Transcript Kameralizam [935,5 KiB]

Suvremene upravne doktrine
Rani razvoj upravne doktrine. Kameralizam i
nauka o policiji.
Teo Giljević, asistent
e-mail: [email protected]
Predavanje rađeno prema:

Studenti se pozivaju da osim sadržaja prezentacije
konzultiraju i literaturu po kojoj je prezentacija rađena:

U. Dujšin: Kameralizam - politička doktrina mudrih dvorjana. U: Nikola Škrlec
Lomnički, svezak 2, HAZU, HDA i Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2000., str.77100

I. Koprić, G. Marčetić: Obrazovanje upravnog osoblja: iskustva i izazovi. U: Ivan
Koprić (ur.): Modernizacija hrvatske uprave Društveno veleučilište u Zagrebu,
2003., str. 179-191.

Ž. Pavić: Ključni momenti u razvoju upravnog obrazovanja u Hrvatskoj. U: Ivan
Koprić (ur.): Modernizacija hrvatske uprave, Društveno veleučilište u Zagrebu,
2003., str. 191-229.

V. Bayer: Političko-kameralni studij u Hrvatskoj u XVIII stoljeću. Zbornik Pravnog
fakulteta u Zagrebu, 2, 1967., str. 208-234.

E. Pusić: Političko-kameralne nauke u 18. st. i Joseph von Sonnenfels. Zbornik
Pravnog fakulteta u Zagrebu br. 3-4, 1967., str. 412-438.

S. Štampar: Ekonomska politika i financijska nauka Joseph von Sonnenfels.
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu br.1-2., 1969., str. 65-74.
Kameralizam




Političko usmjerenje
Upravna doktrina
Nastavna disciplina
Nastao oko unaprjeđenja praktičnih vještina upravljanja
državom - poboljšanja i povećanja tehničkog kapaciteta
državne uprave za rješavanje državnih i društvenih problema
u zemlji

Izraz kameralizam potječe od „camera„ riznice vladara, kasnije
obuhvaća sve institucije upravljanja i novčanim poslovima nekog
teritorijalnog političkog sistema

Kamaralizam i kameralisti – specifična njemačko austrijska pojava –
sam izraz uvezen je iz burgundsko-francuskog sistema

Upravna nauka pojavljuje se pod nazivom „nauke o policiji” kao i u
širem sklopu kameralnih disciplina
Kameralizam - politička doktrina
mudrih dvorjana





Pitanje: Kako upravljati državom?
Stvaranje modernih europskih država – 16.-19. st.
Razvoj realnog ekonomskog života i misli o modernijem
načinu proizvodnje - nužno sistematizirati učinjena
zapažanja u nove životne zasade
Kameralizam ili političko-kameralne nauke – temeljna
politička doktrina u Srednjoj Europi
iz praktičnog iskustva kroz 3 st. postupno izgradili državni
službenici u službi vladara
…..

Kameralistička doktrina temelji se na 3
znanstvene discipline:
1. ekonomska politika
2. financijska znanost
3. znanost o upravi (upravna znanost)
Društveni i historijski uvjeti nastanka
političko-kameralne discipline u Europi
Proces nastanka modernih država odvija se kroz cijepanje
društvene institucije vlasti na njezine političke i ekonomske
komponente - okupljenih oko vlasništva i političke države –
paralelno sa stvaranjem velike državne organizacije
 Odumiranje feudalnog sustava vlasti i razvoj
ranokapitalističkih monarhija može se pratiti na promjenama:
1. Na ekonomskom planu:


Opadanje značenje poljoprivrede kao ključne ekonomske djelatnosti;
napredak rudarstva; jačanje uloge gradova – razvoj trgovine, obrta i
novčarstva te jačanje tih staleža; velika geografska otkrića–razvoj brodarstva
2. Na društvenom planu:

