AGRONOMSKI FAKULTET ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe 2008/2009 VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO RAČUNANJE EKOLOŠKI FAKTOR VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE 1.
Download ReportTranscript AGRONOMSKI FAKULTET ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU ZOOLOGIJU OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe 2008/2009 VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO RAČUNANJE EKOLOŠKI FAKTOR VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE 1.
Slide 1
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 2
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 3
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 4
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 5
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 6
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 7
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 8
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 9
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 10
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 11
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 12
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 13
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 14
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 15
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 16
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 17
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 18
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 19
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 20
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 21
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 22
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 23
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 24
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 25
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 2
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 3
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 4
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 5
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 6
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 7
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 8
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 9
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 10
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 11
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 12
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 13
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 14
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 15
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 16
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 17
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 18
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 19
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 20
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 21
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 22
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 23
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 24
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.
Slide 25
AGRONOMSKI FAKULTET
ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU
ZOOLOGIJU
OSNOVE FITOMEDICINE – vježbe
2008/2009
VRIJEDNOST ŠTETA I NJIHOVO
RAČUNANJE
EKOLOŠKI FAKTOR
VRSTE ŠTETA OD BILJNIH NAMETNIKA I NJIHOVO IZRAČUNAVANJE
1. Direktne štete:
Smanjenje vrijednosti proizvodnje uslijed sniženja količine i kvalitete biljnih
proizvoda.
2. indirektne štete
Popratni učinci pojave biljnih nametnika.
a) Troškovi suzbijanja: pojava štetočinje izaziva potrebu za njihovim
suzbijanjem, dakle trošak provođenja zaštite uključujemo u štete jer povisuju
troškove proizvodnje i smanjuju dobit.
npr. prinos sa zaražene površine: 4000 kg/ha
prinos sa površine na kojoj je provedeno suzbijanje: 5000 kg/ha
cijena pšenice: 1,00 kn/kg
trošak mjere: 250 kn/kg
vrijednost štete: 250 kn/ha
b) Trošak proizvodnje: uslijed pojave nametnika troškovi proizvodnje se
povećavaju (zakorovljenost usjeva smanjuje radni učinak i povećava gubitke kod
žetve)
c) Troškovi ulaganja u visoku proizvodnju: Ukoliko proizvodnja nije realizirana
uslijed napada štetočinje. (gubitak hranjiva zbog zakorovljenosti usjeva,
presijavanje zbog napada zemljišnih štetnika)
d) Akumuliranje štetočinja na nekoj parceli.
e) Povećanje osjetljivosti biljaka na druge faktore. (osjetljivost na sušu ili povećana
osjetljivost na mraz).
f) Povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda. (ekonomski izračun u SAD cijene
kukuruza govori da bi mu cijena bila veća 160%, ukoliko se ne bi koristila szb.
g) Gubici izvoznicima: onemogućen je izvoz uslijed zaraze karantenskim štetnikom.
Gubici se mogu iskazati: novčanim pokazateljima,
veličinom uzaludno korištene poljoprivredne površine,
gubicima hranjivih supstanci.
KRANJI CILJ poljoprivredne proizvodnje je postići MAKSIMALNI
POTENCIJAL PROIZVODNJE, uz poznati tehnološki proces.
EKONOMSKI POTENCIJAL proizvodnje je cilj kojem teže proizvođači, a koji
znači maksimalni prinos uz minimalna ulaganja.
POTENCIJALNI PRINOS (u odnosu na nametnike) je onaj koji bi se u
konkretnim uvjetima mogao postići bez šteta od nametnika ili uz potpuni
uspjeh suzbijanja.
ŠTETE od nametnika iskazujemo apsolutnom količinom proizvoda, vrijednošću
proizvoda ili postotkom štete.
OŠTEČENJE USJEVA OD ŠTETNIKA: moguće je izraziti samo ako se napravi
ocjenjivanje biljaka po stupnju oštećenja (visini šteta) koje se rade prema
skalama.
TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA):
O- BEZ OŠTEĆENJA
1- SLABO OŠTEĆENJE
2- SREDNJE OŠTEĆENJE 25-50
3- JAKO OŠTEĆENJE 50-75
4- VRLO JAKO OŠTEĆENJE PREKO 75
KAD NISU MOGUĆA TOTALNA OŠTEĆENJA (U POSTOCIMA)
012345-
BEZ OŠTEĆENJA
VRLO SLABO (ISPOD 3)
SLABO (3-10)
PRIMJETNO (10-20)
SREDNJE (20-40)
JAKO (PREKO 40)
Očitavanje šteta;
formula Towsend Neuberger:
% of zaraze =
Σ(f x n) x 100
a x N
Gdje je f = broj biljaka u grupi
n = ocjena grupe (0-4 ili 0-5)
a = broj grupa (5 ili 6)
N= ukupan broj pregledanih biljaka u uzorku
ŠTETA
je razlika između stvarno postignutog prinosa i prinosa koji bi se
postigao da nije bilo nametnika (potencijalni prinos).
B=A x 100 / (100 - % oštećenja)
% oštećenja je 33,1%, uz ovo oštećenje postignut je prinos od 400mtc/ha
šećerne repe. Koliki je potencijalni prinos ove kulture.
UKUPAN % ŠTETE=(1-(100-X1)(100-X2)(100X3)….(100XN)/100N) X 100.
PRIMJER: KRUMPIR;
- fitoftora= 15%
- zlatica= 20%
- virusi= 15%
%štete=??
Raznovrsnost spojeva učinkovitih na
štetočinje između kojih postoje velike
razlike u :
Djelotvornosti;
Otrovnosti za ljude;
Utjecaju na prirodne neprijatelje;
Stupnju onečišćenja okoliša;
JAVLJAJU SE NASTOJANJA DA SE BROJČANIM
POKAZATELJOM ISTAKNE EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST
(ENVIROMENTAL IMAPCT) SREDSTAVA ZA ZAŠTITU
BILJA;
OVA VRIJEDNOST JOŠ NEMA ZAJEDNIČKI NAZIV U
CIJELOM SVIJETU, ZOVU JE
EKOLOŠKI FAKTOR (ECOLOGICAL IMPACT FACTOR;
AGROEKOLOŠKI INDIKATOR;
EKOLOŠKI KVOCIJENT (ECOLOGICAL IMPACT
QUOTIENT);
SYNOPS- NJEMAČKI INDIKATOR RIZIKA,
NJIME SE OCIJENJUJE RIZIK ZA CIJELU
DRŽAVU TEMELJEM 6 KRITERIJA EKOLOŠKIH I
8 KRITERIJA BIOLOŠKIH RIZIKA;
EKOLOŠKI SELEKTIVNO OPOREZIVANJE
FAKTOR RENTABILNOSTI
Odnos vrijednosti spriječenog gubitka i
troškova mjere (može se izraziti i
omjerom)
Smatralo se da je faktor rentabilnosti
suzbijanja fitoftore 1,9, korova u
žitaricama 4,5 a tretiranja sjemena
kukuruza insekticidima 75;
Smatra se da za većinu mjera zaštite
faktor rentabilnosti izračunat na ovaj način
iznosi 4,0
EKOLOŠKA ŠTETA
Sve negativne popratne pojave pri korištenju
sredstava za zaštitu bilja koje smanjuju korist
koju postižem primjenom neke mjere zaštite
bilja;
Izračun faktora rentabilnosti prema prvotnom
modelu nije realan jer ne uzima u obzir nastalu
ekološku štetu;
Ekološka šteta prema prijedlogu naših znanstvenika
iznosi 30-80% troškova mjere u jednogodišnjim, tj.
80-150% troškova mjere u višegodišnjim nasadima;
Ekološki faktor
1,3-1,8 u jednogodišnjim
1,8-2,5 u višegodišnjim nasadima
Za biotehnička i biološka sredstva ekološki faktor
može biti niži, ako je 1, mjera ne izaziva ekološke
štete
EKOLOŠKA ŠTETA
Pokazatelj koji upućuje samo na prosječnu
vrijednost štete jer je točnu ekološku štetu
moguće procijeniti samo za svaki konkretni
slučaj!!!
