Transcript SOCIOLOGIJA 9 Obitelj IZV 2015 2016 [1,25 MiB]

OBITELJ
S. Zrinščak, travanj 2016.
Moderna obitelj, zaista?
Jučer, danas, sutra…???
Obitelj?
Različitost obitelji – koja i kakva?
Idealna obitelj – stvarnost obitelji
Promjene – kakve?
Koji tip obitelji i zašto zahtijeva intervenciju (npr.
siromaštvo)
• „Nestajuća” obitelj vs. „skladna” obitelj iz prošlosti?
•
•
•
•
• Definicija obitelji?
• Statistička definicija kućanstva i obitelji (DZS):
• Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga
zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički
troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih
životnih potreba (stanovanje, prehrana i sl.).
• a) obiteljska kućanstva
• b) neobiteljska kućanstva
• Obitelj je zajednica unutar istoga kućanstva koja se
sastoji od: a) bračnoga/izvanbračnog para bez djece;
b) bračnoga/izvanbračnog para s djecom; c) jednog
roditelja s djecom.
Teorije….
• Teorije evolucije – kolonijalizam, zapadocentrizam –
•
•
•
•
•
•
razvoj obitelji od hordi do monogamne europske
Tipologije - Murdock
250 društava – složenost i različitost oblika obitelji
Nukleusna – najpoznatija, najraširenija. Dvoje odraslih +
djeca; Brak kao temelj, Elementi – zajedničko stanovanje,
ekonomska suradnja, reprodukcija
Proširena obitelj:
Poliandrija – vrlo rijetka
Poliginija – dopuštena u mnogim društvima, ali
dopuštenost # proširenost
Promjene u zadatcima
• Murdock – četiri funkcije:
• reprodukcija i regulacija seks. ponašanja, briga i zaštita
mladih, socijalizacija i ekon. funkcija
• Ogburn – cultural lag koncept
• Devolucija – prenošenje funkcija na društvo:
a) a) ekonomska funkcija;
b) b) funkcija prenošenja znanja
c) c) Izvor sigurnosti, zabave...
d) d) izvor društvenog statusa
e) e) Izvor orijentacije;
f) f) jamstvo u bolesti, starosti
• # Veća važnost jedino u: emocionalnoj zaštiti članova
• Parsons – dvije ključne funkcije:
• - primarna socijalizacija + emocionalna stabilizacija
odraslih
Funkcionalizam
• Funkcije svih društvenih institucija – funkcije obitelji?
• Modernizacija (industrijalizacija) – potrebe ind. Društva
•
•
•
•
za nukleusnom obitelji
Good – nukleusna obitelj = korsina za industrijalizam – ali
proširenje i neovisno o industrij. – zbog slobode koju daje
članovima
Parsons – obitelj – ključni mehanizam integracije
Predmoderna – klasična proširena obitelj
Moderna – nukleusna obitelj – odgovara zahtjevima
industrijskog društva – obitelj M hranitelja, samostalna,
uspjeh, sposobnost …
• Opravdavanje tadašnje obitelji, podjele rada? Stvarnost
obitelji? Gdje su tu klase, rase, etničke skupine,
geografsko područje …?
• + mit o prošlosti:
• Hareven, T. (1994) Ageinig and Generational Relations,
Annual Review of Sociology, 20:437-46:
• „Historical research has dispelled the myths about the existence of
an ideal three-generational family in the American past, according to
which elderly parents coresided with their adult children and were
supported by the younger generations after they reached dependent
old age. This research has also challenged the prevailing
sociological theory that industrialization destroyed the great extended
households of the past and led to the emergence of a nuclear family
system and to the isolation of the elderly. In reality, in the American
colonies and in pre-industrial Europe, coresidence of three
generations in the same household was not the modal familial
arrangement. Given the high mortality rate, most grandparents could
not have expected to overlap their grandchildren's lives for a
significant time period … The great extended families that have
become part of the folklore of modem society rarely existed in the
past …
• As in the present, early American households were nuclear in their
structure. The older generation resided in households separate from
those of their married adult children but were located nearby, often on
the same land. Opportunities for contact and cooperation among the
generations abounded in what was characterized as a "modified
extended family system" …
• Nor was there a "golden age" in the family relations of older people in
the American or European past. Even in the colonial period, elderly
people were insecure in their familial supports, though they were
revered and accorded higher social status than they are today …”
Feminizam
• Vrlo različite struje, ali razotkrivanje stvarnog stanja
•
•
•
•
obitelji + iskustvo i perspektiva žena
Pogled unutar – neravnopravni odnosi
Podjela rada / model muškog hranitelja
Moć – silovanje, incest, nasilje...
