Transcript Od političkih ideja do javnih politika: radionice

OD POLITIČKIH IDEJA DO JAVNIH
POLITIKA: RADIONICE
Danijela Dolenec
Fakultet političkih znanosti
PLAN RADA


Kroz radionice ćemo izrađivati javne politike iz tri područja:
socijalnog, obrazovnog i ekonomskog
Za svako od područja ja ću predstaviti



katalog mogućih ciljeva utemeljenih na hrvatskom kontekstu
katalog standardnih mjera na raspolaganju donositeljima odluka iz tog
specifičnog područja javnih politika
Vi ste podijeljeni u 3 grupe: konzervativci, liberali i
socijaldemokrati
(u svakoj radionici mijenjate ideološki predznak)





vi ste ministar i državni tajnici zaduženi za dano područje, upravo stupili
na poziciju nakon dobivenih izbora
trebate formulirati i obrazložiti vladin program u danom području
imate 20 minuta za izradu programa
odredite ministra, odnosno izlagača pred grupom
Milan i Tonči su pomagači i komentatori
VAŠ ZADATAK:

Izraditi program vlade za dano područje javne politike:





Formulirati glavne ciljeve danog područja javne politike iz
zadane ideološke paradigme.
Na temelju formuliranih ciljeva, napraviti priorietetnu listu
mjera prema važnosti i obrazložiti je.
Formulirati izabrane mjere na sljedeći način
 Kako se ostvaruje pravo na pristup određenoj mjeri, te koji
su glavni uvjeti zadržavanja prava.
 Tko snosi troškove za navedenu mjeru.
Vodite računa da između ciljeva i mjera koje navedem
identificirate i koje odbacujete, te razložite zašto
Shvatite moje kataloge kao predloške sa kojih možete freestylati
1. ZADATAK: DIZAJN SOCIJALNE POLITIKE
- OBITELJSKA POLITIKA

Hrvatski kontekst:





demografski izazov (negativni prirodni prirast,
starenje stanovništva)
nezaposlenost
visok udio dvohraniteljskih obitelji (oboje roditelja
rade)
rastući udio netipičnih obitelji (jednoroditeljske,
nevjenčani parovi, istospolne zajednice)
velike regionalne nejednakosti i siromaštvo
TEMELJNE MJERE OBITELJSKE
POLITIKE U UŽEM SMISLU:
plaćeni porodiljni dopust
 plaćeni roditeljski dopust
 dostupnost jaslica i vrtića
 dostupnost domova za brigu za starije i nemoćne
 dječji doplatak (dohodovni cenzus?)
 porezne olakšice (porezni odbitak za uzdržavane
članove obitelji)
 fleksibilno radno vrijeme

CILJEVI





demografski izazov
(negativni prirodni
prirast, starenje
stanovništva)
nezaposlenost
visok udio
dvohraniteljskih obitelji
(oboje roditelja rade)
rastući udio netipičnih
obitelji (jednoroditeljske,
nevjenčani parovi,
istospolne zajednice)
velike regionalne
nejednakosti i siromaštvo
I
MJERE

plaćeni porodiljni dopust

plaćeni roditeljski dopust

dostupnost jaslica i vrtića




dostupnost domova za brigu
za starije i nemoćne
dječji doplatak (dohodovni
cenzus?)
porezne olakšice (porezni
odbitak za uzdržavane
članove obitelji)
fleksibilno radno vrijeme
2. ZADATAK: DIZAJN OBRAZOVNE
POLITIKE – SREDNJEŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Hrvatski kontekst






Nepovoljna obrazovna struktura stanovništva
Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada
Velike razlike između škola u kvaliteti obrazovanja
Slab sustav obrazovanja nastavnika, velike razlike u
kvaliteti nastave
Zastarjeli kurikulumi
Obrazovna reprodukcija (djeca boljestojećih obitelji
studiraju u prestižnijim, gimnazijskim programima)
TEMELJNE MJERE OBRAZOVNE POLITIKE








Poticanje razvoja privatnih obrazovnih ustanova kroz porezne
olakšice i druge stimuluse
Poticanje uključivanja poslovnog sektora (npr. u formuliranje
obrazovnih prioriteta, u financiranje)
Učvršćivanje sustava gimnazija i strukovnih škola ili smanjivanje
udjela strukovnih škola
Povećanja plaća, drugi stimulusi za nastavnike
Programi stipendiranja (Koje učenike bi trebalo poticati? Koji
kriteriji?)
Osnivanje škola u područjima gdje su podzastupljene (na otocima,
udaljenim mjestima)
Moderniziranje kurikuluma
 Koji su prioriteti?
Povećavanje javnih ulaganja u srednješkolske obrazovanje:
 Koji su prioriteti?
CILJEVI