Pokazatelji koji se koriste pri određivanju ekološke
štete:
Procjena opasnosti za organizme;
Procjena korisnosti mjere;
Ostaci u podzemnim i nadzemnim vodama, u tlu i
na biljkama;
Utjecaj na biološku raznolikost;
Količina potrošnje (ukupna i po jedinici površine);
Uvjeti primjene;
I dr.
FAKTOR RENTABILNOSTI (FR)=
VRIJEDNOST SPRIJEČENOG GUBITKA
TROŠAK MJERE + EKOLOŠKA ŠTETA
EKOLOŠKA ŠTETA (EŠ)= (TROŠAK MJERE X EKOLOŠKI FAKTOR)- TROŠAK MJERE
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
a) Primjena granulata širom
trošak mjere= 1250 kn/ha
EF= 1,8
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1700 kn/ha
FR=
1700
=
1700
= 0,75 (ne isplati se)
1250,00 + {(1250x 1,8)- 1250 }
1250 +1000
b)Primjena granulata u traku
trošak mjere= 450 kn/ha
EF= 1,5
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1600 kn/ha
FR=
1600
=
1600
= 2,37 (isplati se)
450,00 + {(450x 1,5)- 450 }
450 +225
Primjer: Izračunavanje isplativosti mjere zaštite kukuruza od žičnjaka
c) Tretiranje sjemena kukuruza
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,3
očekivana vrijednost spriječenog gubitka = 1500 kn/ha
FR=
1500
=
1500
= 4,17 (jako se isplati )
300,00 + {(300x 1,3)- 300 }
300 + 60
PRAG ODLUKE
Onaj stupanj zaraze štetočinjom ili ona konstelacija
čimbenika o kojima ovisi pojava štetočinja kod koje
je očekivana vrijednost spriječenog gubitka jednaka
zbroju troškova primjene i vrijednosti ekološke
štete;
PRAG ODLUKE =
EF x troškovi mjere
OG x prirodu t x cijena u kn x FU
OG – očekivani gubitak po jedinici praga odluke podijeljen sa 100;
FU- faktor učinkovitosti- izračunava se dijeljenjem postotka očekivane učinkovitosti sa 100
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
a) Primjena kemijskog insekticida
trošak mjere= 300 kn/ha
EF= 1,8
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,8
Prag odluke=
1,8 x300
= 2,81 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,8
b)Primjena biološkog insekticida
trošak mjere= 400 kn/ha
EF= 1,0
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 500 kn/t
FU= 0,7
Prag odluke=
1 x 400
= 2,38 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 500 x 0,7
Primjer: Izračunavanje praga odluke za različite načine suzbijanja kukuruznog
moljca
c) Sjetva genetički preinačenog kukuruza
trošak mjere= 200 kn/ha
EF= 1,2
OG= 0,06
Prinos = 8t/ha
cijena = 460 kn/t
FU= 1,0
Prag odluke=
1,2 x200
= 1,00 gusjenice/biljci
0,06 x 8 x 460 x 1,0
SREDNJA LETALNA DOZA (LD50)
- ONA KOLIČINA mg NEKE DJELATNE TVARI NA
kg TJELESNE MASE POKUSNE ŽIVOTINJE
POTREBNA DA UBIJE
ŽIVOTINJA
50 %
POKUSNIH
1. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE PERADI (KOKOŠI) OKRIVLJENI SU
PESTICIDI
PERAD SE HRANILA KUKURUZOM U KOJEM SU
OTKRIVENI OSTACI PESTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 MG/KG KUKURUZA;
LD50 ISTOG PESTICIDA IZNOSI 100 MG/KG
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO KUKURUZA JE TREBALA POJESTI KOKOŠ
