Transcript Trendovi i modeli financiranja visokog obrazovanja

Trendovi i modeli financiranja
visokog obrazovanja
PROF.DR.SC. VESNA VAŠIČEK
EKONOMSKI FAKULTET
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
[email protected]
SADRŽAJ
 Strategija razvoja visokog obrazovanja i njegova
uloga u društvu
 Trendovi u financiranju visokog obrazovanja u
Europi
 Modeli financiranja visokog obrazovanja
 Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj
Strategija razvoja visokog obrazovanja i njegova uloga u
društvu
 Nedjeljivost visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačke djelatnosti
 Strategija EU



Niz strateških dokumenta *
Naglasak na:
 Znanosti, istraživanju i novim tehnologijama
 Obrazovanju
Strateški ciljevi visokog obrazovanja:




realno ostvarenje cjeloživotnog učenja i mobilnosti,
poboljšanje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja i izobrazbe,
unapređivanje ravnopravnosti i dostupnosti obrazovanja,
poboljšanje kreativnosti i inovacija uključujući i poduzetništvo
______________________


*Europa 2020 – Strategija za inteligentni, održivi i uključivi rast (Horizon 2020 - The Framework
Programme for Research and Innovation)
strateški okvir za europsku suradnju u području obrazovanja i stručnog usavršavanja (Education and
Training 2020)
Obilježja visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj










Republika Hrvatska počela je s razvojem binarnog (sveučilišnog i stručnog) sustava te s policentričnim
razvojem visokog obrazovanja,
uspostavom 7 javnih sveučilišta dosegnut je maksimum koji je ostvariv s obzirom na znanstveno
nastavni potencijal i u idućih 10-15 godina,
osnivanjem triju novih privatnih sveučilišta odstupilo se od prakse osnivanja sveučilišta prisutne u
Europskoj uniji gdje se tek nakon što postojeće visoko učilište postane spremno za izvođenje
doktorskog studija ono preoblikuje u sveučilište,
novije utemeljena sveučilišta imaju samo društvene i humanističke programe,
osnivanjem većeg broja javnih veleučilišta u studijima pretežito u području društvenih znanosti
policentrični razvoj dobio je svoje konačno obilježje,
gotovo polovica svih stručnih studija još se razvija na sveučilištima,
pojedina sveučilišta izvode dislocirane studije,
privatne visoke škole osnovane su na području ekonomije i većinom su smještene u Zagrebu,
prisutan je paralelizam i preklapanje studijskih programa između sveučilišta, veleučilišta i unutar
pojedinih sveučilišta,
širenje mreže visokih učilišta nije pratilo sustavno financiranje te je izražena pojava redistribucije
postojećih sredstava na veći broj visokih učilišta i programa, iako je proračunsko financiranje u
apsolutnim iznosima poraslo ta sredstva nisu mogla pokrivati potrebe pa se pristupilo participacijama
studenata u troškovima studija, a prevelike upisne kvote narušile su kvalitetu studija.
______________________________
* izvor: Mreža visokih učilišta i studijskih programa u Republici Hrvatskoj. Dokument je pripremljen od strane Nacionalnog vijeća za
visoko obrazovanje, a raspravljan i usvojen na Saboru Republike Hrvatske 28.10. 2011.godine
Obilježja visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj
Razvoj sustava kvalitete *
 Strategija razvoja Republike Hrvatske i strateški plan Ministarstva znanosti, obrazovanja
i sporta za razdoblje 2012.-2014. definira ciljeve s naglaskom na:
 razvoj i osiguranje sustava kvalitete na svim razinama obrazovanja,
 poticanje obrazovanja odraslih,
 poticanje inkluzivnog obrazovanja,
 razvoj učinkovitog sustava studentskog standarda u svrhu poboljšanja dostupnosti
obrazovanja,
 promijene sustava upravljanja u visokom obrazovanju,
 jačanje ljudskih potencijala u znanosti i inovacijama,
 poticanje povezivanja znanstvenog potencijala na sveučilištima i institutima, kao i
mobilnost te međunarodna suradnja hrvatskih znanstvenika.
 Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije (travanj 2012.) okvir javne rasprave
 Nesklad ocjene zatečenog stanja, smjernica razvoja i razine financiranja
_____________________________
* Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Zakon o osiguravanju kvalitete u
znanosti i visokom obrazovanju (Nar.nov. broj 45/2009.)

