Transcript Nejednakosti u obrazovanju

Zoran Malenica
NEJEDNAKOSTI U OBRAZOVANJU
Zagreb, 26. svibnja 2014.
- govoreći načelno, u modernim društvima
OBRAZOVANJE je glavni i “normalni” kanal uzlazne društvene pokretljivosti;
- stjecajem povijesnih i političkih okolnosti,
u hrvatskom društvu u posljednjih dvadesetak godina na djelu su bili i netipični kanali
društ. pokretljivosti (politički i ratni);
- obrazovanje može biti glavni kanal društ.
pokretljivosti pod uvjetom da “jednakost
obrazovnih šansi ne uključuje samo formalnu jednakost,... nego i identificiranje i uklanjanje svih društvenih čimbenika koji dovode do nejednakog pristupa obrazovanju i
nejednakih obrazovnih rezultata, čimbenika
koji su rezultat socijalnih razlika ili svjesnog
društvenog zatvaranja koje putem pribavljanja ...
...obrazovnih kvalifikacija reproducira društ.
nejednakosti na nelegitiman način.”(Citat
iz članka Ž.Pavića i K.Vukelića: Socijalno
podrijetlo i obrazovne nejednakosti:istraživa
nje na primjeru osječkih studenata i srednjo
školaca, REVIJA ZA SOCIOLOGIJU, (40),
broj 1-2/2009; str.58-59.)
- dosadašnja empirijska i druga istraživanja (više ih je bilo u razvijenim zapadnim društvima nego kod nas) obrazovnih sustava pokazuju da postoji niz
društvenih čimbenika koji dovode do nejednakog pristupa obrazovanju i do nejednakih obrazovnih rezultata;
- u nastavku ovog izlaganja navest ću najvažnije oblike nejednakosti ne ulazeći pri tome u pojedinosti s obzirom na ograničeno vrijeme za izlaganje;
I. Na razini osnovnoškolskog obrazovanja možemo uočiti nekoliko vrsta nejednakosti:
1. velike razlike u kvaliteti i opremljenosti školskih zgrada (starost, kabineti za
prirodoslovne predmete, sportske dvorane, informatička opremljenost, razlike u broju učenika, rad u dvije ili čak tri smjene ...);
2. problemi s uključivanjem djece romske etničke pripadnosti u osnovne škole (neprihvaćanje miješanih odjeljenja, prikriveni rasizam ...);
3. najava MZOS-a o ukidanju škola s malim brojem učenika; neki kritičari su
takvu namjeru dovodili u vezu s nejednakošću;
4. privatne škole – javne škole; s obzirom na to da imamo malen broj privatnih škola te da one postoje relativno kratko vrijeme, kao i to da nemamo
komparativnih istraživanja o kvaliteti privatnih i javnih škola, ne možemo
meritorno govoriti o eventualnim nejednakostima koje stvara ovo dvojstvo
(javno – privatno);
II. Na razini srednjoškolskog obrazovanja možemo zapaziti nekoliko
pojava koje utječu na nejednakost obrazovnih šansi:
1. do sada su postojali dodatni bodovi koje su dobivali učenici (učenice) prilikom upisa u srednje škole ukoliko su u osnovnoj školi učili dva ili tri strana
jezika odnosno pohađali glazbenu školu; Ustavni sud je, razmatrajući
ustavnu tužbu u vezi s tim pitanjem, nedavno presudio da se radilo o diskri
minaciji većeg broja učenika i naložilo MZOS-u da ukine dosadašnji pravilnik o upisima u srednje škole; MZOS je to već učinilo;
2. porast “ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja”; koliko se
malo pridaje važnosti ovoj pojavi pokazuje i to da ne postoje niti precizni
podaci o njihovom broju kod nas;
- u okviru SOCIOLOGIJE OBRAZOVANJA (više strane nego naše) postoji
obimna literatura o uzrocima ove pojave; ovdje navodim najrecentniji članak
troje mlađih sociologa o toj temi: D. Baturina – G. Berc – M. Majdak: Nevidljiv problem – stvarni rizik: ispadanje učenika iz srednjoškolskog obrazovanja, REVIJA ZA SOCIJALNU POLITIKU, (21), broj 1/2014, str. 43 – 67.
