Transcript SOCIOLOGIJA 7 Socijalna stratifikacija IZV 2015 2016 [1,03 MiB]

SOCIJALNA
STRATIFIKACIJA
S. Zrinščak, ožujak 2016.
Nejednakost / stratifikacija
• Kako se shvaća? Uzroci?
• Individualne / društvene
• Različitost (u jeziku, kulturi…) # nejednakost (u moći,
•
•
-
ugledu ...)
1. Nejednakost – univerzalna, ali različita u opsegu i
izvorima
2. Multidimenizionalnost (moć, bogatstvo, ugled –
povezanost, primarni uzrok?)
Dvije grupe – različita moć („bijelci” vs. „crnci”; „arijevci” vs.
Židovi”)
Bogatstvo i moć?! (religijske vođe?)
- Tko je moćan u Hrvatskoj? Tko se nalazi na vrhu
društvene ljestvice?
Sociologija = zanima se za društveno strukturiranje
nejednakosti
Društveni uzroci! Koji – vlasništvo, politička moć, spol,
religija…?
Ideologija i stratifikacija
• Vjerovanje kako su postojeći odnosi nejednakosti
pravedni, normalni, nepromjenjivi
• Može li se nejednakost održati samo sredstvom prisile? =
•
•
•
•
Potreba legitimacije
Što je legitimiralo feudalce (plemstvo)
Seljačke bune u srednjem vijeku u Hrvatskoj – borba
protiv sustava ili…?
Ideologija rezignacije – što je tu je!
(Ideološko) vjerovanje u mogućnosti napredovanja,
korisnost nejednakosti kao poticaja - SAD
Teorijski pristupi
• Socijalna stratifikacija – predodžba „slojeva” – ali kako,
granice, podgrupe…
• Klasni pristup – Marx – uži pristup
• Klasa – skupina ljudi u zajedničkom odnosu spram
sredstva za proizvodnju. Klasa je bitno određena
vlasništvom:
- vlasnički odnosi = temeljna struktura društva
- klasni konflikt - između suprotstavljenih klasa
- klasna borba – društvena promjena
Širi pristup – društveno strukturirane, hijerarhijske razlike,
neovisno o uzroku = klase
Treći pristup – samo kapitalističko društvo je klasno +
klase ne odražavaju više današnju društvenu realnost
(Pakulski, Waters: Smrt klase)
• M. Weber - multidimenzionalnost
• Položaj ne ovisi samo o posjedovanju, već i tržišnom
•
•
•
•
•
položaju (tržišna vrijednost)
Čimbenici stratifikacije:
Klasa (+ tržišni položaj), status i stranka
Status – čast, ugled (neovisno o klasnom položaju –
osiromašeno plemstvo, religijski vođe ..)
Stranka – skupina udružena temeljem zajedničkog
podrijetla, ciljeva ili interesa
(stranke u HR – klasne ili…? Stranka kao izvor promocije
…)
•
•
•
•
•
Funkcionalizam
Davis, Moore – Društvo = struktura uloga i položaja
Socijalna stratifikacija – univerzalna, dakle korisna!
Veća funkcionalnost posla / uloge = veća nagrada
Egalitarnost nije motivirajuća!
• Kritike – nejednakija društva nisu produktivnija!
• Koliko nagraditi koju ulogu?