Ubrzano raslojavanje feudalnog društva; osnivanje manufaktura;
osiromašenje plemstva –akumulacija bogatstva trgovinom - udarac na ideju
o primatu zemlje kao proizvodnog sredstva.
……
3. Na političkom planu:
Jačanje
središnje kraljevske vlasti i nastajanje nacionalnih Monarhija u zapadnoj i
teritorijalnih država u srednjoj Europi
Za
održanje vlasti vladaru nužno mnogo novca - uzdržavanje vojske i organizacija
uprave u kojoj rade plaćeni službenici - ubiranje novca u porezu
Promjena:
od feudalne države u kojoj nosioci javnih funkcija svoje materijalne
potrebe pribavljaju prihodima od lena do nove „porezne države”
Vladari
se zadužuju kod trgovaca i financijera – zauzvrat im daju povlastice
4. Na duhovnom planu:
16.
st. početak raskola između katolicizma i protestantizma u Europi i kraj
ekumenskog djelovanja crkve koja je jedna i jedinstvena po svom duhovnom
autoritetu iznad svih svjetovnih vlasti – slom političkih pretenzija univerzalne crkve i
univerzalnog rimskog carstva njemačke narodnosti – umjesto toga ap. monarhije
humanizam
i renesansa, pojava protestantizma i kalvinizma
napuštanje
skolastičkih ideja o skromnosti i milosrđu kao vrlinama, osude bogaćenja
putem trgovine i bankarstva
ideje
Machiavellija i Bodina - jaka države ovlaštena regulirati čitav život podanika
Osnovni cilj države – umnožavanje
bogatstva
Umnožavanje bogatstva kao sredstva za povećanjem vlastite
moći u borbi vs. suparničkih država u obliku novca kojim će
se plaćati sve brojniji upravni aparat (uključujući i vojsku)
Otvoreno pitanje: kako to postići:
 Brojni autori nisu logički i konzistentno objašnjavali društvene
pojave – praktični prijedlozi temeljeni na zapažanjima i
empiriji njihovih autora o tome kako povećati bogatstvo
 Upućivali savjete u obliku rasprava vladaru s konkretnim
prijedlozima mjera za poduzeti sa obrazloženjem na temelju
ideja o prirodi bogatstva i mogućnosti njegovog uvećavanja

Promjena temeljnih vrijednosti – uporabna
vs. prometna vrijednost




Skolastičko shvaćanje vrijednosti kao uporabne vrijednosti –
gospodarenje zemljišnim posjedima i dohodak od njega
Merkantilisti – ideje građanskog staleža usmjerenog na
robno-novčane odnose
Za merkantiliste jedina prava vrijednost - prometna vrijednost
– vrijednost ostvarena u prometu izražena u novcu
Osnovna svrha privređivana: stjecanje i uvećanje bogatstva u
obliku novca – temeljne postavke:
1. novac (zlato i srebro) jedino društveno bogatstvo
2. uvećanje količine novca jedina svrha povređivanja i politike
vladara
3. zemlja bez vlastitih plemenitih kovina ili kolonije bogatstvo
može uvećati vanjskom trgovinom
4. aktivna državna politika radi povećanja bogatstva
5. cilj se može ostvariti samo nauštrb drugih država
Razlike u pristupima prema temporalnoj
i geografskoj dimenziji



zbog tijesne povezanosti ekonomske misli i stvarnog života
2/2 18. st. – teorije nije još internacionalizirana
znanje je teritorijalizirano – odnosi se na ograničeno
područje nacionalnih ekonomija ili država – toliko sistema
koliko država na različitom nivou ekonomskog razvitka
Opće blagostanje može se postići
A) slobodnim djelovanjem tržišnih zakona i konkurencije
B) privredom koju regulira i usmjerava država
…..