Izvori financiranja visokog obrazovanja
 Izvori financiranja visokog obrazovanja u europskim
zemljama prosječno imaju slijedeću distribuciju:






72,8% javno financiranje
9,1% studentske participacije
6,5% financiranje u suradnji s privatnim sektorom
4,5% financiranje kroz donacije
4,1% financiranje kroz pružanje usluga
3,0% međunarodno javno financiranje.
___________________
 European University Association (2011)“ Financially Sustainable
Universities II: European Universities Diversitfying Income Streams“ –
EUDIS, Brussels, str. 27
Trendovi u financiranju visokog obrazovanja i znanstvenoistraživačke djelatnosti
 Razlike u izvorima financiranja između zemalja su značajne
 U razdoblju 2008.-2012. izražen je trend pada javnog financiranja prouzročen
financijskom krizom i drugim nepovoljnim kretanjima javnih financija
 Tri grupe zemalja:
1. pad javnog financiranja preko 10% /Latvija, Litva, Češka Republika, Grčka,
Mađarska, Italija, Irska, Island, Portugal, Španjolska, Nizozemska/
2. pad javnog financiranja do 10% /Engleska, Škotska, Irska, Estonija,
Nizozemska, Island/
3. razina financiranja nepromijenjena /Belgija i Finska/
4. povećano javno financiranje visokog obrazovanja i znanosti /Austrija,
Njemačka, Švicarska, Francuska, Danska, Norveška, Švedska, Poljska i
Slovačka/
Prema podacima iz studije Republika Hrvatska imala je pad financiranja 2008.2010. 5%, 2011. financiranje se stabilizira, a prema projekciji 2012.bilježi se
ponovni pad.
 Školarine i participacije u troškovima studija
___________________________

Public Funding Observatory http://www.eua.be/events/past/2012/eua-funding-forum/Resources.aspx.
Modeli financiranja
 Od proračuna po stavkama do proračuna u ukupnom
iznosu s različitim kriterijima alokacije
 U kontekstu visokog obrazovanja uglavnom se
razmatraju tri načina dodjeljivanja proračunskih
sredstava:
dodjeljivanje u cjelovitom iznosu (lump-sum allocations)
 određivanje na temelju formule (formula based appropriations)
 određivanje na temelju utvrđenih ciljeva/rezultata (appropriations
by target agreement) – navedeni model ima manje ili više inačica
kao: funding agrrement, performance agreement, management by
objecitives.
_________________


Frank Ziegele (2008) Management of Financial Re-sources, ed.M.Knust, Faculty I Education,
Division of Continuing Educationa and Educational Management, University of Oldenburg,
Germany, str. 63
Pretpostavke implementacije financiranja na modelu
programskih ugovora
 Promjena fokusa - napušta se sustav proračuna po stavkama i
izravnog nadzora potrošnje – prelazi se na financiranje u ukupnom
iznosu uz uvođenje odgovornosti za rezultate
 Pretpostavke i ograničenja:




Normativni okvir
Stanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta
Upravljački kapaciteti
Poslovno –informacijski sustav i baze podataka
 Odraz na sveučilišta:
 Odlučivanje o potrošnji sredstava se decentralizira - Upravljanje je višerazinsko
pri čemu su upravljačke strukture na razini sveučilišta orijentirane na strategiju,
utvrđivanje ciljeva i indikatora za praćenje napretka u postizanju ciljeva, a niže
upravljačke razine na operativna pitanja.
 Potrebni su profesionalni upravljački instrumenti - novi javni menadžment,
upravljačko i troškovno računovodstvo, sustav unutarnjih kontrola
 Sveučilišta moraju imati razvijenu internu komunikaciju i naći odnos između
autonomije i odgovornosti za rezultate.
Zaključna razmišljanja
 Dostupnost visokog obrazovanja – trend povećanja




broja studenta
Promjene uvedene bolonjskom reformom
Promjena strukture izvora financiranja i smanjeno
javno financiranje uz promjenu načina i modela
financiranja – prijelaz na financiranje ishoda i
rezultata
Pitanje: je li visoko obrazovanje javno dobro ?
Promjene upravljačkog pristupa:


novi javni menadžmenta
akademsko/poslovno