• Socijalne nejednakosti otežavaju promociju
deprivilegiranih – mogućnost nasilja, revolucija
• G. Lenski – sinteza: funkcionalizam + teorija konflikta
• - Bazična sebičnost ljudi, ali suradnja kao nužnost
preživljavanja
• Jednostavna društva – nema viška, nužnost suradnje
• Razvijena društva – viškovi, moć (pohlepa ..), ne samo
potreba, kao čimbenik raspodjele; velike socijalne razlike
više nemaju funkcionalnu ulogu
Stratifikacija – povijest i danas
• Ropstvo – najstariji, najekstremniji, raspolaganje drugim
•
•
•
•
•
•
•
kao vlasništvom, povijesne razlike u regrutaciji / izlasku iz
ropstva
Kasta – rasa, čisti rod, ritualna čistoća, pokretljivost nije
moguća, hinduizam
1. Brahmani – najuzvišeniji, svećenici i pisci
2. Kšatrije – ratnici i upravljači
3. Vajšije – trgovci, zemljoposjednici
4. Šudre – sitni obrtnici, radnici
Parije, nedodirljivi (izvan sustava, najniži poslovi)
JAR – aparthejd kao vid kastinskog sustava
• Stalež – feudualno društvo, tri staleža (aristokracija,
svećenstvo, građanstvo) + seljaci, mobilnost – moguća,
ali vrlo ograničena
• Feudalna HR – staleži se dijele na 4 reda (knezovi +
grofovi, plemstvo, svećenstvo, slobodni gradovi)
• Klasa:
a) nije pravno (ili vjerski) definiran poredak
b) nema formalnog nasljeđivanja položaja – svatko može
napredovati
c) temelji se na ekonomskim razlikama – vlasnici i
nevlasnici
Mogućnost promjene položaja pojedinca (širenje prava,
jednakost svih pred zakonom, jednake šanse, rad kao
osnovica stratifikacije …)
Pomak prema meritokraciji! Sposobnosti su bitne!
Ali, jesu li, koliko, suvremena društva meritokratska?
Klase danas?
D. Bell – postindustrijsko društvo, znanje - pluralistička
struktura društva:
kapital + znanje + politički sustav i moć
= modernizirana verzija Weberovog pristupa
Poor kids who do everything right don’t do better than rich kids who do
everything wrong; By Matt O'Brien October 18 , 2014 – the Washington Post
America is the land of opportunity, just for some more than others!
Empirijska provjera?
• Deduktivni pristup – polazio se od teorije o postojanju
•
•
•
•
•
određenih skupina pa se traže razlike u stavovima,
stilovima života, šansama…
Goldthrope i suradnici: vlasnici # nevlasnici (radnici –
može se mjeriti rad; uslužna klasa - različitost)
Sedam grupa:
Uslužna klasa (dvije grupe), bijeli ovratnici, sitna
buržoazija, radnička klasa (tri grupe)
Veza (ovakvih) klasnih razlika i životnih šansi / radnih
šansi
Veza klasnih razlika i niza društvenih stavova (prema
državi, redistribuciji, obitelji …)
• Induktivni pristup – ne polazi se od unaprijed određene
klasne sheme, nego se istražuje niz indikatora
• M. Savage i sur. (UK)
• Klase (ekonomska dimenzija), ali i druge dimenzije
socijalnog i kulturnog kapitala (Bourdieu)
• = sedam grupa – od elite (6%) – visok ekonomski,
socijalni i kulturni kapital (direktori velikih korporacija,
ugledni odvjetnici ..) do donje klase (15%) – niske sve
dimenzije (nekvalificirani radnici …) – mogućnost da se
neki društveni sloj (poduzetnici, menadžeri..) nađe u
različitim grupama
Klase u socijalizmu / postsocijalizmu
• Socijalizam – dominacija politike, bez vlasništva, ali
klasna strukturacija temeljem položaja u partijskoj
hijerarhiji – nomenklatura
• Postsocijalizam – stvaranje nove političke klase uz
političku dominaciju, lojalnost stranci + bivši sitni privatnici
+ bivši socijalistički direktori
Kontrola javne uprave / resursa – klijentelizam
Privatni sektor; stručnjaci / profesionalci; radnici;
umirovljenici....
- Deindustrijalizacija
- HR = periferno društvo postindustrijskog kapitalizma
Dugoročni trendovi u nejednakosti
• K. Marx
• Koncentracija bogatstva, sve veći jaz, neizbježnost
klasne borbe
• Razvoj kapitalizma nakon Marxa – usložnjavanje klasne
strukture, ublažavanje konflikta, potrošački kapitalizam ..
loša prognoza?, ali i ponovna aktualizacija konfliktnih
teorija danas
• Kuznets, Lenski
• Opadanje nejednakosti!