- jedan od razloga većeg zanimanja znanstvenika za ovu pojavu jest da je
ona daleko proširenija SAD-u i većini zemalja Europske Unije (vidi Tablicu
2);
Tablica 1 – Postotak ispadanja učenika iz srednjoškolskog
obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2009. do 2012.godine
Godina
%
2009.
2010.
2011
2012
3,9
3,7
4,1
4,2
Izvor podataka: EUROSTAT
Tablica 2 – Postotak ispadanja učenika iz srednjoškolskog obrazovanja u
nekoliko država EU-e za 2010. i 2012.godinu
Država
Godina
Sve članice EU-a
Češka
Slovačka
Slovenija
Rumunjska
Italija
Malta
Španjolska
2010.
15%
5%
5%
5%
18,4%
18,8%
24,8%
28%
2012.
12,8%
Portugal
28,7%
20,8%
22,6%
24,9%
- pored niza sociokulturnih i psiholoških razloga ispadanja učenika kod nas
treba naglasiti i čisto financijske razloge – obitelj ne može platiti sve troškove školovanja svog djeteta (udžbenici, prijevoz od mjesta življenja do škole,
troškovi marende ...);
- Kako su hrvatske vlade pokušale riješiti ovaj problem ?
- prema nekim parcijalnim istraživanjima (među njima je već spomenuti članak Ž. Pavića i K. Vukelića), pokazuje se da je uspjeh učenika u srednjim
školama povezan sa stupnjem obrazovanja roditelja kao i materijalnim statusom obitelji;
III. Na razini veleučilišnog i sveučilišnog obrazovanja također imamo
nekoliko pojava koje utječu na nejednakost obrazovnih šansi:
1. do 2012.godine postojale su tri kategorije studenata prilikom upisa na
fakultete:
a) one studente koji su imali besplatan upis; njega su ostvarili na osnovi
dobrog uspjeha u srednjoj školi i na prijemnom ispitu (ako je postojao
na dotičnom fakultetu);
b) oni koji su imali status redovitih studenata, ali su plaćali studij (7000,
10 000 i 12 000 kuna) i
c) izvanredni studenti ili tzv. studij uz rad, koji su također morali plaćati
studij;
- aktualna vlada je 2012.godine ukinula kategoriju pod b); ta skupina studena
ta ne bi trebala plaćati studij uz obavezu da redovito polaže ispite i prelazi
iz godine u godinu; ne raspolažemo podacima o uspjehu ovih dviju generacija, koje su se upisale na studij pod tim uvjetima, ali sumnjamo u to da ih je
više od 40 posto generacije zadovoljilo taj uvjet; oni studenti koji nisu u tome uspjeli moraju plaćati određeni iznos novca;
2. formiranje novih fakulteta, akademija, sveučilišta i veleučilišta (ovih posljednjih pretežno u manjim gradovima) možda je približilo mogućnost studiranja, ali je ugrozilo kvalitetu studija; o tome svjedoče nedavni članci u Jutarnjem listu – 21. svibnja 2014., str. 12-13 i 23.svibnja 2014., str. 12-13, u
kojima se prenose neki nalazi o evaluaciji privatnih visokih škola i (javnih)...
...fakulteta u Republici Hrvatskoj;
3. rezultati jednog empirijskog istraživanja na uzorku od 200 učenika završnih
razreda osječkih srednjih škola i 200 studenata završnih godina osječkih
fakulteta potvrdili su hipotezu da su obrazovne ambicije (namjera nastavka
školovanja) i ostvareni obrazovni rezultat (dolazak do posljednje godine studija) povezani s obrazovanjem roditelja; ovo istraživanje je pokazalo da roditelji studenata u daleko većem postotku imaju fakultetsko obrazovanje u
odnosu na sve pripadnike generacije kojoj oni pripadaju (vidjeti već spomenuti članak Ž.Pavića i K. Vukelića u Reviji za sociologiju, (40), broj 12/2009, str. 53-70.)
- nema sumnje da bi slična istraživanja koja bi analizirala utjecaj obiteljskih
prihoda i profesionalnog statusa roditelja na obrazovni uspjeh njihova djeteta
dala slične rezultate; problem je u tome što takvih istraživanja zadnjih nekoliko godina nemamo, a nismo ih imali mnogo ni ranije;
4. Cijene poslijediplomskih specijalističkih i doktorskih studija su za naše prilike
(pre)visoke što može imati i negativne posljedice na buduću selekciju novih
znanstvenika;