Engleska – geografski položaj – pomorska sila
◦ Kontrola vanjskotrgovinskog poslovanja, organizaciju i razvoj kompanija
za prekomorsku trgovinu te zaštitu i razvoj brodarstva
◦ Pitanje razvoja manufaktura – privatna inicijativa poduzetnika (”rat svakog
protiv svih” – Hobbes)

Francuska –
◦ nositelj upravnih funkcija sloj plaćeni službenika, uporabna vrijednost
dominira, dominacija u kontinentalnoj Europi, carinska politika
◦ Razvoj manufakture u državnoj režiji – stroga kontrola

Italija
◦ gradovi-države - novčarstvo, kreditno poslovanje i bankarstvo -udaljenost

Njemačka (zajedno s područjima Srednje Europe)
◦ rascjepkana na niz većinom manjih država (Brandeburg, Bavarska,
Austrija) – oslabljeni Tridesetogodišnjim ratom katolika i protestanata;
posljedice kuge; građanstvo slabo i malobrojno, poljoprivrede temeljna..
Kameralizam u njemačkim zemljama






Od cara Maksimilijana I – 1498. osnovao Dvorski savjet,
Dvorsku kancelariju i Dvorsku komoru (Hofkammer) –
osnovica državne uprave!!
Hofkammer – po francuskom i burgundskom uzoru
Svrha: stručno upravljanje imovinom te prihodima i
rashodima vladara i države
Kasnije osnovane u bavarskoj, Saskoj, Brandeburgu..
Stručni službenici komore – kameralisti!!
Problem klasifikacije kameralističkih traktata zbog brojnosti –
više različitih klasifikacija
A) austrijski (upravljanje državnim financijama) – njemački
(problemi uprave i države i unaprjeđenjem poljoprivrede)
B) prethodnici (pisci političke ekonomije) – dovršitelje sistema
(stvaranje sinteze čitave doktrine)
Kameralizam na prostoru Hrvatske

U skladu s idejama prosvijećenog apsolutizma - inovativne reforme
dotadašnjeg državnog ustrojstva

Kraljica Marija Terezija u sklopu modernizacije središnje državne
uprave u Habsburškoj monarhiji u Varaždinu osniva Kraljevsko
vijeće (Consilium Regium Croaticum) – vrhovno izvršno tijelo (istog
ranga kao i Ugarsko namjesničko vijeće)

Postavila temelje za školovanje upravnih kadrova u hrvatskoj upravi
– odlukom od 17. srpnja 1769. osnovala Političko-kameralni studij u
kraljevinama Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Prvi i jedini profesor varaždinskog studija Adalbert Adam Barić
81742-1813), student i doktor Pravnog fakulteta u Beču

Obećane su godišnje stipendije studentima koji se istaknu znanjem
na ispitima i kod primanja u državnu službu vodit će se računa o
uspjehu studenata tijekom studija
Klasifikacija kameralista




Problem klasifikacije kameralističkih traktata zbog brojnosti –
više različitih klasifikacija
A) austrijski (upravljanje državnim financijama) – njemački
(problemi uprave i države i unaprjeđenjem poljoprivrede)
B) prethodnici (pisci političke ekonomije) – dovršitelje sistema
(stvaranje sinteze čitave doktrine)
Tautscher klasificira kameraliste na tri kategorije:
1. rani kameralisti- preteče i prepravljači (Vorberetier) –
16. st.
2. razdoblje kraja 17. i početka 18. st. (težište na
političkoj ekonomiji i gospodarskoj politici)
3. dovršitelji (Systemvollender)
I. Prethodnici ili preteče i
prepravljači (Vorbereiter)

fiskalni juristi – mješavina najapstraktnijih spekulacija s
najkonkretnijim praktičnim uputama za rad

Podjednako se bave pitanjima opće svrhe i strukture države, pitanjima opće i
unutarnje uprave kao i problemima financijske i ekonomske politike

