9 Kom bolesni i obitelj
Download
Report
Transcript 9 Kom bolesni i obitelj
Komunikacija s teško bolesnim
osobama i njihovim obiteljima
Prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin
Odjel za psihologiju
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Čimbenici o kojima ovise reakcije na
bolest i liječenje
dob
spol
osobine ličnosti
vrsta i težina bolesti
neugodnost simptoma
vrsta liječenja
bolničko okruženje
odnos zdravstvenih djelatnika prema pacijentu
Čimbenici o kojima ovisi prilagodba
na hospitalizaciju
ne/očekivanost hospitalizacije
razlog hospitalizacije
vrsta pretraga
socijalni faktori – obiteljski status,
prostorna udaljenost
stupanj informiranosti
subjektivna percepcija težine simptoma
osobine ličnosti
spol
Psihičke reakcije bolesnika na bolest
Tipične psihičke reakcije bolesnika na razne bolesti:
Strah – od liječenja, boli, ishoda bolesti,
Zabrinutost – za budućnost, obitelj, posao…,
Nesposobnost – za rad,
Bespomoćnost – gubitak funkcija,
Izoliranost – sram,
Nezadovoljstvo - obavješćivanjem, odnosima, dosadom,
Bezvrijednost - zbog svih negativnih emocija,
Depresija.
Individualne reakcije ne moraju odgovarati težini bolesti.
Skupine bolesnika osobito sklonih
zabrinutosti
žene u dobi do 40 godina,
bolesnici primljeni zbog pretraga,
bolesnici sa zloćudnim tumorima, AIDS-om i
nepoznatim bolestima,
bolesnici općenito više skloni zabrinutosti i
potištenosti.
Tipični načini ponašanja odraslih u
bolnici
Hiperaktivnost
Povlačenje
Regresija
Osnovne potrebe teških bolesnika
Potreba za ublažavanjem boli;
Potreba za samopoštovanjem - da zadrži kontrolu;
Potreba za pažnjom i pripadanjem - da netko bude uz
njega;
Potreba za suosjećanjem i komunikacijom – da ga netko
razumije.
Značaj komunikacije zdravstvenih
djelatnika s bolesnicima
Pružanje informacija o bolesti i liječenju.
Cilj: smanjivanje osjećaja bespomoćnosti i neadekvatnosti
zbog nesigurnosti i nedostatnog znanja o bolesti.
Pružanje emocionalne podrške.
Cilj: smanjivanje osjećaja otuđenosti, anksioznosti,
izoliranosti, bespomoćnosti, poticanje bolesnikove
odgovornosti.
Razlozi nedovoljne komunikacije
zdravstvenih djelatnika s bolesnicima
Nema puno vremena za razgovor;
Razgovor predstavlja veliko emocionalno opterećenje;
Zdravstveni djelatnici nemaju dovoljno znanja i vještina za
komunikaciju s bolesnicima;
Zdravstveni djelatnici izbjegavaju sukob uloga: afektivna
neutralnost naspram empatiji.
Pristup stručnih osoba
Stručne osobe mogu olakšati prilagodbu bolesnika na bolest ;
Primjenom načela terapijske komunikacije:
•
•
•
•
•
•
pružanjem razumljivih informacija,
pokazivanjem empatije,
slušanjem i poticanjem govorenja,
uvažavanjem bolesnikovih potreba kao osobe,
educiranjem bolesnika i obitelji,
prepoznavanjem i tretiranjem depresije.
Postiže se najbolji pristup i suradnja bolesnika.
Psihološki tretmani tegoba
Preporuka: istražiti u kojoj se mjeri tretmanom socijalnih i
psihičkih tegoba bolesnika mogu ublažiti tjelesne tegobe.
Npr. - stres – potvrđeni čimbenik u nastanku i težini mnogih
bolesti.
Ispitati mogu li tretmani stresa ili depresije smanjiti
učestalost i težinu tjelesnih simptoma.
