Transcript NEUROLOGIJA1

KLINIČKA MEDICINA
NEUROLOGIJA
ZDRAVSTVENA NJEGA NEUROLOŠKOG BOLESNIKA
Organizacija rada na odjelu za bolesti živčanog sustava
Promatranje bolesnika s bolestima živčanog sustava
Dijagnostički postupci bolesnika oboljelih od bolesti živčanog
sustava
Sestrinska skrb bolesnika s:
-
Cerebrovaskularnom bolesti
-
Paroksizmalnim poremećajima svijesti
-
Poremećajima pokreta
-
Demijelinizacijskom bolesti središnjeg živčanog sustava
-
Vrtoglavicom
-
Neuromišićnom bolesti
-
Bol i bolni sindromi
Zdravstveni odgoj i edukacija bolesnika s bolestima živčanog
sustava
Simptomi bolesti živčanog sustava koje uvijek treba ispitati:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Gubitak interesa i energije
Poremećaji pamćenja i mišljenja
Glavobolje
Konvulzije
Poremećaji vida
Gubitak sluha i tinitus
Gubitak ravnoteže i vrtoglavica
Promjene u govoru i poteškoće u gutanju
Nespretnost ili slabost u udovima ,tremor,nevoljni pokreti
Bolovi u udovima
Osjetni poremećaj(parestezije) ili gubitak osjeta
Poremećaji funkcije sfinktera
PREGLED NEUROLOŠKOG BOLESNIKA
Redoslijed neurološkog pregleda:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Stanje svijesti i kognitivne funkcije
Moždani živci
Motorički sustav
Osjetni sustav
Koordinacija
Hod
1.Stanje svijesti i kognitivne
funkcije
Razlikuju se četri stupnja poremećaja svijesti:
a) Zanesena svijest ili stanje smušenosti
b) Patološka pospanost ili somnolencija
c) Prekomatozno stanje ili sopor
d) Koma
a)Zanesena svijest ili stanje smušenosti
U zanesenoj svijesti ili stanju smušenosti
bolesnik pokazuje:
- Nezainteresiranost za okolinu
- Dremljiv je
- Teško održava kontakt s okolinom
- Spontane kretnje se smanjuju
b)Patološka pospanost ili somnolencija
Bolesnik se može probuditi snažnim taktilnim i
bolnim podražajima.Nakon buđenja može
uspostaviti:
-Kratkotrajan i nepotpun kontakt s ispitivačem
-Može biti inkontinentan
-Obično vremenski dezorijentiran
-Kretnje bolesnika su svrhovite i ciljane
c)Prekomatozno stanje ili sopor
Bolesnik reagira samo na vrlo grube bolne
podražaje:
- Ne budi se sponatno
- Ne uspostavlja se verbalni niti neverbalni
kontakt
- Moguće su adaptivne tretnje(pomicanje nogu
ili ruku u krevetu) ili stereotipne obrambene
kretnje
d) Koma
Bolesnik ne odgovara na vanjske niti unutarnje
podražaje niti iz kojeg se može razbuditi.
- Oči su zatvorene,ne otvara ih spontano
Koma,kliničari razlikuju,plitku,srednje duboku i
duboku.
Klinčki pokazatelji dubine poremećaja
svijesti su:
• Disanje
• Veličina i oblik zjenica(strukture koje kontroliraju
dilataciju i konstrikciju zjenica nalaze se u
moždanom deblu blizu struktzra koje kontroliraju
svijest)
• Reakcija zjenica na svjetlost( razlikovanje
metaboličkih –reagiraju na svjetlost i
strukturalnih oštećenja mozga)
• Pokreti bulbusa
• Motoričke funkcije
Grčevi: Dekortikacija(lijevo)
Decerebracija (desno)
Dekortikacija:fleksija gornjih i
ekstenzija donjih ekstremiteta(oštećen
talamus)
• Decerebracija se sastoji od opistotonusa
(spazam mišića tijela),trizmus(spazam žvačnih
mišića),ekstenzija i hiperpronacija
ruke,ekstenzija noge iplantarna fleksija
(oštećen mezencefalon)
Poremećaji govora zbog oštećenja
centra za govor:
• Afazija-potpuni gubitak govora
motorička a.-bolesnik ne može
izgovoriti riječ
senzorna a.-bolesnik ne razumije što
govori
• Disfazija-nepotpuni gubitak govora
2.MOŽDANI (KRANIJALNI) ŽIVCI
I Fila olfactoria
II Fascikulus opticus
III N. oculomotorius,IVN.trochlearis
VI N.abducens
V.N.trigeminus(n.oftalmicus,n.maxilari
s,n.mandibularis)
VII N.facialis
VIII N.vestibulocohlearis
IX N.glossopharingeus i X N.vagus
XI N.accessorius
XII N.hypoglossus
3.Motorički sustav
Uredna funkcija voljno inerviranih poprečno
prugastih mišića ovisi o urednom funkcioniranju :
• Motoričke kore u precentralnoj vijuzi frontalnog
režnja mozga
• Piramidnog puta
• Alfa motoričkih neurona
• Neuromišićnoj spojnici
• Mišićima
• I djelomično o malom mozgu i ekstrapiramidnom
sustavu
Pregled motoričkog sustava:
a) mišična snaga
Motorička snaga pojedinačnog
mišića(pokretanje mišića protiv otpora
ispitivača)
0 označava potpuni gubitak mišićne aktivnost
1 vidljiva je kontrakcija mišića, ali ne dovoljna
da pokrene ekstremitet u zglobu
2 mogućnost pokreta u zglobu, ali ne protiv
sile teže
3 mogućnost pokreta protiv sile teže, ali ne i
protiv otpora
4 mogućnost pokreta protiv otpora, ali ne
adekvatnog
5 uredna motorička snaga
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
slabost mišićne kontrakcije naziva se
pareza
, a potpuna nemogućnost izvođenja voljne mišićnekontrakcije
plegija
. Ovisno o slabosti udova razlikujemo
monoparezu
, koja označava motoričkuslabost jednog ekstremiteta. Slabost polovice tijela naziva
se
hemipareza
, dok se potpuna oduzetost polovice tijela naziva
hemiplegija
.
