POSTUPANJA U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI Pripremila: Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od.
Download
Report
Transcript POSTUPANJA U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI Pripremila: Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od.
POSTUPANJA U
SLUČAJU NASILJA U
OBITELJI
Pripremila:
Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji - NN
137/09,29/10
Protokol o postupanju u slučaju nasilja u
obitelji
Obiteljski zakon
Protokol o postupanju u slučaju seksualnog
nasilja
Pravilnik o načinu postupanja odgojnoobrazovnih radnika školskih ustanova u
poduzimanju mjera zaštite prava učenika te
prijave kršenja tih prava nadležnim tijelima
Zakon o zaštiti od nasilja u
obitelji NN 137/09,29/10,
Članak 4.
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog
nasilja, a osobito:
tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke
sile bez obzira je li nastupila tjelesna
ozljeda ili nije
Zakon o zaštiti od nasilja u
obitelji NN 137/09,29/10,
Članak 4.
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog
nasilja, a osobito:
tjelesno kažnjavanje i drugi načini
ponižavajućeg postupanja prema djeci u
odgojne svrhe
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja,
a osobito:
psihičko nasilje odnosno primjena psihičke prisile
koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti,
uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno
nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje,
nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način
grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili
uznemiravanje preko svih sredstava za
komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih
medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim
osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje
slobode kretanja
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog
nasilja, a osobito:
spolno
nasilje, odnosno spolno
uznemiravanje
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja,
a osobito:
ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva
oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine
ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i
zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te
oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja
osobnim prihodima ili imovinom stečenom
osobnim radom ili nasljeđivanjem,
onemogućavanje zapošljavanja ili rada,
prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje
sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i
skrb o djeci ili drugim članovima zajedničkog
kućanstva
Zlostavljanje i
zanemarivanje djece
je neprimjereno, neetično i nemoralno ponašanje
sprječava zdrav razvoj djece
onemogućava razvoj adaptivnih sposobnosti u
obitelji i okolini u kojoj borave
SOCIOEMOCIONALNO
ZAPUŠTANJE
IGNORIRANJE I
ODBACIVANJE
OKRUTNA
DISCIPLINA
SOCIJALNA
IZOLACIJA
NEPRIMJERENA
OČEKIVANJA
Oblici
zlostavljanja i
zanemarivanja
TJELESNO
ZLOSTAVLJANJE
TJELESNO
ZAPUŠTANJE
djece
ZAPUŠTANJE
ODGOJNOOBRAZOVNIH
POTREBA
EMOCIONALNO
ZLOSTAVLJANJE
SEKSUALNO
ZLOSTAVLJANJE
IZOSTANAK
NADZORA
IZLAGANJE
OPASNOSTIMA
Pojavnost zapuštanja i
zlostavljanja
7-10%
dječje populacije je zapušteno
12-14% djece izloženo zlostavljanju
tendencija porasta zlostavljanja djece
10% godišnje
60-70% neotkrivenih slučajeva zlostavljanja
i zanemarivanja djece
u proteklih 10 godina u RH broj otkrivenih
slučajeva zapuštanja i zlostavljanja u
porastu više od 90%
ISTRAŽIVANJA:
50%
školske djece ima problema u funkcioniranju
zbog nebrige roditelja
90% populacije školske djece provodi 1/3
vremena u osnovnoj školi
u svakom razredu ima najmanje 1 zlostavljano ili
zanemareno dijete (dijete u riziku)
Nasilje u obitelji
javlja se u svim sredinama, neovisno o rasnim,
vjerskim, etničkim, obrazovnim,
socioekonomskim ili društvenim čimbenicima
ima brojne teške posljedice za dječji
intelektualni, emocionalni, socijalni i tjelesni
razvoj
problem koji se ne „rješava sam po sebi”, niti
je to „tuđi problem” s kojim „mi nemamo
ništa”
Članak 8. (Zakon o zaštiti od
nasilja u obitelji NN 137/09,29/10, )
Zdravstveni
radnici, stručni radnici u djelatnosti
socijalne skrbi, obiteljske prevencije i zaštite,
odgoja i obrazovanja te stručni radnici zaposleni u
vjerskim ustanovama, humanitarnim
organizacijama, udrugama civilnog društva u
djelokrugu djece i obitelji obvezni su prijaviti policiji
ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji
iz članka 4. ovog Zakona za koje su saznali u
obavljanju svojih poslova
Obveze nadležnih tijela (Protokol o
postupanju u slučaju nasilja u
obitelji)
Odgojno-obrazovne ustanove:
pozvati službu hitne medicinske pomoći
ako je potrebno
ravnatelj škole prijaviti policiji i CZSS
(upoznati ih sa svim činjenicama i
okolnostima te aktivnostima koje će se
poduzeti)
izraditi službenu zabilješku (na zahtjev
dostaviti drugim nadležnim tijelima)
Kada prijaviti?
