POSTUPANJA U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI Pripremila: Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od.
Download ReportTranscript POSTUPANJA U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI Pripremila: Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od.
POSTUPANJA U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI Pripremila: Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji - NN 137/09,29/10 Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji Obiteljski zakon Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja Pravilnik o načinu postupanja odgojnoobrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave kršenja tih prava nadležnim tijelima Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji NN 137/09,29/10, Članak 4. Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji NN 137/09,29/10, Članak 4. Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: psihičko nasilje odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje Nasilje u obitelji je svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim članovima zajedničkog kućanstva Zlostavljanje i zanemarivanje djece je neprimjereno, neetično i nemoralno ponašanje sprječava zdrav razvoj djece onemogućava razvoj adaptivnih sposobnosti u obitelji i okolini u kojoj borave SOCIOEMOCIONALNO ZAPUŠTANJE IGNORIRANJE I ODBACIVANJE OKRUTNA DISCIPLINA SOCIJALNA IZOLACIJA NEPRIMJERENA OČEKIVANJA Oblici zlostavljanja i zanemarivanja TJELESNO ZLOSTAVLJANJE TJELESNO ZAPUŠTANJE djece ZAPUŠTANJE ODGOJNOOBRAZOVNIH POTREBA EMOCIONALNO ZLOSTAVLJANJE SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE IZOSTANAK NADZORA IZLAGANJE OPASNOSTIMA Pojavnost zapuštanja i zlostavljanja 7-10% dječje populacije je zapušteno 12-14% djece izloženo zlostavljanju tendencija porasta zlostavljanja djece 10% godišnje 60-70% neotkrivenih slučajeva zlostavljanja i zanemarivanja djece u proteklih 10 godina u RH broj otkrivenih slučajeva zapuštanja i zlostavljanja u porastu više od 90% ISTRAŽIVANJA: 50% školske djece ima problema u funkcioniranju zbog nebrige roditelja 90% populacije školske djece provodi 1/3 vremena u osnovnoj školi u svakom razredu ima najmanje 1 zlostavljano ili zanemareno dijete (dijete u riziku) Nasilje u obitelji javlja se u svim sredinama, neovisno o rasnim, vjerskim, etničkim, obrazovnim, socioekonomskim ili društvenim čimbenicima ima brojne teške posljedice za dječji intelektualni, emocionalni, socijalni i tjelesni razvoj problem koji se ne „rješava sam po sebi”, niti je to „tuđi problem” s kojim „mi nemamo ništa” Članak 8. (Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji NN 137/09,29/10, ) Zdravstveni radnici, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, obiteljske prevencije i zaštite, odgoja i obrazovanja te stručni radnici zaposleni u vjerskim ustanovama, humanitarnim organizacijama, udrugama civilnog društva u djelokrugu djece i obitelji obvezni su prijaviti policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji iz članka 4. ovog Zakona za koje su saznali u obavljanju svojih poslova Obveze nadležnih tijela (Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji) Odgojno-obrazovne ustanove: pozvati službu hitne medicinske pomoći ako je potrebno ravnatelj škole prijaviti policiji i CZSS (upoznati ih sa svim činjenicama i okolnostima te aktivnostima koje će se poduzeti) izraditi službenu zabilješku (na zahtjev dostaviti drugim nadležnim tijelima) Kada prijaviti? dovoljno je da postoji opravdana sumnja na zlostavljanje, nije nužna osnovana sumnja (potrebna za pokretanje kaznenog postupka) dužnost prijavljivanja odnosi se na sve situacije u kojima smo dobili informaciju koja upućuje na zlostavljanje Kome prijaviti? CZSS i PU – za maloljetničku delikvenciju dostaviti će državnom odvjetništvu (uz svoje obavijesti koje su prikupili na temelju prijave) Ili općinskom ili županijskom državnom odvjetništvu ( ovisi o težini kaznenog djela) Kako prijaviti? navesti : tko prijavljuje protiv koje osobe (osobni podaci) ime i starost zlostavljanog djeteta sve utvrđene činjenice i okolnosti vremensko razdoblje eventualnu dokumentaciju podatke o osobama koje imaju eventualna saznanja i mogu biti svjedoci CZSS dužan je: poduzeti sve mjere radi zaštite djeteta provjeriti uvjete u kojima živi provjeriti pod kojim okolnostima je došlo u kontakt sa zlostavljačem poduzeti sve mjere da se spriječi daljnji kontakt djeteta i zlostavljača Na osnovi prijave neke od zaštitnih mjera: dijete izdvojeno iz obitelji nadzor nad