Dipareza
označava motoričku slabost obje ruke, dok
parapareza
označava motoričku slabost obje noge, a
paraplegija
njihovu potpunu oduzetost.
Tetrapareza
je naziv za motoričku slabost sva četiri ekstremiteta.
3b. Mišićni tonus
Mišićni tonus možemo definirati kao stanje refleksne, nesvjesne, trajne,
djelomične kontrakcije mišića.I u relaksiranih mišića, u mirovanju, postoji
stalan blagi stupanj napetosti. Tonus je najizraženiji umišićima koji održavaju
uspravan stav, dakle u antigravitacijskim mišićima, a to su fleksori ruku i
ekstenzori nogu. Osim motoričkog i osjetni sustav ima utjecaj na tonus.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Tonus se ispituje na relaksiranim mišićima gdje ispitivač pasivno pokreće
zglob oponašajući fiziološke kretnje u njemu ( najčešće su to ekstenzija i flesija u lakatnom i
koljenskom zglobu).
Otpor koji se prilikom toga osjeća naziva se tonus. Poremećaj mišićnog tonusa se može očitovati
kao
-Hipotonija.
Hipotonijom
označavamo stanja kada je otpor pasivnim kretnjama smanjen pa se ispitivaniekstremitet može
staviti u nefiziološki položaj, a nastaje kao posljedica oštećenja alfa motoričkihneurona u leđnoj
moždini ili perifernog živca.
koji povezuje alfa motoričke neurone i mišiće.
-Hipertonus se može očitovati kao spastičnost ili rigidnost. .
Spastičnost
je porast mišićnog tonusa koja nastaje kao posljedica oštećenja motoričkog korteksa
ili piramidnog puta
, a karakterizirana je otporom koji se javi na početku pasivne kretnje, ali u jednomtrenutku naglo
popusti (fenomen džepnog nožića)
. Ponekad je spastičnost tako izražena da nijemoguće pasivno pokrenuti ekstremitet. Na palpaciju
su spastični mišići tvrdi i napeti.
Rigidnost (rigor)
je porast mišićnog tonusa koji nastaje kao posljedica ekstrapiramidnog sustava
(npr.Parkinsonova bolest), a karakteriziran je jednakim otporom tijekom cijelog opsega pasivne
kretnje
3.c) Miotatski refleksi
http://www.youtube.com/watch?v=PjAghPc9x
AQ
http://www.youtube.com/watch?v=ilF1QFt03mI
Babinskijev refleks
3.d) trofika mišića
• Hipotrofija
• Atrofija
• hipertrofija
4.Osjetni sustav
• Dio živčanog sustava koji
-prenosi
-prerađuje
-prepoznaje
Osjetne podražaje s površine i unutrašnjosti
tijela.
Osjet se dijeli:
eksteroceptivni(površinski) osjet
-temperatura
-bol
-grubi dodir
proprioceptivni (duboki)osjet
-položaja
-kretanja
-vibracije
- duboki bol i pritisak
Poremećaji osjeta
a) subjektivne smetnje
1.boli-hipoalgezija(smanjena)
-algoaneszezija (potpuni)
-hiperalgezija (povećani)
2.parestezije
b) Objektivni osjetni ispadi(ispitivač otkrije)
Ispitivanje osjeta boli
Ispitivanje osjeta kinestezije
5.Koordinacija
MALI MOZAK
Rombergov položaj
Test prst-nos-prst
Test peta-koljeno
6. Hod
• http://www.youtube.com/watch?v=yQwdWG
0XXlI
Peronealna lezija(pijetlov hod)
• http://www.youtube.com/watch?v=FpiEprzOb
IU