Transcript Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj

Obrazovanje odraslih u RH
prikaz stanja 2010
mr.sc. Mislav Balković
Algebra
Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava
•Hrvatska izdvajanja za obrazovni sustav na svim
razinama (sve ISCED razine kombinirano javno i
privatno izdvajanje) u 2007 su bila 5,6% BDP-a dok je
samo javno izdvajanje bilo 4,8% BDP što je samo malo
manje od EU27 (5,1%) odnosno OECD zemalja.
•Veliki je nesklad između strukture i broja školovanih te
njihovih kompetencija i potreba tržišta rada, posebno
na županijskog razini.
•EU 27 cijene javnog obrazovanja: 4896 osnovna,
5663 srednja i 8388 EUR visoka po godini po učeniku
Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava
Institucija
Vrtići
Predškolsko obrazovanje
Osnovne škole
Srednje škole
Gimnazije
Strukovne škole 4 godine
Strukovne škole 3 godine
Srednje škole za osobe sa invaliditetom
Visokoškolske ustanove
Veleučilišta
Visoke škole
Sveučilišta
ISCED
0
1
3
3A
3A
3C
5
5
5i6
2006./ 2007.
109 508
90 947
382 441
187 977
51 338
89 566
45 456
1 617
136 646
14 420
11 237
110 989
2007./2008.
113 615
93 274
376 100
184 183
50 884
88 574
43 186
1 539
139 996
16 141
9 413
114 442
2008./2009.
116 382
95 516
369 698
181 878
(28%) 51 059
(48%) 88 238
(23%) 41 100
(1%) 1 481
143 410
18 735
7 054
117 621
Broj ukupno upisanih učenika i studenata u zadnje 3 godine prema podacima DZS.
Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava
Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava
Izvor; HZZ statistički bilten svibanj 2010
Pokazatelji hrvatskog obrazovnog sustava
Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj
•Provodi se kao formalno i neformalno
•Formalno obrazovanje odraslih regulirano je zakonom
o obrazovanju odraslih (NN 17/07) i pravilnicima (NN129/08)
•Formalno obrazovanje provodi se kroz verificirane
programe; osposobljavanje, usavršavanje,
prekvalifikacija te srednjoškolsko i osnovnoškolsko
obrazovanje odraslih
•Ne postoje verificirani programi obrazovanja odraslih
na razini višoj od 4 po HKO (EQF)
•Verificirani programi provode se u ustanovama i
oslobođeni su PDV-a.
Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj na godišnjoj razini
EU prosjek 36,1%
Hrvatska na 23
mjestu od 25
zemalja
Izvor; Adult Education Survey, Eurostat 2007
Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj na godišnjoj razini
3,9% osoba koja nemaju ni
srednju školu sudjeluju u
obrazovanju dok je europski
prosjek 18,1%, a niži
rezultat od Hrvatske ima
samo Mađarska, sa 2,6%.
Izvor; Adult Education Survey, Eurostat 2007
Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj
Izvor; ASOOO 2010
Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj
Izvor; ASOOO 2010
Pružatelji usluga u obrazovanju odraslih
Izvor; ASOOO 2010
Programi u obrazovanju odraslih
Izvor; ASOOO 2010
Financiranje obrazovanja odraslih
Izvor; ASOOO 2010
Financiranje obrazovanja odraslih
• EU pokazatelji
Financiranje obrazovanja odraslih
• Regionalni pokazatelji
Cijene obrazovanja odraslih u Hrvatskoj
Izvor; ASOOO 2010
Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (obrazovna)
Jeste li sudjelovali u bilo kakvom obrazovnom programu ili
obrazovanju na poslu u posljednja 4 tjedna? – Anketa o radnoj snazi
“Labor foruce survey” prema metodologiji ILO u populaciji 25 – 64 godine.
Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (obrazovna)
Izvor; EUROSTAT, 2010
Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.
Kakva je obrazovna kultura u EU ?
Izvor; EUROSTAT, LFS 2009
Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (obrazovna)
n = 1202
Ne pomaže mi u životu 39
Nemam dovoljno vremena 23
Da
Ne
n = 1618
Jeste li u proteklih godinu dana
%
pohađali bilo kakvo obrazovanje i
Imam druge prioritete
13 zbog čega?
ako NE
Nemam novaca 19
U mom gradu ne postoji
2
kvalitetna edukacija
76
24
0
Ne znam / Bez odgovora 3
%
Izvor; istraživanje Prizma istraživanja za
Algebra grupu, N=1618 travanj 2010
Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (obrazovna)
Izvor; ASOOO rujan 2010
Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (zapošljavanje)
n = 1618
Prvi odgovor
Završiti dobar fakultet
Ostali odgovori
30
Imati dobru vezu
18
34
Dobro poznavati strane jezike
7
13
SVI ODGOVORI
10
48
44
20
Dobro poznavati
rad na osobnomprema
računalu
Istraživanje
o stavovima
obrazovanju
8
10
18 (17-64);
Imati radno iskustvo
9
9
18
“Što je, po Vašem mišljenju,
najvažnije
za pronalaženje
posla odnosno
Stalno se školovati 3
5 8
pronalaženje boljeg posla?”
Završiti dobru srednju školu
4
2 6
Imati certifikate o završenim tečajevima 1 2 3
Otići u inozemstvo 01 1
0
Ne znam / Bez odgovora
3 3
0
10
20
30
Izvor; istraživanje Prizma istraživanja za Algebra grupu, N=1618 travanj 2010
40
%
50
Kakva je obrazovna kultura u EU ?
Izvor; Adult education survey 2009
Koje su obrazovne potrebe?