• Kuznetsova krivulja = univerzalan zakon nejednakosti =
industrijskim razvojem nejednakost raste pa onda opada
(unutarnja logika industrijskog razvoja)
•
•
•
•
•
Lenski – trend smanjenja nejednakosti – razlozi:
a) zbog potrebe za ekspertnim znanjima
b) porast produktivnosti rada
c) demografske promjene (smanjenje stanovništva)
d) razvoj demokracije – zahtjevi stanovništva
• Ali, Nolan i Lenski, 2011. – suzdržanost u pogledu
trendova!
• Raspodjela unutar razvijenih zemalja egalitarnija nego
unutar manje razvijenih zemalja, ali veliki porast
koncentracije bogatstva – 21% ukupnog bogatstva u
vlasništvu je 1% najbogatijih pojedinaca u SAD
• T. Piketty – intelektualna „zvijezda” današnjice
• Manja nejednakost u prvoj polovici 20. st. – ne zbog
•
•
•
•
•
•
logike razvoja kapitalizma, već ratovi + krize
Povećanje nejednakosti od 1980-ih – porezna politika,
političke ideje, uloga financijskog kapitala
Zašto veće nejednakosti:
a) vrhunski menadžeri – eksplozija dohotka
b) vrijednost kapitala raste brže od vrijednosti dohotka od
rada
Daljnje produbljivanje razlika
Piketty i osporavanja – pogotovo otpor mjerama koje
predlaže!
• G. Therborn
• Nejednakosti imaju životno devastirajuće učinke – primjer
•
•
•
•
•
•
očekivanog trajanja života
Društvene posljedice – raspad društva na
nekomunicirajuće dijelove, rast nepovjerenja…
Tri tipa nejednakosti:
a) životna (mortalitet, očekivano trajanje života ..);
b) egzistencijalna (bez mogućnosti, autonomije – žene,
migranti, manjine ..);
c) nejednakost dostupnih resursa (obrazovanju,
bogatstvu ..)
Suvremeni trendovi: povećanje životne nejednakosti,
smanjenje egzistencijalne, različitost situacije kod
pristupa resursima. Zašto takvi (kontradiktorni) trendovi?
Nejednakost žena i muškaraca
• Spol / rod – rod kao analitički pojam razumijevanja
društvenih razlika M i Ž
• Višestruke kompleksne nejednakosti – više uzroka (klasa
+ rod + religija + etnička pripadnost …)+ njihova
kompleksna kombinacija
• Preklapanje (intersectionality) – kumulacija više osnovica
nejednakosti
• Indikatori: udio Ž u radnoj snazi, nejednakosti u
nezaposlenosti, radno zakonodavstvo, skrb o djeci, javni
troškovi za djecu, rodno obrazovanje, Ž u parlamentu, Ž u
sindikatima, civilne slobode
…. i…. koliko je HR nejednaka,
koliko je svijet nejednak, je li to
problem …?
Što je veći problem –
nejednakost ili (ne)mobilnost?
ISSP (2009)
• U svim zemljama postoje razlike, čak i sukobi između
različitih društvenih grupa. Po Vašem mišljenju, postoje
li i kakvi su sukobi u Hrvatskoj između…. (vrlo jaki ili
jaki sukobi) (n=1201):
• Ljudi na vrhu društvene ljestvice i onih na dnu: 51.9%;
• Uprave i zaposlenika: 50.5%;
• Siromašnih i bogatih: 37.6%;
• Radničke klase i srednje klase: 17.5%.
ISSP (2009)
• U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama?
• Razlike u primanjima u Hrvatskoj su prevelike.
• (1-5) U potpunosti se slažem, slažem se: 92.4%
(n=1201)
Hrvatski kontekst…Koji od 5 dijagrama koji prikazuju različite tipove
društava najbolje opisuje hrvatsko društvo (ISSP 2009, n=1075)?
Tip A: mala elita na vrhu,
malo ljudi u sredini i
najveći broj ljudi na dnu.
Koji najbolje opisuje
hrvatsko društvo?
57,4
Kako bi trebalo izgledati
društvo?
1,2
Tip B: Društvo kao
piramida: mala elita na
vrhu, nešto više ljudi u
sredini, i najviše ljudi na
dnu.