I
Nepovoljna obrazovna
struktura stanovništva
Neusklađenost obrazovanja i
tržišta rada
Velike razlike između škola u
kvaliteti obrazovanja
Slab sustav obrazovanja
nastavnika, velike razlike u
kvaliteti nastave
Zastarjeli kurikulumi
Obrazovna reprodukcija
(djeca boljestojećih obitelji
studiraju u prestižnijim,
gimnazijskim programima)
MJERE








Poticanje razvoja privatnih
obrazovnih ustanova
Poticanje uključivanja poslovnog
sektora
Učvršćivanje sustava gimnazija i
strukovnih škola ili smanjivanje
udjela strukovnih škola
Povećanja plaća, drugi stimulusi
za nastavnike
Programi stipendiranja (Koje
učenike bi trebalo poticati? Koji
kriteriji?)
Osnivanje škola u područjima
gdje su podzastupljene (na
otocima, udaljenim mjestima)
Moderniziranje kurikuluma (Koji
su prioriteti? )
Povećavanje javnih ulaganja u
srednješkolske obrazovanje (Koji
su prioriteti?)
3. ZADATAK: DIZAJN EKONOMSKE POLITIKE
– INDUSTRIJSKA POLITIKA

Hrvatski kontekst









Deindustrijalizacija od 1990tih do danas (smanjenje
udjela industrije u BDPu)
Preveliko oslanjanje na sektore trgovine i turizma
Visoka nezaposlenost
Slab rast BDP po glavi stanovnika (niska dodana
vrijednost u proizvodnji)
Slaba infrastruktura za gospodarstvo: promet,
energetski sustav
Sporost sudova: naplata potraživanja, stečaji,
upravljanje imovinom...
Komplicirani administrativni okvir
Malo tržište
Nedovoljna fiskalna disciplina (rast vanjskog i
unutarnjeg duga)
TEMELJNE MJERE INDUSTRIJSKE
POLITIKE











smanjenje poreza i nameta za poslovne subjekte
smanjenje broja propisa i regulative koje nameće država
de-regulacija, liberalizacija
privatizacija industrija
ulaganje u obrazovanje i znanost, istraživanja i inovacije
definiranje strategije razvoja ključnih industrija na
državnoj razini, za duži rok
razvijanje socijalnog partnerstva, koordinacije zahtjeva
rada i kapitala
potpora re-industrijalizaciji, ili okretanje razvoju servisne
ekonomije (turizam i druge usluge)
čuvanje tradicionalne obiteljske poljoprivrede
razvoj nacionalnih agencija za potporu razvoju industrije
(promicanje izvoza, stranih ulaganja, privlačenje investicija
itd)
podupiranje domaćih 'šampiona'
CILJEVI






I
Deindustrijalizacija od 1990tih do
danas (smanjenje udjela industrije u
BDPu)
Preveliko oslanjanje na sektore
trgovine i turizma
Visoka nezaposlenost
Slab rast BDP po glavi stanovnika
(niska dodana vrijednost u
proizvodnji)
Slaba infrastruktura za gospodarstvo:
promet, energetski sustav
Sporost sudova: naplata potraživanja,
stečaji, upravljanje imovinom...

Komplicirani administrativni okvir

Malo tržište

Nedovoljna fiskalna disciplina (rast
vanjskog i unutarnjeg duga)
MJERE











smanjenje poreza i nameta za poslovne
subjekte
smanjenje broja propisa i regulative koje
nameće država
de-regulacija, liberalizacija
privatizacija industrija
ulaganje u obrazovanje i znanost,
istraživanja i inovacije
definiranje strategije razvoja ključnih
industrija na državnoj razini, za duži rok
razvijanje socijalnog partnerstva,
koordinacije zahtjeva rada i kapitala
potpora re-industrijalizaciji, ili okretanje
razvoju servisne ekonomije (turizam i
druge usluge)
čuvanje tradicionalne obiteljske
poljoprivrede
razvoj nacionalnih agencija za potporu
razvoju industrije (promicanje izvoza,
stranih ulaganja, privlačenje investicija
itd)
podupiranje domaćih 'šampiona'
KRAJ.