POSTUPANJA U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI Pripremila: Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor       Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od.

Download Report

Transcript POSTUPANJA U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI Pripremila: Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor       Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakon o zaštiti od.

POSTUPANJA U
SLUČAJU NASILJA U
OBITELJI
Pripremila:
Mirela Sučević, prof. pedagogije, mentor






Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji - NN
137/09,29/10
Protokol o postupanju u slučaju nasilja u
obitelji
Obiteljski zakon
Protokol o postupanju u slučaju seksualnog
nasilja
Pravilnik o načinu postupanja odgojnoobrazovnih radnika školskih ustanova u
poduzimanju mjera zaštite prava učenika te
prijave kršenja tih prava nadležnim tijelima
Zakon o zaštiti od nasilja u
obitelji NN 137/09,29/10,
Članak 4.
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog
nasilja, a osobito:
 tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke
sile bez obzira je li nastupila tjelesna
ozljeda ili nije
Zakon o zaštiti od nasilja u
obitelji NN 137/09,29/10,
Članak 4.
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog
nasilja, a osobito:
 tjelesno kažnjavanje i drugi načini
ponižavajućeg postupanja prema djeci u
odgojne svrhe
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja,
a osobito:
 psihičko nasilje odnosno primjena psihičke prisile
koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti,
uznemirenosti ili povrede dostojanstva, verbalno
nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje,
nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način
grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili
uznemiravanje preko svih sredstava za
komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih
medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim
osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje
slobode kretanja
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog
nasilja, a osobito:
 spolno
nasilje, odnosno spolno
uznemiravanje
Nasilje u obitelji je svaki oblik
tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja,
a osobito:
 ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva
oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine
ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i
zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te
oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja
osobnim prihodima ili imovinom stečenom
osobnim radom ili nasljeđivanjem,
onemogućavanje zapošljavanja ili rada,
prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje
sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i
skrb o djeci ili drugim članovima zajedničkog
kućanstva
Zlostavljanje i
zanemarivanje djece



je neprimjereno, neetično i nemoralno ponašanje
sprječava zdrav razvoj djece
onemogućava razvoj adaptivnih sposobnosti u
obitelji i okolini u kojoj borave
SOCIOEMOCIONALNO
ZAPUŠTANJE
IGNORIRANJE I
ODBACIVANJE
OKRUTNA
DISCIPLINA
SOCIJALNA
IZOLACIJA
NEPRIMJERENA
OČEKIVANJA
Oblici
zlostavljanja i
zanemarivanja
TJELESNO
ZLOSTAVLJANJE
TJELESNO
ZAPUŠTANJE
djece
ZAPUŠTANJE
ODGOJNOOBRAZOVNIH
POTREBA
EMOCIONALNO
ZLOSTAVLJANJE
SEKSUALNO
ZLOSTAVLJANJE
IZOSTANAK
NADZORA
IZLAGANJE
OPASNOSTIMA
Pojavnost zapuštanja i
zlostavljanja
 7-10%
dječje populacije je zapušteno
 12-14% djece izloženo zlostavljanju
 tendencija porasta zlostavljanja djece
10% godišnje
 60-70% neotkrivenih slučajeva zlostavljanja
i zanemarivanja djece
 u proteklih 10 godina u RH broj otkrivenih
slučajeva zapuštanja i zlostavljanja u
porastu više od 90%
ISTRAŽIVANJA:
 50%
školske djece ima problema u funkcioniranju
zbog nebrige roditelja
 90% populacije školske djece provodi 1/3
vremena u osnovnoj školi
 u svakom razredu ima najmanje 1 zlostavljano ili
zanemareno dijete (dijete u riziku)
Nasilje u obitelji



