Transcript Željko Mrnjavac

Problemi
prepoznavanja
potreba tržišta
rada u uvjetima
gospodarske
krize
• Prof. dr. sc. Željko Mrnjavac
• Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu
• Međuresorno radno tijelo za praćenje potreba tržišta rada
Neusklađenost kao pitanje kvota?
• Navodno je nezaposlenost visoka zato što obrazovni
sustav školuje mlade za zvanja za kojima ne postoji
potražnja na tržištu rada, a ne zadovoljava potrebe za
tražena zanimanja na tržištu rada.
• Ovo mehanicističko poimanje ne problematizira ni sadržaj ni
kontekst nego samo broj polaznika.
Očekivanja:
 Postoje skupine programa iz kojih se mladi jako lagano zapošljavaju
(potražnja veća od ponude) – “deficitarna” zanimanja.
 I programi nakon kojih mladi jako teško nalaze posao – “suficitarna”
zanimanja
• baziranje kritika na osnovu anegdotalnih primjera
pati od greške pribrajanja
– ako se uzme npr. da se psiholozi kojih se godišnje obrazuje nekoliko
desetaka brzo zapošljavaju, znači da bismo sve one stotine sa
ekonomije trebali prebaciti na psihologiju pa bi svi bili zaposleni???
– (uostalom na upise za psihologiju su uvijek ogromni interesi, ali se
ciljano ne povećavaju kvote)
• Zar bi za naše gospodarstvo bilo bolje da svi
smanjimo kvote do razine da za svim
visokokvalificiranima vlada nestašica?
Ishodi na tržištu rada ne ovise samo o sadržaju
obrazovnog programa
Društveni i ekonomski kontekst
Input
Tržište rada
Uvjeti studiranja
Input
Studenti:
iskustvo,
motivacija,
“biologija”
Proces
Programi,
podučavanje i
učenje
4
Output
Ishodi
Znanje,
vještine,
motivacija,
ocjene
Tranzicija u
zaposlenost,
plaće,
usklađenost
kompetencija i
poslova
Ishodi
Tranzicija u
zaposlenost,
plaće,
usklađenost
kompetencija i
poslova
kontekst
Rast BDP-a od 2002-2007 se bazirao na
velikim investicijama u infrastrukturu, a
potražnju za građevinarima je dodatno
stimuirala stanogradnja na kreditima
stanovništvu.
U devedesetima su inžinjeri besposleno gledali
kako se ekonomisti direktno zapošljavaju s
faksa na posao u rastućem financijskom
sektoru.
Val otvaranja privatnih ljekarni stvorio je
nestašicu farmaceuta.
Zapošljavanje liječnika i odgajatelja ovisi
neposredno o financiranju javnog sektora, a ne
potrebama stanovništva.
Problem niske participacije, niske zaposlenosti i zaostajanja gospodarskog rasta
DUGOROČNA POLITIKA RASTA OBUHVAĆA INDUSTRIJSKU I OBRAZOVNU POLITIKU
Problemi intervencije u obrazovnu politiku
na osnovu trenutnih kretanja na tržištu rada
• Dugi rok (nepoznata budućnost)
– od upisa do diplome najmanje 5-6 godina
– radni vijek od 40 godina
• cjeloživotna zapošljivost i cjeloživotno učenje
• Tržišna sloboda
– Pravo odabira karijere
• Sloboda pristupa obrazovanju
– Pravo mobilnosti
• Prostorna regionalna i međunarodna mobilnost
• Horizontalna i vertikalna mobilnost tijekom karijere
(nakon diplome medicine mnogi se požele baviti trgovinom)
• Globalizacija
– Integracija europskog (i svjetskog) tržišta rada
– Globalizacija radnih procesa
• Gobalna međunarodna razmjena
• Eksternalizacija, podugovaranje i globalizacija proizvodnih procesa
• Kriza je krenula iz amerike 2007. prema tome prije 6
godina kada su se upisivali današnji mladi nezaposleni
svi su se nadali daljnjem rastu, a ne padu zapošljavanja
(nadajmo se da će za šest godina biti obrnuto)
• Svi koji danas viču kako su ostali nezaposleni zbog
prevelikih kvota na njihovom studiju i kako treba
smanjiti kvote imali su na raspolaganju podatke HZZa o
brzini zapošljavanja registriranih osoba na zavodu.
