Transcript 723147.Zatita_prava_osobnosti

ZAŠTITA PRAVA
OSOBNOSTI
1. ZOO 78



Nematerijalna šteta definirana je kao
nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog
bola ili straha (čl. 155. ZOO 78).
1985. dan je prijedlog da se nematerijalna
šteta tumači kao …nastalo uslijed povrede
prava ličnosti.
2004. prema stajalištu zauzetom u odluci
Ustavnog suda RH nematerijalna šteta
obuhvaćala je ne samo nanošenje drugome
fizičkog ili psihičkog bola ili straha nego i
povredu prava ličnosti.
2. ZOO 05




Neimovinsku štetu čini sama povreda prava
osobnosti (čl. 1046. ZOO 05).
Psihička ili fizička bol i strah predstavljaju tek jednu
od okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane
naknade (čl. 1100. st. 2. ZOO 05).
Pravo osobnosti određeno je egzemplifikativno. Ono
obuhvaća pravo na život, tjelesno i duševno
zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost
osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. (čl. 19. st.
2. ZOO 05).
Subjekti nositelji prava osobnosti mogu biti i fizičke i
pravne osobe.
3. OPĆI OBLICI ZAŠTITE
PRAVA OSOBNOSTI



ZOO O5 zadržao je klasični
procesnopravni instrumentarij radi
zaštite prava osobnosti :
Kvazinegatorijski zahtjev
Pravila o popravljanju neimovinske
štete (zahtjev za objavljivanje presude
ili ispravka, zahtjev za pravičnu
naknadu).



Pravila o popravljanju neimovinske štete
dosuđivanjem pravične novčane naknade su da će:
Sud u slučaju povreda prava osobnosti, ako nađe
da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju
dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od
naknade imovinske štete, a i kad nje nema (čl.
1100. st. 1. ZOO 05).
Pri odlučivanju o visini naknade štete voditi računa
o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli,
duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada
(čl. 1100. st. 2. ZOO 05).


2002. Građanski odjel Vrhovnog suda RH
prihvatio je Orijentacijske kriterije i iznose
za utvrđivanje visine pravične novčane
naknade za neimovinske štete.
Njihovo postojanje izazvalo je određene
devijacije u pravcu gotovo slijepe primjene
kriterija ne vodeći računa o okolnostima
pojedinog slučaja i kriteriju pravičnosti.
4. POSEBNI OBLICI ZAŠTITE
PRAVA OSOBNOSTI (ZM)



Kako pronaći ravnotežu između zajamčene
slobode mišljenja i izražavanja misli (čl. 38.
st. 1. URH) i poštivanja i pravne zaštite
svačijeg osobnog i obiteljskog života,
dostojanstva, ugleda i časti (čl. 35. URH).
Zakon o medijima (ZM) vremenski prethodio
je donošenju ZOO 05.
Hoćemo li prednost dati specijalnijem ili
novijem zakonu?
4.1. Šteta prema ZM



Nakladnik koji informacijom objavljenom u
mediju prouzroči drugom štetu dužan ju je
nadoknaditi.
ZM nematerijalnu štetu definira
subjektivistički – ona je nanošenje drugom
fizičkog ili psihičkog bola ili straha.
Na utvrđivanje odgovornosti za naknadu
štete primjenjuju se propisi o obveznim
odnosima (čl. 21. st. 1.-3- ZM).
4.2. Doktrinarni stavovi o
odnosu ZM i ZOO 05


Polazeći od subjektivističke koncepcije
nematerijalne štete i ZM-a kao lex specialisa
otpada pravo pravnih osoba da zbog
povrede prava osobnosti uzrokovane
objavljivanjem informacije u medijima traže
naknadu štete.
Nematerijalnu štetu bi nakon stupanja na
snagu ZOO 05 (1.1. 2006) trebalo tumačiti u
skladu s novim zakonom – tj. kao povredu
prava osobnosti.
4.3. Pravne posljedice
doktrinarnih stavova


Prihvaćanjem subjektivističke koncepcije
pravne osobe uopće ne bi imale pravo na
naknadu nematerijalne štete jer ne mogu
trpjeti psihičku ili fizičku bol ili strah.
Istovremeno, smatra se da bi imale pravo
zahtijevati pravnu zaštitu u okviru postupka
za objavljivanje ispravka ili odgovora koji se
ostvaruje prema glavnom uredniku, a ne u
okviru postupka radi naknade štete prema
nakladniku.


Prihvaćanjem nove objektivističke
koncepcije s obzirom na opću primjenu
pravila obveznog prava trebalo bi brisati
nezgodnu subjektivističku definiciju
nematerijalne štete prema čl. 21. st. 2. ZMa.
Time bi se i pravnim osobama omogućilo
popravljanje neimovinske štete i novčanim i
nenovčanim putem.



U prilog drugom stavu bila bi i slijedeća
argumentacija:
ZM propisuje da će se odredbe zakona
primjenjivati i tumačiti sukladno Europskoj
konvenciji za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda (čl. 1. st. 2. ZM).
Prema praksi Europskog suda za ljudska
prava novčana naknada neimovinske štete
priznaje se i pravnim osobama.




Prema ZM-u nematerijalna šteta naknađuje
se:
Objavljivanjem ispravka informacije i
isprikom nakladnika.
Isplatom naknade sukladno općim propisima
obveznog prava.
Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne
štete imat će samo one osobe koje su
prethodno zatražile od nakladnika
objavljivanje ispravka informacije ili njegovu
ispriku kada ispravak nije moguć.


Zahtjev za naknadu štete može se podnijeti
i protiv autora informacije. Ako je autor u
radnom odnosu s nakladnikom, za štetu
trećima odgovara samo ako ju je počinio
namjerno.
Ako autor nije u radnom odnosu s
nakladnikom, može ga se tužiti i za naknadu
štete uzrokovane običnom i grubom
nepažnjom.
5. ZAKLJUČAK



Normativni okvir za uređenje medijskog prava u RH
čine Ustav, ZOO 05 i ZM. Pri tom se ZM poziva na
primjenu i tumačenje njegovih pravila u skladu s
EK-om.
Stupanje na snagu ZM-a prije ZOO 05 izazvalo je
zakonski nesklad koji je rezultirao i doktrinarnom
neusklađenošću. Ona bi pak mogla rezultirati
različitim pristupom prakse u rješavanju toga
problema.
Stoga predlažemo de lege ferenda ukidanje
subjektivističkog koncepta nematerijalne štete
sadržanog u ZM-u i njegovo usklađivanje s ZOO 05.