Ostali tretmani…
Program kontrole stresa – pomaže boljem načinu
suočavanja;
Poticanje uključivanja u grupe podrške;
Vježbe relaksacije;
Poticanje socijalne aktivnosti;
Usmjeravanje u slobodne aktivnosti;
Interakcije s obitelji, prijateljima.
Kako komunicirati s teškim
bolesnikom?
Kada razgovarati s bolesnikom?
Uvijek kad bolesnik ima potrebu razgovarati.
Tko treba razgovarati s bolesnikom?
Svi stručni djelatnici, ali svaki iz svojeg područja stručnosti.
Što treba reći bolesniku?
Udovoljiti temeljnim potrebama bolesnika.
Već samo slušanje pruža bolesniku emocionalno olakšanje!
Prepreke uspješnoj komunikaciji
kritiziranje
moraliziranje
ismijavanje
držanje lekcija
prijetnje
distanciranje
nedostatak vještina
strah od emocionalne bliskosti
Postupak predoperativne pripreme
Obavijesti o predstojećem zahvatu, medicinskim
postupcima i razlozima;
Opis postoperativnih bolova, lokacije, intenziteta,
trajanja i načina suzbijanja;
Pružanje emocionalne podrške;
Uvježbavanje tehnika opuštanja;
Upućivanje u tehnike suočavanja sa stresom.
***primjer: IP obrazac
Učinci predoperativne pripreme
Na raspoloženje i ponašanje bolesnika,
Na bol i uzimanje lijekova (analgetika i sedativa),
Na duljinu boravka u bolnici odn. brzinu oporavka
(npr. komplikacije...),
Na pridržavanje uputa i savjeta,
Na brzinu povratka na posao.
Značaj obitelji za bolesnika
Obitelj – glavni izvor socijalne podrške.
Socijalna podrška:
ublažava djelovanje stresa, psihološki i fiziološki,
važna i za psihičko i za tjelesno zdravlje.
Neki su članovi obitelji bolji u pružanju praktične podrške, a
neki emocionalne.
Komunikacija s obitelji bolesnika
Utvrditi tko su izvori socijalne podrške bolesniku unutar obitelji.
Neka bolesnik imenuje osobe s čijom pomoći računa.
Procijeniti vjerovanja obitelji koja mogu utjecati na bolesnikov
odnos prema bolesti i liječenju.
Bolest - kazna za ponašanje (AIDS); liječenje - opasno, nepotrebno (tata je
umro od zračenja; jest ću puno češnjaka).
Utvrditi postupanje s povjerljivim podacima unutar i van obitelji.
Pitajte bolesnika kome od obitelji davati informacije; ako obitelj pita uputite ih da razgovaraju s bolesnikom.
Reakcije obitelji na bolest kao
komunikacijska prepreka
Ako obitelj negira bolest, neće poticati osobu da se liječi –
npr. starijeg oca s tremorom (dob/Parkinson).
Obitelj može vjerovati da se svi problemi mogu izliječiti –
ne vjeruju da se dijete neće probuditi iz kome.
Sami rješavaju problem pa pogrešno savjetuju bolesnika –
čašica rakije za glavobolju.
Kako komunicirati s obitelji?
Primijeniti vještinu i strpljivost.
Provjeriti razumiju li situaciju i ciljeve liječenja.
Ne umanjiti povjerenje i kompetenciju članova obitelji kad im
se daju savjeti.
Ne treba očekivati da odmah prihvate sva objašnjenja – za to
je potrebno vremena, a često i dosta ponavljanja.
Timski pristup
Za optimalne rezultate - nužan multidisciplinarni timski
pristup bolesniku.
Cilj: predvidjeti, uočiti i spriječiti negativne psihičke reakcije
bolesnika i postići oporavak.
Istraživanjima utvrđeno:
medicinski tretmani + psihološki tretman =
a) brži i bolji oporavak,
b) sprječava negativne psihičke reakcije bolesnika.