Analitički bilten
3/2006
Trka prema vrhu: usporedba dinamike nalaženja prvog posla prema
razini postignutog obrazovanja, 2006.-2010.
(samo mladi koji su se prijavili na HZZ)
80
70
60
50
40
30
20
10
0
6
12
18
24
30
vrijeme proteklo od prve prijave u HZZ (mjeseci)
36
Trogodišnje strukovne škole
Četverogodišnje strukovne škole
Sveučilišni studij (prva prijava prije 27)
Stručni studij (prva prijava prije 25)
Izvor: Analize za izradu sektorskih profila unutar IPA4 projekta “Jačanje institucionalnog okvira
za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma”, prema Matković
Vjerojatnost nalaženja prvog posla unutar 12 mjeseci, prema razini
postignutog obrazovanja i razdoblju prve prijave na HZZ
70
60
50
40
30
20
srp 2006 - lip 2007
srp 2007 - lip 2008
srp 2008- lip 2009
srp2009 - lip2010
Vrijeme prve prijave u HZZ
Trogodišnje strukovne škole
Sveučilišni studij (prva prijava prije 27)
Četverogodišnje strukovne škole
Stručni studij (prva prijava prije 25)
Izvor: Analize za izradu sektorskih profila unutar IPA4 projekta “Jačanje institucionalnog okvira
za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma”, prema Matković
Analitički bilten 3/2010
Ishodi
Tranzicija u
zaposlenost,
plaće,
usklađenost
kompetencija
i poslova
Sama brzina zapošljavanja ne
govori o tome koliko su poslovi
usklađeni s onime što se studiralo,
a za to ne postoje statistički izvori
podataka u HR.
Hrvatska je vjerojatno među
zemljama s nešto višom
neusklađenosti, ali nije iznimka
jer je i u razvijenijim EU
zemljama uobičajeno
horizontalno odstupanje 30-40%
• Talijani su proveli istraživanje na diplomiranima nakon 10
godina (redovito rade nakon 1 i 3 godine) i uočili da se
tijekom godina karijere smanjuje broj onih koji rade poslove
ispod razine svog obrazovanja, ali se povećava broj onih koji
rade poslove mimo osnovne struke za koju su se školovali.
• Poslovi su danas sve raznovrsniji i često interdisciplinarni,
važnija je rasprava kako osigurati model studiranja koji daje
kompetencije koje se nadograđuju i omogućavaju
cjeloživotnu zapošljivost u dinamičnim promjenama, nego
rasprava o redukciji uspisnih kvota
• Na našem sveučilištu imamo čitav niz studija koji su
godinama imali problem popunjavanja i onako malih kvota,
jer su studenti procjenjivali da im nisu atraktivne, neki su u
međuvremenu postali privlačni, a neki još uvijek nisu.
• Svaki građanin naše zemlje može se školovati na bilo
kojem sveučilištu i poslije toga zaposliti u bilo kojoj
županiji ili inozemstvu (EU će dapaće postati unutarnje
tržište rada), to znači da se lokalni deficiti i suficiti mogu
eventualno rješavati stipendijama, a nikako kvotama.
(stopa emigracije visoko obrazovanih je vjerojatno oko 25%)
• Imamo tržišno društvo i tržišne zakone ne možemo
ignorirati, svaka mlada osoba mora preuzeti odgovornost
za svoje izbore, a država treba dati što bolje
informacije umjesto prisile
• Ne postoji “spasonosna” kombinacija upisnih kvota,
jer je posljedica prozvana uzrokom i potpuno
skrenula raspravu na progon vještica.
• Manipuliranje kvotama upisa je otprilike kao da
pokušavamo riješiti problem nejednakog položaja žena
na tržištu rada operacijama promjene spola
Proizlazi:
• Nepovoljan položaj svih koji ulaze na tržište rada u krizi.
