POLIFAGNI ŠTETNICI  HRANE SE RAZLIČITIM BILJEM, PA TAKO I RAZLIČITIM KULTURAMA NAJVAŽNIJE GRUPE POLIFAGNIH ŠTETNIKA        ŠTETNICI U TLU SOVICE POZEMLJUŠE LISNE SOVICE POLIFAGNE NEMATODE PUŽEVI GLODAVCI DIVLJAČ I PTICE.

Download Report

Transcript POLIFAGNI ŠTETNICI  HRANE SE RAZLIČITIM BILJEM, PA TAKO I RAZLIČITIM KULTURAMA NAJVAŽNIJE GRUPE POLIFAGNIH ŠTETNIKA        ŠTETNICI U TLU SOVICE POZEMLJUŠE LISNE SOVICE POLIFAGNE NEMATODE PUŽEVI GLODAVCI DIVLJAČ I PTICE.

POLIFAGNI ŠTETNICI
 HRANE SE RAZLIČITIM
BILJEM, PA TAKO I
RAZLIČITIM KULTURAMA
NAJVAŽNIJE GRUPE
POLIFAGNIH ŠTETNIKA







ŠTETNICI U TLU
SOVICE POZEMLJUŠE
LISNE SOVICE
POLIFAGNE NEMATODE
PUŽEVI
GLODAVCI
DIVLJAČ I PTICE
ŠTETNICI U TLU





ŽIČNJACI
GRČICE
ROVCI
TIPULE
KORJENOVE MUHE
ŽIČNJACI, KLISNJACI-ELATERIDAE
Štete od žičnjaka
 Fiziološke – ličinke pregrizaju korijen, ubušuju
se u korjenov vrat, biljke propadaju , nastaju
plješine
 Tehnološke – ubušuju se u gomolje ili korijen,
 Naročito štetni u kulturama rijetkog sklopa tj.
okopavinama
 Spadaju među najvažnije štetnike ratarskih
kultura – suzbijaju se na 40-50% pov. pod
kukuruzom i 90% površina pod šećernom
repom
–
FAM. ELATERIDAE
VEĆI BROJ RODOVA I VRSTA
 ROD AGRIOTES

A. USTULATUS

A. SPUTATOR

A. LINEATUS

A. OBSCURUS
 ROD MELANOTUS
 Odrasli “KLISNJACI” –
7-15 mm dugi,
imaju produženi
pronotum,
mogu “klisnuti” kada su
na leđima
 Ličinke – poput mjedene
žice, narastu do 35 mm
Razvojni ciklus žičnjaka
 Ovisno o vrsti i o
području, traje 2-4
god. a proteže se
kroz 3 do 5
kalendarskih godina
NAČIN ŽIVOTA
 Odrasli se hrane lišćem i polenom , ženka
polaže jaja na gusto obraštene površine –
strnine , livade, pašnjake, lucerišta, djetelišta
 Ličinke su u prvoj godini male , bijele ili
prozirne, hrane se korjenčićima i mrtvom
organskom tvari,
 u drugoj godini očvrsnu i potamne, štete
značajne
 Najveće štete u godini prije kukuljenja i pojave
imaga
 Tijekom života ličinke migriraju vertikalno i
horizontalno
SUZBIJANJE ŽIČNJAKA
 Kada se pojave štete nemoguće je
provesti suzbijanje
 Zato je nužno provesti suzbijanje prije ili
za vrijeme sjetve ili sadnje, ali na temelju
procjene o potrebi suzbijanja
 Nužno poznavanje praga odluke i
brojnosti žičnjaka u tlu
PRAG ODLUKE ZA
ŽIČNJAKE
 Prije upotrebe herbicida u kukuruzu – 1530 žičnjaka/m2
 Danas - 3-5 žičnjaka /m2 u humidnim
područjima, 1-3/m2 u aridnim
 Za strnine- >25 žičnjaka/ m2 u humidnim
područjima, odnosno 15/m2 u aridnim
područjima
PROCJENA BROJNOSTI
ŽIČNJAKA
 Na temelju poznavanja “povijesti” parcele
 Najpreciznije – pregled tla kopanjem jama
25x25cm




Male table – 5-8 jama
1-5 ha – 8-10 jama
5-10 ha-a10-15 jama
10-50 ha 0,5-1,5 jama /ha
 Upotreba mamaca- sjeme kukuruza ili pšenice
u plastičnim probušenim loncima ukopa se u
tlo
 U novije vrijeme – upotreba feromona za
procjenu brojnosti imaga
Kemijsko suzbijanje
žičnjaka
 Ako je brojnost žičnjaka iznad praga
odluke mora se, prije ili za vrijeme sjetve
ili sadnje, provesti tretiranje zemljišnim
insekticidima
 Zemljišni insekticidi se moraju unijeti u
tlo, a mogu se primijeniti po cijeloj
površini – “širom” ili lokalizirano
 Primjena širom – ekološki, toksikološki i
ekonomski nepovoljna
 Lokalizirana primjena
 Tretiranje traka
 Tretiranje sjetvenih redova uz sjeme u
brazdu – depozitorom granula ili
pneumatskom pumpom
 Tretiranje sjemena - ekološki najpovoljnije,
ali samo za slabiji do srednji napad
Zemljišni insekticidi
 Moraju djelovati min 30, a max 90 dana,
poželjna je određena hlapivost i umjerena
topivost u vodi
 Formulacije:




Mikrogranule
U kombinaciji s gnojivima (npr. Volatonizirano gnojivo)
Formulacije za prskanje
Formulacije za tretiranje sjemena
 Prema načinu djelovanja: sistemici i
nesistemici
 (sistemici štite i nadzemne organe od štetnika)
Insekticidi protiv žičnjaka, za tretiranje tla i sjemena
(2007.) - nesistemici
Djelatna tvar
foksim
Pripravak
Volaton G 5
klorpirifos -etil
Dursban G7,5, Finish G7,5,
Dursban E-48, Pirifos EC,
Pyrinex 48 EC, Finish E 48,
Callifos 48 EC
teflutrin
Force 1,5 –G, Force 5 EC
Force 20 SC
Insekticidi protiv žičnjaka, za tretiranje tla i
sjemena (2007.) - sistemici
Djelatna
tvar
Pripravak
terbufos
Counter G5
karbofuran
metiokarb
Geocid G5, Siux 5%(MG), Geocid 350 FL, geocid ST -35
imidakloprid
Macho 70 WS, Macho 60 FS, Gaucho FS, Gaucho, Prestige
FS 200, Confidor SL 200, Boxer SL 200, Rapid, Magnum
200 Sl, Kohinor 200 SL, Dali, Congo, Chinook FS 200
tiometoksam
Cruiser 70 WS, Cruiser FS 350
klotianid
Poncho 600 Rot
fipronil
Cosmos 50 FS
Mesurol FS 500, Mesurol WP 50, Mesurol granulat, Metiol
Ostale mjere za smanjenje
šteta od žičnjaka
 Mehanička obrada tla- smanjuje brojnost
žičnjaka, a ne djeluje na njihove prirodne
neprijetelje
 Važno pridržavanje optimalnih rokova sjetve
 Heljda, lan, konoplja, proso, grah smanjuju
brojnost žičnjaka
 Najvažniji prirodni neprijatelji – trčci, ali i ptice
GRČICE
LIČINKE HRUŠTA
Majski hrušt-Melolontha melolontha





Najvažniji i najčešći
20-28 mm dug
Porodica listorošcikarakteristična
lističava ticala
Odrasli se hrani
lišćem bjelogoričnog
drveća
Značajnije štete od
ličinke grčice
grčice




Narastu do 60 mm
Izgrizaju podzemne
organe različitog bilja
Fiziološki su i tehnološki
štetnici
Naročito štetne na
ratarskim površinama u
brdskim i planinskim
područjima, na krumpiru,
ali i na livadama
Razvoj hrušta
Razvojni ciklus – traje tri do četiri godine
Prezimi odrasli kornjaš u tlu, izlazi krajem travnja
ili početkom svibnja – letna godina-hrani se
lišćem bjelogoričnog drveća i polaže jaja na
rahlo tlo; ličinke se javljaju nakon 30-40 današtete male
 Druga godina – štete veće
 Treća godina – najveće štete, prestaju početkom
ljeta – kukuljenje i pojava imaga koji ostaje u tlu
do sljedećeg proljeća
 Letna godina

Suzbijanje
Odrasle je potrebno suzbijati vrlo rijetko –
kada prijeti golobrst; mehanički i kemijski
 Grčice ne treba suzbijati u letnoj godini
 Prag odluke:

– 2-3 grčice / m2 u trećoj godini
– 3-5 grčica / m2 u drugoj godini
Rovac Gryllotalpa gryllotalpa
Red Orthoptera
 Por. Gryllotalpidae
 Veliki insekti 4-5 cm
 U vlažnim tlima
bogatim humusom –
Zagreb, Ivanić,
Bjelovar, Križevci

Živi u hodnicima u tlu, pregriza biljku koja mu
smeta; omnivor je
Razvoj rovca
Razvoj rovca



Odrasli izlaze iz zemlje u
6. i 7. mj. I pare se; jaja
polažu na dubinu od pola
metra
Ličinke završavaju razvoj
u proljeće sljedeće godine
Za prezimljavanje ličinke i
odrasli traže organsku
tvar u raspadanju zbog
topline
Suzbijanje
U manjim vrtovima moguće mehaničko
suzbijanje
 Na većim površinama treba procijeniti brojnost;
prisutnost rovca vidljiva po brojnim hodnicima
 Prag odluke

– 1 rovac na 2-3 m2 za ratarske usjev
– 1 rovac na 4 m2 za povrće

Suzbijanje zemljišnim insekticidima, a u vrijeme
izlaska odraslih na površinu postavljanjem
mamaca na osnovi metiokarba