vršenjem roditeljske skrbi obavezan psihosocijalni tretman uključivanje djeteta u stručni tretman zabrana približavanja žrtvi nasilja udaljenje iz stana ili kuće Kazneni postupak: stručni suradnik koji je prijavio zlostavljanje bit će pozvan na sud kao svjedok dužnost je odazvat se pozivu istinito svjedočiti navoditi činjenice koje su nam poznate ili navesti saznanja do kojih smo došli u razgovoru s drugim osobama, ali samo kao svjedoci ( mi nismo sudski vještaci) Identifikacija zapuštanja i zlostavljanja djeteta zahtijeva posebnu pozornost složen, osjetljiv i dugotrajan proces provodi ga tim – učitelji, pedagozi, socijalni pedagozi, psiholozi, liječnici, socijalni radnici,… Stručni suradnici i učitelji trebaju: biti oprezni pri dodjeljivanju uloge procjenitelja da se zlostavljanje zaista dogodilo ne preuzeti ulogu detektiva istraživača već samo prijaviti CZSS razlučiti prepoznavanje sumnje na zlostavljanje od zaključivanja da se ono zaista dogodilo (sudski vještaci educirani u ispitivanju djece) Savjeti kada nam se dijete povjeri: osigurati mirno mjesto za razgovor ostati mirni i puni razumijevanja ne izražavati zgražanje ili gađenje vjerovati im, jer rijetko lažu o zlostavljanju saslušati bez prisiljavanja da kažu više nego što žele pohvaliti ih za hrabrost i dati do znanja da nam je drago što su nam se povjerili ne okrivljavati, dati do znanja da je s njima sve u radu, a da nije u redu to što zlostavljač radi potražiti psihološki savjet Savjeti kako razgovarati s roditeljima: ako CZSS i PU nisu zahtijevali drugačije, kontaktira se obitelj i obavijesti o prijavi cilj je pripremiti ih za sve ono što slijedi, ponuditi im podršku i mogućnost rada na problemu s cijelom obitelji Reakcije roditelja mogu varirati Stručni suradnik je istražitelj niti sudac, ali je dužan poštivati zakon s ciljem zaštite djeteta Emocionalni teret: velik (snažne emocionalne reakcije na spoznaju da je dijete zlostavljano od strane roditelja ili skrbnika) zadržati profesionalni pristup i pružiti stručnu podršku djetetu žrtvi, ali i zlostavljačima i obitelji važna suradnja s liječnicima, socijalnim radnicima, policijom, sudovima,… koristiti sustav stručne pomoći (savjetovanja, supervizije, grupe podrške,…) Pozitivni utjecaji podnošenja prijave: inicira zaštitu djeteta od eventualnog daljnjeg zlostavljanja obiteljima se pruža mogućnost da dobiju pomoć spriječiti razvoj simptoma i poremećaja kod zlostavljanog djeteta dijete može početi učiti kako živjeti kao zdrava, sigurna i sretna osoba Zablude o nasilju u obitelji: Obiteljsko nasilje je rijetka pojava Zlostavljanje je samo posljedica trenutačnog gubitka kontrole Nasilje u obitelji događa se u siromašnim urbanim sredinama Nasilje u obitelji je samo naguravanje, pljuska ili udarac koji ne ostavlja nikakve ozbiljne ozljede Da to želi, žena žrtva mogla bi napustiti nasilnika Obitelj kao humana i sigurna sredina podrazumijeva: međusobnu podršku i povjerenje pokazivanje ljubavi međusobnu zainteresiranost toleranciju emocionalno topli odnosi pozitivnu interakciju realna očekivanja pravednost i poštenje prema članovima obitelji ravnopravnost svih članova obitelji tjelesnu i emocionalnu sigurnost u obitelji Škola kao humana i sigurna sredina razumijevanje i brigu za učenike prepoznavanje problema i otvoreno raspravljanje o njihovom rješavanju slobodno izražavanje i povjeravanje, bez straha osigurati tjelesnu i emocionalnu sigurnost učenika pozitivna interakcija empatija pružanje različitih oblika podrške i pomoći razvijati i promicati prava i slobode poučavanje nenasilnom rješavanju sukoba, tolerancije, međusobnog poštovanja i uvažavanja uspostavljanje optimalne suradnje s roditeljima suradnja s institucijama i lokalnom zajednicom LITERATURA: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji Obiteljski zakon Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja Arambašić, L.,(2000.), Psihološke krizne intervencije, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb Bilić, V. i suradnici, (2005.), Izbor tema za satove razrednih odjela, Naklada Ljevak, Zagreb Bilić, V.;Zloković, J. (2004.), Fenomen maltretiranja djece, Prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi, Naklada Ljevak, Zagreb Buljan – Flander, G.; Kocijan – Hercigonja, D. (2003.), Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Marko M. usluge d.o.o., Zagreb Buljan – Flander, G.,;Karlović, A.;Matijević Vrsaljko,Lj.,; (2003.),25 pitanja (i odgovora) za stručnjake o postupcima pri otkrivanju zlostavljanja djece Hvala na pažnji!