Pravna i financijsko-politička pitanja upravljanja državnom riznicom –Melchior
Ossa (1506-1557)
◦ Ne razlikuje blagostanje vladara i podanika
◦ Glavna svrha poučavanja pojedinih problema – pribaviti vladaru prihode
◦ n.pr. radi povećanja efikasnosti ubiranja prihoda - registracije svih bitnih
događaja u životu podanika

Georg Obrecht (1547-1612)

Cristoph Besold (1577-1638)
◦ Najveća nepravda ako se porezima ne opterećuju podjednako svi prema
veličini podjeda i kakvoći imovine

Kasper Klock (1583-1655)
◦ Zagovornik ubiranja pristojbe na raskošno odijevanje
II. Razdoblje kraja 17. i početka 18. st.

Razvijena državna i kameralna uprava – evolucija
kameralizma u političku ekonomiju
Autori:

Johan Joachim Becher (1635-1682)

Veit Ludwig von Scekendorf (1626-1692)

Philipp Wilhelm von Hornigk (1638-1712)

Najpoznatiji Becher – osnivač austrijskog Commerz-Collegiuma

Pristaša apsolutne monarhije – zagovarao osnivanje 5 odbora
(vjeru, moralnu disciplinu, civilne poslove, zaštitu građana i
obrazovanje)

Cilj politike: povećanje nataliteta (broja stanovnika) i promicanje
njihovog blagostanja pomoću odgovarajuće strukture privrednih
djelatnosti (poljoprivrede, obrta, manufakture i trgovine) – državna
skladišta poljoprivrednih proizvoda

Unaprjeđivanje poljoprivrede – čak uz uvođenje ropstva (Schröder)

III. Dovršitelji (Systemvollender)








Opravdanje za funkcionalni pristup ekonomskim pojavama
tražili u školi prirodnog prava i filozofiji prosvjetiteljstva
Osnivaju se prve katedre za kameralne znanosti - 1723. u
Halle an der Salle i 1729. u Frankfurt an der Oder
autori:
Georg Heinrich Zincke (1692-1769)
Johann Friedrich von Justi (1705-1771)
Joachim Friedrich von Pfeiffer (1718-1787)
Joseph von Sonnenfels (1732-1817)
Johann Paul Harl (1772-1842)
Johann Friedrich von Justi (1705-1771)

Vrhovni princip iz kojeg izvodi postojanje države i sva pravila o tome kako
državom treba vladati = „opća sreća” (allgemaine Glücksleigkeit)

kameralnu znanost dijeli na:
1. ekonomiku (povećanjem i održavanjem imovine privatnih osoba kao i
time kako povećati ishranjenost podanika i bogatstvo zemlje) Ostvarivanjem vanjske sigurnosti - „bilo mudrim ponašanjem vladara
prema drugim slobodnim silama da bi se spriječio rat bilo vojnom
obranom države”
2. kameralnu znanost u užem smislu – razumna uporaba imovine
posebne discipline - znanost o policiji i znanost o financijama

Spona ekonomskih i kameralnih znanosti = država

Prosvjetiteljstvo izrazito etatističko i intervencionistički orijentirano

Idealna država apsolutna monarhija – slična stroju

Poticanje nataliteta – preduvjet za rast bogatstva

Razmjernost manufakturne i poljoprivredne proizvodnje

Vanjska trgovina – ideal autarkična privreda
Joseph von Sonnenfels (1732-1817)

Glavno djelo "Grundsätze der Polizei, Handlung und
Finanzwissenschaft” počelo izlaziti u Beču 1765. godine s prvim
dijelom posvećeno nauci o policiji

Drugi dio – nauka o trgovini – 1767.

Treći dio – nauka o financijama – 1772.

