Trešnja prozorom cvate pred.
Zadaci sređivanja traže da se elementi poredaju po nekom poretku i li načelu.
a) Poredaj materijale od 1 do 6 prema tome koji element najbolje provodi električnu struju.
željezo - aluminij - srebro - drvo - porculan - bakar Dobre strane: Zadaci se mogu koristiti u svim predmetima.
Vrlo korisni za provjeru pismenosti učenika Loše strane: Slabije su razumljivi Teže se boduju
Tip povezivanja
Zadaci povezivanja redovito sadrže dvije serije elemenata koji su u nekom međusobnom odnosu. Učenikova je zadaća da poveže srodne.
a) U navedenim nizovima zemalja i glavnih gradova, poveži brojem državu s njenim glavnim gradom.
Švicarska 1. Dablin Belgija 2. Sofija Norveška 3. Lisabon Finska 4. Oslo Bugarska 5. Bern Portugal 6. Brisel Irska 7. Helsinki Dobre strane: Potiču učenika na logičko razmišljanje.
Mogućnost ispravke greške nakon uparivanja.
Lako se boduju.
Loše strane: Mora postojati jednak broj elemenata u oba stupca.
Svi elementi moraju imati svoj par.
Zadaci esej tipa
Sastoje se od neke teme ili nekog broja zadataka o kojima učenici pišu opširnije i slobodnije. Obično se u njima nešto opisuje, nabraja, objašnjava ili komentira te se potiče misaona razrada tematike.
Zadaci esej tipa prikladni su za ispitivanje složenih aspekata znanja i učeničke psihe.
Pri izradi eseja treba se držati koncepta ili niti vodilje: uvod – glavni dio zaključak.
Dobre strane: Učenik sam naglašava njemu bitne elemente i ima veću slobodu i izražaju.
Imaju visoku obrazovnu vrijednost jer pobuđuju umjetničko stvaralaštvo.
Loše strane: Povećana mogućnost subjektivnog ocjenjivanja nastavnika.
Ako nemaju koncept vrlo se lako gubi smisao.
Ako nije jasna tema, velika je mogućnost “odlaska u krivom smjeru”.
Radionički zadaci
Radioničkim testom može se obuhvatiti djelomično znanje ali i radne sposobnosti učenika.
Može se podijeliti u dva dijela: a) Grafički dio - do izražaja dolaze znanja iz tehničkog crtanja i tehnologije.
b) Praktični dio – provjeravaju se radne vještine prilikom izrade nekog predmeta.
2 3 4 5 6 1
Razine znanja prema Bloomovoj taksonomiji (kvalitetna škola)
ZNANJE – prepoznavanje informacija RAZUMJEVANJE – shvaćanje informacija PRIMJENA – primjena znanja u rješavanju problema.
ANALIZA – razdvajanje informacija kako bi se prilagodile raznim situacijama.
VREDNOVANJE – prosuđivanje korisnosti.
SINTEZA – primjena informacija radi poboljšanja kvalitete neke situacije u životu.
Sastavi popis, imenuj , zapamti, zabilježi, ponovi, ispričaj, prisjeti se, izvijesti.
Opiši, objasni, identificiraj , izvijesti, razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj, smjesti.
Izloži, vježbaj, primjeni, ilustriraj, izvedi, prevedi, protumači, intervjuiraj, pokaži.
Razluči, usporedi, napravi inventuru, riješi, napravi dijagram, eksperimentiraj, diferenciraj.
Izaberi, prosudi, predvidi, procjeni, odredi prioritete, vrednuj, izmjeri.
Predloži, organiziraj, kreiraj, poveži, pripremi.
Literatura
1.
2.
3.