DA BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE PESTICID KRIV ZA NJENO
UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA KOKOŠI= 2 kg
50= 100 mg/kg,
100 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 2 kg TJELESNE TEŽINE (KOKOŠ)
LD
LD 50 = 200 mg/ KOKOŠI
OSTATAK PESTICIDA JE 10 MG/KG KUKURUZA
1 kg KUKURUZA : 10 mg PESTICIDA = X kg KUKURUZA: 200 mg PESTICIDA
X = (1 kg: 10 mg ) x 200 mg
X= 20 kg KUKURUZA
20 kg KUKURUZA SADŽI 200 mg PESTICIDA
KOLIKO JE BILO POTREBNO DA POJEDE 1
KOKOŠ DA BI S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU
MOGLI TVRDITI DA JE ZA UGINUĆE KRIV
KUKURUZ KOJI SADRŽI PESTICID
2. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA UGINUĆE MAČKE OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA JE MAČKA POJELA MAMAC ZA
GLODAVCE (ZATROVANU RIBU) NA KOJOJ JE
BILO OSTATAKA RODENTICIDA U KOLIČINI OD
10,0 g/kg;
LD50 ISTOG RODENTICIDA IZNOSI 200 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO ZATROVANIH MAMACA JE TREBALA
POJESTI MAČKA DA BI S 50%-TNOM
VJEROJATNOŠĆU MOGLI TVRDITI DA JE
RODENTICID KRIV ZA NJENO UGINUĆE
PROSJEČNA TEŽINA MAČKE= 5 kg
LD 50= 200 mg/kg,
200 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 5 kg TJELESNE TEŽINE (MAČKA)
LD 50 = 1000 mg/MAČKI (1 g/MAČKI)
OSTATAK RODENTICIDA JE 10 g/kg MAMACA
1 kg MAMACA: 10 g RODENTICIDA = X kg MAMACA: 1 g RODENTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 1g
X= 0,1 kg MAMACA
100 g MAMACA SADŽI 1 g RODENTICIDA KOLIKO
JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE MAČKA I DA
SE S 50%-tnom VJEROJATNOŠĆU MOŽE
TVRDITI DA SU ZA UGINUĆE KRIVI MAMCI S
RODENTICIDOM
3. PRIMJER- KAKO ODREDITI DA LI SU
PESTICIDI MOGLI BITI ODGOVORNI ZA
TROVANJE?
ZA SMRT LJUDI OKRIVLJENI SU PESTICIDI
UTVRĐENO JE DA SU SE HRANILI SALATOM
KOJA JE SADRŽAVALA OSTATAKE INSEKTICIDA
U KOLIČINI OD 10,0 g/kg;
LD50 ISTOG INSEKTICIDA IZNOSI 500 mg/kg
TJELESNE TEŽINE;
KOLIKO JE SALATE TREBAO POJESTI ČOVJEK DA
BI S 50%-TNOM VJEROJATNOŠĆU MOGLI
TVRDITI DA JE SMRT NASTUPILA ZBOG
TROVANJA SALATOM KOJA JE SADRŽAVALA
NEDOZVOLJENE OSTATKE INSEKTICIDA??
PROSJEČNA TEŽINA ČOVJEKA = 70 kg
LD 50= 500 mg/kg,
500 mg : 1 kg TJELESNE TEŽINE = X : 70 kg TJELESNE TEŽINE (ČOVJEK)
LD 50 = 35000 mg/ČOVJEKU (35 g/ČOVJEKU)
OSTATAK JE 10 g/kg SALATE
1 kg SALATE : 10 g INSEKTICIDA = X kg SALATE : 35 g INSEKTICIDA
X = (1 kg: 10 g ) x 35 g
X= 3,5 kg SALATE
3,5 kg SALATE SADŽI 35 g INSEKTICIDA
KOLIKO JE BILO DOVOLJNO DA POJEDE
ČOVJEK I DA SE S 50%-tnom
VJEROJATNOŠĆU MOŽE TVRDITI DA SU JE
SALATA KRIVA ZA TROVANJE
ADI =0,2mg/kg/dan
Bez. dnevna količina = ADI x težina čovjeka / hr.faktor
Bez. dnevna količina = 0,02 mg/kg/dan x 60 kg / 0,4 kg
= 3 ppm
Izračun tolerance: suma postotka rezidua svakog pojedinog
pesticida u odnosu na tolerancu za dotični proizvod ne
smije premašiti 100.
Suma= aX100/Ta+bX100/Tb+cX100/Tc+..
a=0,03, Ta=0,1;
b=0,002, Tb=0,05;
c=0,05, Tc=0,2.