Progresivan u okviru humanitarnog državnog paternalizma marijaterezijanskog i jozefinskog razdoblja

Protivnik ideja francuske revolucije i njenih vođa

Polazi od racionalističke težnje čovjeka za usavršavanjem

„čovjek se ne zadovoljava s dobrim, nego teži boljem, ako vidi puta i
načina da postigne bolje, a konačni cilj svakog društva mora biti
nužno ostvarenje takvog stanja koje to konkretno društvo smatra
najboljim”

Svrha ljudskog društva vidi u ujedinjenju pojedinaca radi ostvarenju
zajedničkih interesa – odnos između pojedinačnog i općeg rješava u
korist općeg jer pravi interes pojedinca ne može biti u opreci prema
općem interesu
….





Prvi dio Sonnenfelsovog glavnog djela (izašao i pod nazivom
Satze) – nauka o policiji koja sadrži „načela kako utemeljiti
unutarnju sigurnost države i kako postupati u odnosu prema
njoj”
Mješavina normativnih tvrdnji, opisa postojećih mjera i
institucija i preskriptivnih preporuka kako postupati u
određenim situacijama i u odnosu na pretpostavljene ciljeve
Preteže preskriptivni element – upravna politika
Skup zasada upravne politike na području unutarnje uprave
(shvaćene vrlo široko) – izvan nje ostaju vojna uprava i
vanjski poslovi, većina državnih upravnih mjera na području
privrede i financijska uprava koji spadaju u trgovačku znanost
Unutarnja sigurnost dijeli se na javnu u privatnu
…..


Unutarnja javna sigurnost – sve mjere koje utvrđuju i
zaštićuju državni monopol prinude sprječavajući nastanak i
razvoj drugih centara vlasti i političkog utjecaja u zemlji
Mjere dijeli ih u 4 glavne grupe:
1. informiranost vlasti o stanju stanovništva
2. zakonodavne mjere radi sprječavanja prekomjernog gomilanja
bogatstva u rukama pojedinca/ pojedinih staleža, gradnja utvrda,
sve sloboštine, privilegije i druge zaostatke političke samostalnosti
feudalaca
3. organizacijske mjere – ustrojstvo države (administrativnoteritorijalna podjela zemlje); funkcionalna decentralizacija (ustrojstvo
cehova)
4. operativne mjere nadzora nad skupovima i društvima – cenzura
tiska i knjiga
…..

Unutarnja privatna sigurnost - Sonnenfels je dijeli na:
1. sigurnost djelovanja
◦ osiguranje pojedinca od presizanja državne vlasti u njegovu
privatnu sferu – može se postići samo samoograničavanjem
2. sigurnost djelovanja u odnosu na druge, sigurnost časti i imovinska
sigurnost – unaprjeđuje se i štiti mjerama državne uprave koje dijeli
s obzirom na smjer njihovog djelovanja na:

Upravno političke mjere po sadržaju dijele se na:
◦ odgojne mjere (javno školstvo i kultura)
◦ socijalno političke mjere (prvenstveno red u državi – pr.
sprječavanje besposličarenja, prosjačenja, pijanstva)
◦ zdravstveno-političke mjere
◦ komunalne mjere (čistoća grada, sprječavanje zagađivanja)
◦ privredno političke mjere
◦ kazneno-političke mjere (opća negativna kategorija)
Postavke kameralizma

naslonjen na francuski i engleski merkantilizam

Bavi se proučavanjem uprave, gospodarstva i financija

Naslanja se na ekonomske vrijednost (efikasnost)

Daje upute o organizaciji države kako bi ona bila što efikasnija

Platna bilanca =uspoređivanje uvoza i izvoza – važno kako uvoz
djeluje na zaposlenost

Razilaženje sa merkantilistima čije su glavne postavke – novac je
bogatstvo, cilj politike mora biti povećanje količine novca u zemlji,
tome služi vanjska politika

Glavni zadatak financijske znanosti – kako ubirati prihode na
najkorisniji način (redovni i izvanredni)

osnovna svrha čovjeka i društva je usavršavanje ljudske ličnosti i
položaja u svijetu – ljudima potrebna pomoć - svrha postojanja
društva
Hvala!