dovoljno
je da postoji opravdana sumnja
na zlostavljanje, nije nužna osnovana
sumnja (potrebna za pokretanje
kaznenog postupka)
dužnost prijavljivanja odnosi se na sve
situacije u kojima smo dobili informaciju
koja upućuje na zlostavljanje
Kome prijaviti?
CZSS
i PU – za maloljetničku delikvenciju
dostaviti će državnom odvjetništvu (uz
svoje obavijesti koje su prikupili na temelju
prijave)
Ili općinskom ili županijskom državnom
odvjetništvu ( ovisi o težini kaznenog djela)
Kako prijaviti?
navesti :
tko prijavljuje
protiv koje osobe (osobni podaci)
ime i starost zlostavljanog djeteta
sve utvrđene činjenice i okolnosti
vremensko razdoblje
eventualnu dokumentaciju
podatke o osobama koje imaju eventualna
saznanja i mogu biti svjedoci
CZSS dužan je:
poduzeti
sve mjere radi zaštite djeteta
provjeriti uvjete u kojima živi
provjeriti pod kojim okolnostima je došlo u
kontakt sa zlostavljačem
poduzeti sve mjere da se spriječi daljnji
kontakt djeteta i zlostavljača
Na osnovi prijave neke od
zaštitnih mjera:
dijete
izdvojeno iz obitelji
nadzor nad vršenjem roditeljske skrbi
obavezan psihosocijalni tretman
uključivanje djeteta u stručni tretman
zabrana približavanja žrtvi nasilja
udaljenje iz stana ili kuće
Kazneni postupak:
stručni
suradnik koji je prijavio zlostavljanje
bit će pozvan na sud kao svjedok
dužnost je odazvat se pozivu
istinito svjedočiti
navoditi činjenice koje su nam poznate ili
navesti saznanja do kojih smo došli u
razgovoru s drugim osobama, ali samo
kao svjedoci ( mi nismo sudski vještaci)
Identifikacija zapuštanja i
zlostavljanja djeteta
zahtijeva
posebnu pozornost
složen, osjetljiv i dugotrajan proces
provodi ga tim – učitelji, pedagozi,
socijalni pedagozi, psiholozi, liječnici,
socijalni radnici,…
Stručni suradnici i učitelji
trebaju:
biti
oprezni pri dodjeljivanju uloge
procjenitelja da se zlostavljanje zaista
dogodilo
ne preuzeti ulogu detektiva istraživača
već samo prijaviti CZSS
razlučiti prepoznavanje sumnje na
zlostavljanje od zaključivanja da se ono
zaista dogodilo (sudski vještaci educirani
u ispitivanju djece)
Savjeti kada nam se dijete povjeri:
osigurati
mirno mjesto za razgovor
ostati mirni i puni razumijevanja
ne izražavati zgražanje ili gađenje
vjerovati im, jer rijetko lažu o zlostavljanju
saslušati bez prisiljavanja da kažu više nego što
žele
pohvaliti ih za hrabrost i dati do znanja da nam je
drago što su nam se povjerili
ne okrivljavati, dati do znanja da je s njima sve u
radu, a da nije u redu to što zlostavljač radi
potražiti psihološki savjet
Savjeti kako razgovarati s
roditeljima:
ako
CZSS i PU nisu zahtijevali drugačije,
kontaktira se obitelj i obavijesti o prijavi
cilj je pripremiti ih za sve ono što slijedi,
ponuditi im podršku i mogućnost rada na
problemu s cijelom obitelji
Reakcije roditelja mogu varirati