Izvor; HGK istraživanje potreba malog i srednjeg poduzetništva 2009
Koje su obrazovne potrebe?
Izvor; HZZ Anketa poslodavaca 2010
Objavljeni oglasi po kategorijama 1Q 2007. do 2Q 2010.
Građevinarstvo
Strojarstvo, elektrotehnika, proizvodnja
Administrativna zanimanja
Računarstvo i Internet/IT i telekomunikacije
Turizam i ugostiteljstvo
Ekonomija
Trgovina, prodaja, marketing
0
5000
10000
15000
20000
25000
Izvor: MojPosao.net
Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih
• Građanstvo, Ukupno
Hrvatska
100%
99%
100%
90%
80%
70%
60%
50%
Hrvatska
40%
30%
20%
10%
0%
2008
2009
Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih
• Poslodavci
120%
100%
100%
100%
100%
79%
80%
69%
68%
Firme 2008
60%
Firme 2009
40%
20%
0%
I kvartal
II kvartal
III kvartal
Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih
• Država i državne tvrtke po kvartalima
120%
100%
100%
100%
100%
80%
Država 2008
60%
Država 2009
40%
20%
20%
18%
13%
0%
I kvartal
II kvartal
III kvartal
Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih
• Tvrtke male i srednje
100%
Hrvatska
100%
90%
79%
80%
70%
60%
50%
Hrvatska
40%
30%
20%
10%
0%
2008
2009
Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih
obrazovanje; poslovni strani jezici i poslovne vještine
I-III kvartal
2008
100%
2009
100%
100%
89%
74%
63%
UKUPNO
POSLOVNI STRANI JEZIK
POSLOVNE VJEŠTINE
Utjecaj krize u Hrvatskoj na obrazovanje odraslih
vrste programa 2008/2009
UKUPNO
100%
STANDARDNI PROGRAMI
CILJANI PROGRAMI
100%
77.00%
57%
43%
23.00%
2008
2009
Moguća uloga države i poslodavaca
Odabrane inicijative
• Preporuke OECD
Human Capital Working
Group, rujan 2009
•Sheme financiranja za poslodavce
-Porezne olakšice: Tvrtke mogu odbiti cijenu
treninga (ili više) od profita (vrijedi za sve
države). Razvijeni su i tzv. Train-or-pay
mehanizmi i SME specifične klauzule (pr.
Francuska)
-Subvencije iz državnog ili EU budžeta (pr.
Europski Socijalni Fond)
-Klauzule o povratu novca
-Udruživanje i skupljanje resursa
•Sheme financiranja za učenike
-Individualni krediti ili zajmovi
-Porezni mehanizmi: smanjenje poreza na
dohodak i umanjenje poreza na cijenu
-Popusti/ individualni učenički računi
-Poček na plaćanje cijene treninga
Moguća uloga države i poslodavaca
Moguća uloga države i poslodavaca
Naglasci promicanja obrazovanja odraslih
Na razini pojedinca
• Razina obrazovanja direktno je povezana sa zapošljivošću
odnosno sigurnošću,
• U budućnosti ćemo sve češće mijenjati radna mjesta (ne nužno
poslodavce) a da bismo to mogli trebamo biti otvoreni prema
promjenama i konkurentni,
• Iskoristite krizu kao poticaj za obrazovanje jer kriza povećava moć
poslodavaca da biraju bolje i kvalitetnije zaposlenike,
• Obrazovanjem značajno (više nego što mislite) utječete na
vlastitu budućnost. Sami ste odgovorni !
Naglasci promicanja obrazovanja odraslih
Na razini poslovnog okruženja
• Investirati u obrazovanje zaposlenika, posebno starijih kojima
vještine više nedostaju,
• Podržati obrazovni sustav kroz sudjelovanje u aktivnostima
praktične nastave i naukovanja,
• Učinak obrazovanja na povećanje produktivnosti veći je od učinka
na povećanje plaće (OECD 2009),
• Poticati inicijativu zaposlenika prema obrazovanju.
Naglasci promicanja obrazovanja odraslih
Na razini obrazovne politike
• Promovirati primjere dobre prakse partnerstva te izgrađivati
partnerske odnose sa svim relevantnim čimbenicima tržišta rada,
• Kroz poticaje uključenju u obrazovanje (voucheri, sufinanciranje,
obrazovni krediti…) potaknuti veće uključenje odraslih u
cjeloživotno učenje,
• Izgrađivati svakom aktivnošću sustav vrijednosti i kulturu učenja.
(državna matura, promoviranje najboljih škola, nastavnika i
učenika, financiranje obrazovnog sustava temeljeno na
rezultatima,…),
Naglasci promicanja obrazovanja odraslih
Na razini obrazovne politike
• Iskoristiti HKO kao okvir za poticanje obrazovanja odraslih,
• Koristiti EU fondove (IPA i ESF) te pokretati projekte koji
izgrađuju i promoviraju e-vještine (posebno za ugrožene
skupine),
• „Povećanje prosječnog trajanja obrazovanja za jednu godinu
povećava radnu produktivnost za najmanje 5% sa snažnim
dugoročnim efektima kroz povećanu inovativnost.”
(delaFuenteandCiccone,2003)
Borba za ekonomski prosperitet nacija na globalnom
tržištu borba je sustava vrijednosti
U izgradnji sustava vrijednosti značajnu ulogu igraju
odgoj i obrazovanje ali i cjelokupno okruženje
“ako
smo naučili išta iz povijesti ekonomskog razvoja, to
je da kultura čini gotovo svu razliku”
David S. Landes