Skrb u obitelji kao zanemareno područje istraživanja /
brige društva i države – što se s time danas događa?
Giddens
•
•
•
•
Predmoderne obitelji
Ideja romantične obitelji – od 18. st.
Moderna društva – promjena intimnosti
Kontracepcija – nova seksualnost – novo shvaćanje
ljubavi = aktivna ljubav
• Brak – odraz partnerskih odnosa a ne sredstvo postizanja
odnosa
• Ravnopravnost, ali i kriza odnosa – potpuna veza je
idealizirana, a ne stvarna
Luhmann
•
•
•
•
•
•
•
•
Ljubav i osjećaji
Drukčija kultura
Dva procesa:
A) društvena situacija slobodnog izbora bračnog partnera
+
B) proširenje slobode pojedinca – individualizam – ljubav i
sloboda
Potpora slobodi ALI problemi…
Upitnost braka i djece
Negativne posljedice strasne ljubavi
Ah, ta strasna ljubav!
Castells
•
•
•
•
•
•
•
Kriza obitelji = kriza patrijarhata, muške dominacije
Feministički pokreti i oslobođenje žena
Dva trenda:
a) odgađanje sklapanja braka i partnerstvo bez braka;
b) raznolike obiteljske strukture
Uloga tehnoloških promjena u biološkoj reprodukciji
ALI, je li kriza patrijarhata neupitan trend?
Beck, Beck-Gernsheim
• Individualizacija
• - normalizacija različitosti, ali i
• - ekonomija nesigurnosti – usklađivanje poslovnog i
•
•
•
•
obiteljskog kao nemogući zadatak?
Globalizacija
Kućanski poslovi i migracije – posljedice?
Borba spolova i glad za ljubavlju
Ljubav = sekularna religija!
Anna Gavanas (2010.) Research Report. Who cleans the welfare
state? Migration, informalization, social exclusion and domestic
services in Stockholm. Institute for Futures Studies
• For economic and familial reasons, people from all over the
world and of all kinds of educational and professional
backgrounds end up cleaning peoples’ homes in Stockholm.
Despite the fact that tax deductions for domestic services have
contributed to an expanding formal sector with rights and
benefits to an increasing number of workers, demand for
in/formal domestic services – as well as supply of workers with
few other options to allow them to decline such work – is still
thriving. In this discussion of the conditions of migrant workers
in the domestic service sector in Stockholm it is necessary to
distinguish between choices of workers based on opportunity
and those based on necessity … None of the workers in this
study said that they worked in the informal economy out of
preference
• Despite having the formal possibility to apply for citizenship
rights as an EU citizen, Olga has been in an undocumented
migration status and worked in informal domestic service for
more than two years. Esperanza has worked as a cleaner
informally since 2004 and still has nothing to indicate that she
will neither get a work permit, nor a documented migration
status – not to mention formal employment. Helena still can
only find precarious in/ formal domestic cleaning work despite
the fact that she transitioned to a documented migration status
more than one year ago. Will Olga, Esperanza and Helena
and the other interviewees we have met in this report have full
labour market rights, social rights, and migration rights to
reunite with their families? Will they be able to support their
children and/or relatives, have prospects for a sufficient
pension and make a living in their profession of choice? Or will
they be stuck in the in/formal economy, “städsvenska,” with
insufficient social, migration and labour market rights and worn
out bodies from years of physically demanding work?
• I end this report by repeating the words of Helena, whose
analysis and experience sums up the multidimensionality of
migration, social 75 exclusion processes and its
interconnection with processes of labour market
informalization: …
• In my situation you never know what is going to happen the
next day and that is a very wearisome situation. /…/ Because
of my situation and current position I was seriously considering
to just drop everything and return [to Russia]. Because one is
used to having a job and to see some kind of future and
development, but there is none of that here /…/. The only thing
one has time to think about is how much one is going to earn
this week and whether it is going to be enough. /…/ And this
leaves no possibilities for personal development and I feel
really sorry for people who end up in this system. Instead of
progressing one stands still and stagnates, and that really gets
to you. /…/ One needs to endure and try to look at the current
situation in terms of an intermediate station.