Stručni suradnik je istražitelj niti sudac, ali je
dužan poštivati zakon s ciljem zaštite
djeteta
Emocionalni teret:
velik
(snažne emocionalne reakcije na
spoznaju da je dijete zlostavljano od
strane roditelja ili skrbnika)
zadržati profesionalni pristup i pružiti
stručnu podršku djetetu žrtvi, ali i
zlostavljačima i obitelji
važna suradnja s liječnicima, socijalnim
radnicima, policijom, sudovima,…
koristiti sustav stručne pomoći
(savjetovanja, supervizije, grupe
podrške,…)
Pozitivni utjecaji podnošenja
prijave:
inicira
zaštitu djeteta od eventualnog
daljnjeg zlostavljanja
obiteljima se pruža mogućnost da dobiju
pomoć
spriječiti razvoj simptoma i poremećaja
kod zlostavljanog djeteta
dijete može početi učiti kako živjeti kao
zdrava, sigurna i sretna osoba
Zablude o nasilju u obitelji:
Obiteljsko nasilje je rijetka pojava
Zlostavljanje je samo posljedica
trenutačnog gubitka kontrole
Nasilje u obitelji događa se u siromašnim
urbanim sredinama
Nasilje u obitelji je samo naguravanje,
pljuska ili udarac koji ne ostavlja nikakve
ozbiljne ozljede
Da to želi, žena žrtva mogla bi napustiti
nasilnika
Obitelj kao humana i sigurna
sredina podrazumijeva:
međusobnu
podršku i povjerenje
pokazivanje ljubavi
međusobnu zainteresiranost
toleranciju
emocionalno topli odnosi
pozitivnu interakciju
realna očekivanja
pravednost i poštenje prema članovima obitelji
ravnopravnost svih članova obitelji
tjelesnu i emocionalnu sigurnost u obitelji
Škola kao humana i sigurna sredina
razumijevanje
i brigu za učenike
prepoznavanje problema i otvoreno raspravljanje o
njihovom rješavanju
slobodno izražavanje i povjeravanje, bez straha
osigurati tjelesnu i emocionalnu sigurnost učenika
pozitivna interakcija
empatija
pružanje različitih oblika podrške i pomoći
razvijati i promicati prava i slobode
poučavanje nenasilnom rješavanju sukoba,
tolerancije, međusobnog poštovanja i uvažavanja
uspostavljanje optimalne suradnje s roditeljima
suradnja s institucijama i lokalnom zajednicom
LITERATURA:
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
Obiteljski zakon
Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji
Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja
Arambašić, L.,(2000.), Psihološke krizne intervencije, Društvo za
psihološku pomoć, Zagreb
Bilić, V. i suradnici, (2005.), Izbor tema za satove razrednih
odjela, Naklada Ljevak, Zagreb
Bilić, V.;Zloković, J. (2004.), Fenomen maltretiranja djece,
Prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi, Naklada Ljevak,
Zagreb
Buljan – Flander, G.; Kocijan – Hercigonja, D. (2003.), Zlostavljanje
i zanemarivanje djece, Marko M. usluge d.o.o., Zagreb
Buljan – Flander, G.,;Karlović, A.;Matijević Vrsaljko,Lj.,; (2003.),25
pitanja (i odgovora) za stručnjake o postupcima pri otkrivanju
zlostavljanja djece
Hvala na pažnji!