javlja se u svim sredinama, neovisno o rasnim,
vjerskim, etničkim, obrazovnim,
socioekonomskim ili društvenim čimbenicima
ima brojne teške posljedice za dječji
intelektualni, emocionalni, socijalni i tjelesni
razvoj
problem koji se ne „rješava sam po sebi”, niti
je to „tuđi problem” s kojim „mi nemamo
ništa”
Članak 8. (Zakon o zaštiti od
nasilja u obitelji NN 137/09,29/10, )
 Zdravstveni
radnici, stručni radnici u djelatnosti
socijalne skrbi, obiteljske prevencije i zaštite,
odgoja i obrazovanja te stručni radnici zaposleni u
vjerskim ustanovama, humanitarnim
organizacijama, udrugama civilnog društva u
djelokrugu djece i obitelji obvezni su prijaviti policiji
ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji
iz članka 4. ovog Zakona za koje su saznali u
obavljanju svojih poslova
Obveze nadležnih tijela (Protokol o
postupanju u slučaju nasilja u
obitelji)
Odgojno-obrazovne ustanove:
 pozvati službu hitne medicinske pomoći
ako je potrebno
 ravnatelj škole prijaviti policiji i CZSS
(upoznati ih sa svim činjenicama i
okolnostima te aktivnostima koje će se
poduzeti)
 izraditi službenu zabilješku (na zahtjev
dostaviti drugim nadležnim tijelima)
Kada prijaviti?
 dovoljno
je da postoji opravdana sumnja
na zlostavljanje, nije nužna osnovana
sumnja (potrebna za pokretanje
kaznenog postupka)
 dužnost prijavljivanja odnosi se na sve
situacije u kojima smo dobili informaciju
koja upućuje na zlostavljanje
Kome prijaviti?
 CZSS
i PU – za maloljetničku delikvenciju
dostaviti će državnom odvjetništvu (uz
svoje obavijesti koje su prikupili na temelju
prijave)
 Ili općinskom ili županijskom državnom
odvjetništvu ( ovisi o težini kaznenog djela)
Kako prijaviti?








navesti :
tko prijavljuje
protiv koje osobe (osobni podaci)
ime i starost zlostavljanog djeteta
sve utvrđene činjenice i okolnosti
vremensko razdoblje
eventualnu dokumentaciju
podatke o osobama koje imaju eventualna
saznanja i mogu biti svjedoci
CZSS dužan je:
 poduzeti
sve mjere radi zaštite djeteta
 provjeriti uvjete u kojima živi
 provjeriti pod kojim okolnostima je došlo u
kontakt sa zlostavljačem
 poduzeti sve mjere da se spriječi daljnji
kontakt djeteta i zlostavljača
Na osnovi prijave neke od
zaštitnih mjera:
 dijete
izdvojeno iz obitelji
 nadzor nad vršenjem roditeljske skrbi
 obavezan psihosocijalni tretman
 uključivanje djeteta u stručni tretman
 zabrana približavanja žrtvi nasilja
 udaljenje iz stana ili kuće
Kazneni postupak:
 stručni
suradnik koji je prijavio zlostavljanje
bit će pozvan na sud kao svjedok
 dužnost je odazvat se pozivu
 istinito svjedočiti
 navoditi činjenice koje su nam poznate ili
navesti saznanja do kojih smo došli u
razgovoru s drugim osobama, ali samo
kao svjedoci ( mi nismo sudski vještaci)
Identifikacija zapuštanja i
zlostavljanja djeteta
 zahtijeva
posebnu pozornost
 složen, osjetljiv i dugotrajan proces
 provodi ga tim – učitelji, pedagozi,
socijalni pedagozi, psiholozi, liječnici,
socijalni radnici,…
Stručni suradnici i učitelji
trebaju:
 biti
oprezni pri dodjeljivanju uloge
procjenitelja da se zlostavljanje zaista
dogodilo
 ne preuzeti ulogu detektiva istraživača
već samo prijaviti CZSS
 razlučiti prepoznavanje sumnje na
zlostavljanje od zaključivanja da se ono
zaista dogodilo (sudski vještaci educirani
u ispitivanju djece)
Savjeti kada nam se dijete povjeri:
 osigurati
mirno mjesto za razgovor
 ostati mirni i puni razumijevanja
 ne izražavati zgražanje ili gađenje
 vjerovati im, jer rijetko lažu o zlostavljanju
 saslušati bez prisiljavanja da kažu više nego što
žele
 pohvaliti ih za hrabrost i dati do znanja da nam je
drago što su nam se povjerili
 ne okrivljavati, dati do znanja da je s njima sve u
radu, a da nije u redu to što zlostavljač radi
 potražiti psihološki savjet
Savjeti kako razgovarati s
roditeljima:
 ako
CZSS i PU nisu zahtijevali drugačije,
kontaktira se obitelj i obavijesti o prijavi
 cilj je pripremiti ih za sve ono što slijedi,
ponuditi im podršku i mogućnost rada na
problemu s cijelom obitelji
 Reakcije roditelja mogu varirati
 Stručni suradnik je istražitelj niti sudac, ali je
dužan poštivati zakon s ciljem zaštite
djeteta
Emocionalni teret:
 velik
(snažne emocionalne reakcije na
spoznaju da je dijete zlostavljano od
strane roditelja ili skrbnika)
 zadržati profesionalni pristup i pružiti
stručnu podršku djetetu žrtvi, ali i
zlostavljačima i obitelji
 važna suradnja s liječnicima, socijalnim
radnicima, policijom, sudovima,…
 koristiti sustav stručne pomoći
(savjetovanja, supervizije, grupe
podrške,…)
Pozitivni utjecaji podnošenja
prijave:
 inicira
zaštitu djeteta od eventualnog
daljnjeg zlostavljanja
 obiteljima se pruža mogućnost da dobiju
pomoć
 spriječiti razvoj simptoma i poremećaja
kod zlostavljanog djeteta
 dijete može početi učiti kako živjeti kao
zdrava, sigurna i sretna osoba
Zablude o nasilju u obitelji:





Obiteljsko nasilje je rijetka pojava
Zlostavljanje je samo posljedica
trenutačnog gubitka kontrole
Nasilje u obitelji događa se u siromašnim
urbanim sredinama
Nasilje u obitelji je samo naguravanje,
pljuska ili udarac koji ne ostavlja nikakve
ozbiljne ozljede
Da to želi, žena žrtva mogla bi napustiti
nasilnika
Obitelj kao humana i sigurna
sredina podrazumijeva:
 međusobnu
podršku i povjerenje
 pokazivanje ljubavi
 međusobnu zainteresiranost
 toleranciju
 emocionalno topli odnosi
 pozitivnu interakciju
 realna očekivanja
 pravednost i poštenje prema članovima obitelji
 ravnopravnost svih članova obitelji
 tjelesnu i emocionalnu sigurnost u obitelji
Škola kao humana i sigurna sredina
 razumijevanje
i brigu za učenike
 prepoznavanje problema i otvoreno raspravljanje o
njihovom rješavanju
 slobodno izražavanje i povjeravanje, bez straha
 osigurati tjelesnu i emocionalnu sigurnost učenika
 pozitivna interakcija
 empatija
 pružanje različitih oblika podrške i pomoći
 razvijati i promicati prava i slobode
 poučavanje nenasilnom rješavanju sukoba,
tolerancije, međusobnog poštovanja i uvažavanja
 uspostavljanje optimalne suradnje s roditeljima
 suradnja s institucijama i lokalnom zajednicom
LITERATURA:










Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji
Obiteljski zakon
Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji
Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja
Arambašić, L.,(2000.), Psihološke krizne intervencije, Društvo za
psihološku pomoć, Zagreb
Bilić, V. i suradnici, (2005.), Izbor tema za satove razrednih
odjela, Naklada Ljevak, Zagreb
Bilić, V.;Zloković, J. (2004.), Fenomen maltretiranja djece,
Prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi, Naklada Ljevak,
Zagreb
Buljan – Flander, G.; Kocijan – Hercigonja, D. (2003.), Zlostavljanje
i zanemarivanje djece, Marko M. usluge d.o.o., Zagreb
Buljan – Flander, G.,;Karlović, A.;Matijević Vrsaljko,Lj.,; (2003.),25
pitanja (i odgovora) za stručnjake o postupcima pri otkrivanju
zlostavljanja djece
Hvala na pažnji!