Teme u sociologiji obitelji
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Obitelji (plural!)
Koja struktura obitelji?
Obitelj i klasa
Siromaštvo / socijalna isključenost
Obitelj i etnička struktura / migracije
Obitelj i ravnopravnost žena
Nasilje u obitelji
Obitelj / brak i neplodnost
Odnosi roditelja i djece
Uloga države
• Pluralizacija i trendovi u različitim zemljama???
• Kuijsten: Pluralizacija je svugdje, ali svugdje nema isto
lice!!!
• HR?
P. Cohen, University of Maryland: Familiy Diversity
is the new Normal for America's Children, 2014.
Obitelj prema tipu, popis, 1971.-2011.
Kućanstva prema broju čl., popisi, 1971.2011.
Obitelj s djecom prema tipu, 2011.
1971
2011
Broj stanovnika
4,159,696
4,284,889
Prosječna starost
M
Ž
32,44
35,48
39,9
43,4
Očekivano trajanje ž
M
Ž
65,65
72,33
73,8
79,9
3,43
2,8
Prosječna broj članova po
kućanstvu
Trendovi…
•
•
•
•
Starenje
Očekivano trajanje života
Fertilitet
Migracije
• Djeca izvan braka – EU – 38,3%
Živorođeni izvan braka, 2011.
70
60
50
40
30
20
10
0
EU27 ČEŠ NJEM EST
GR
FR
HR
IT MAĐ POLJ RUM SLOV ŠV
UK
Stopa nupcijaliteta, na 1000 st, 2013. ili
zadnja dostupna
Stopa divorcititeta na 1000 st., 2013.
(ili zadnja dostupna)
HR - sklopljeni brakovi na 1000 st.
10
8
6
4
2
0
1950
1960
1970
1980
1990
2000
2011
HR - razvedeni brakovi na 1000 sklopljenih
300
250
200
150
100
50
0
1950
1960
1970
1980
1990
2000
2011
• Ali, razvodi, apsolutne brojke:
1950. – 3.137
1960. - 4.811
1970. – 5.333
1980. – 5.342
1990. – 5.466
2000. – 4.419
2011. – 5.662
Razvedeni na 1000 st.
Siromaštvo obitelji, 2013.
Nikodem, K., Aračić, P., Džinić, I. (2010.) Važnost braka i obitelji u hrvatskom društvu. Analiza
osnovnih pokazatelja u razdoblju od 1999. do 2008. godine. Bogoslovska smotra, 80
(2):623-642
Godina
Ne
Da
1999
87,3
7,9
Ne zna,
bez odg
4,8
2008
80,9
14,6
4,5
Brak ili duga stabilna
veza nužni su za sreću
1999
14,8
67,4
17,7
2008
18,6
56,0
25,4
Čovjek treba imati djecu
da bi život imao smisla
1999
10,9
76,3
12,9
2008
14,4
67,1
18,5
Slažete li se da dijete
treba oca i majku da bi
bilo sretno
Treba li žena imati djecu
da
bi
se
osjećala
ispunjeno ili to nije uvjet
1999
10,7
86,1
3,2
2008
17,7
79,3
3,1
1999
38,6
55,3
6,0
2008
50,4
44,2
5,4
Brak
je
institucija
zastarjela
Ako žena želi imati dijete kao samohrana majka i ne želi stabilnu vezu s
muškarcem, odobravate li to?
Godina
Ne
Odobravam
Ovisi
Ne zna, bez
odg
1999
17,4
65,2
17,0
1,3
2008
23,9
66,2
7,0
2,9
Brak, obitelj, djeca, 2008.
Ne slaže se
Homoseksualni parovi
trebali
bi
moći
posvajati djecu
U redu je da dvoje
ljudi živi zajedno bez
stupanja u brak
Imati djecu je obveza
prema društvu
Slaže se
76,0
Niti se slaže, niti
ne, ne znam,
bez odg
17,3
20,7
24,9
54,6
45,3
31,3
23,3
6,7