• Relativno male razlike s obzirom na smjer završenog
obrazovanja – suprotno tezi o neusklađenosti kvota.
• Ali velike razlike s obzirom na postignutu razinu (moguće
“istiskivanje” onih s nižim obrazovanjem).
• Moguća neusklađenost obrazovanja i tržišta rada ostaje
otvorena kao pitanje transparentnosti i sadržajne usklađenosti
kompetencija te koordinacije obrazovnih institucija i
poslodavaca.
• Međutim za to je potrebno prikupljanje i analiza
podataka na potpuno drugim načelima nego što
to čini HZZ i DZS
Podaci o usklađenosti vještina i znanja s
potrebama tržišta rada potrebni su:
• Obrazovnim institucijama za razvijanje i unaprijeđivanje
programa
• Ovlaštenim institucijama za evaluaciju i akreditaciju
obrazovnih institucija i programa
• Polaznicima (i roditeljima) pri odabiru obrazovnog programa
• Javnim financijama za procjenu opravdanosti i isplativosti
financiranja
• Poslodavcima kao informacija pri regrutiranju i planiranju
radnih mjesta (i udrugama poslodavaca)
• Nosiocima politike zapošljavanja
• Nosiocima gospodarske politike (i gospodarskim komorama)
• Nosiocima obrazovne politike za usmjeravanje po strukama,
razinama i sadržaju
Izvori informacija
• Poslodavci
– Očekivani razvoj zapošljavanja i radnih mjesta
– Zahtjevi radnog mjesta
– Ograničenja u pronalaženju odgovarajućih
zaposlenika
– Ocjena kvalitete zaposlenika koji dolaze iz
obrazovnog sustava (osobne i stručne
karakteristike)
– Identificiranje potreba za daljnjim usavršavanjem
– Spremnost za financiranje usavršavanja
– Spremnost za sudjelovanje u obrazovnom procesu
(kreiranju programa i provođenju obrazovanja)
Izvori informacija
• Zaposleni (određeno vrijeme nakon izlaska iz obrazovanja)
– Tranzicija iz obrazovanja u svijet rada (i kod prekida
obrazovanja)
– Vertikalna i horizontalna usklađenost s razinom i
smjerom obrazovanja
– Ocjena značaja pojedinih znanja i vještina
– Primjenjivost sadržaja i kvaliteta obrazovnih
programa i obrazovnog procesa (formalnih i
neformalnih)
– Identificiranje nedostajućih znanja
– Plaće (i ostale koristi od posla)
– Karakteristike prvog posla i razvoj karijere
Izvori informacija
• Nezaposleni
– Poznavanje i očekivanja od svijeta rada
– Identifikacija nedostajućih znanja i vještina
– Osobne karakteristike
Izvori informacija
• Učenici i studenti
– Poznavanje i očekivanja od svijeta rada
– Način odabira obrazovanja
– Ocjena sadržaja i kvalitete obrazovnih programa i
obrazovnog procesa (formalnih i neformalnih)
– Osobne karakteristike
– Odnos prema učenju i ograničenja u stjecanju
znanja
Izvori informacija
• Obrazovne institucije
– Sadržaj obrazovnih programa i karakteristike
obrazovnog procesa (materijalni i ljudski resursi,
metode, integriranost prakse,...)
– Očekivani ishodi učenja
– Brojnost i struktura kadrova koji ulaze na tržište
rada
Izvori informacija
• Državne institucije
– Planirane politike i njihov utjecaj na tržište rada
– Baze podataka relevantne za praćenje tržišta rada
(iako su neke prikupljene u druge svrhe)
• Međunarodne institucije
– Baze podataka, analitičke publikacije i smjernice
politike
• Znanstvena istraživanja
Korištenje podataka
• Ovisno o namjeni potrebno je kombinirati
različite podatke iz različitih izvora
• Društveni i ekonomski kontekst treba uzeti u
obzir pri interpretaciji podataka
• PODACI NISU INFORMACIJE - Kvalitetna analiza
je nužna za pretvaranje prikupljenih relevantnih
podataka u primjenjive informacije