28,8
2,5
Tip C: Društvo kao
piramida, ali s manjim
brojem ljudi na dnu.
6,4
9,6
Tip D: Društvo u kojem se
većina nalazi u sredini.
5,5
57,2
Tip E: Puno ljudi na vrhu,
samo mali broj na dnu.
1,9
29,5
Gini koeficijent, Eurostat 2014.
The gap between rich and poor is growing …Income inequality has reached record
highs in most OECD countries. In the 1980s, the richest 10% of the population had 7
times the income of the poorest 10%; they now have almost 10 times the income of
the poorest 10%.
OECD, 2015.: „In It Together. Why Less
Inequality Benefits All”
• Over the past three decades, income inequality has risen
in most OECD countries, reaching in some cases
historical highs. Today, the Gini coefficient – a common
measure of income inequality that scores 0 when
everybody has identical incomes and 1 when all the
income goes to only one person – stands at an average of
0.315 in OECD countries, exceeding 0.4 in the United
States and Turkey and approaching 0.5 in Chile and
Mexico.
• The empirical evidence has until recently been mixed as
to which of the opposite forces dominates and in which
country. But new research at the OECD, presented in
Chapter 2, finds consistent evidence that the long-term
rise in inequality of disposable incomes observed in most
OECD countries has indeed put a significant brake on
longterm growth. Further, it shows that efforts to reduce
inequality through redistribution – typically, certain forms
of taxes and benefits – do not lead to slower growth
(confirming similar results in Ostry et al., 2014).
Društvena pokretljivost
•
•
•
•
•
•
•
•
Prijelaz iz sloja u sloj, klase u klasu...
Zatvorena # otvorena društva
Dvije perspektive proučavanja:
- unutargeneracijska (intra)
- međugeneracijska (inter)
Oblici:
Vertikalna – ulazna i silazna
Strukturalna (npr. zbog industrijalizacije, propadanja cijele
klase…)
• Razmjenska (individualno uvjetovana)
• Otvorenost društva = ukupna minus strukturalna
T-portal, 09.01.2014. – senzacionalizam
ili…?
• Koliko je Hrvatska socijalno neprohodna, pokazuju
novi Eurostatovi podaci prema kojima samo sedam
posto djece niskoobrazovanih roditelja uspijeva završiti
fakultet. U EU-u prosjek je 18 posto, a u nekim
državama kao što su Irska, Finska i Velika Britanija taj
udio prelazi 30 posto. Indeks vjerojatnosti da će dijete
niskoobrazovanih roditelja također biti niskoobrazovano
u Hrvatskoj je najveći u Europi – iznosi 55, što je gotovo
četiri puta više od europskog prosjeka koji je 14,7 te
čak 10 puta više od skandinavskog.
Pavić, Ž., Vukelić, K. (2009.) Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti:
istraživanje na primjeru osječkih studenata i srednjoškolaca. Revija za sociologiju,
40[39](1-2):. 53-70
• Studentska populacija – obrazovanje očeva:
Stupanj
obrazovanja
Nezavršena ili
završena OŠ
Srednja škola
Empirijska
frekvencija
12
Očekivana
frekvencija
36
111
117
Viša ili visoka
škola
72
42
Pavić, Ž., Vukelić, K. (2009.) Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti:
istraživanje na primjeru osječkih studenata i srednjoškolaca. Revija za sociologiju,
40[39](1-2):. 53-70
• Namjera nastavka školovanja i obrazovanje očeva:
Obrazovanje
oca
Nezavršena ili
završena OŠ
Srednja škola
Viša ili visoka
škola
Ukupno
Namjera nastavka školovanja
Ne
Da
Ukupno
7 (58,3%)
5 (41,7%)
12
35 (31,8%)
75 (68,2%)
110
15 (21,1%)
56 (78,9%)
71
57
136
193
Matković, T. (2010.) Obrazovanje roditelja, materijalni status i rano napuštanje
školovanja u Hrvatskoj: trendovi u proteklom desetljeću. Društvena istraživanja, 45(108-109):643-667.
• Neki nalazi:
• Niska stopa napuštanja u HR – od 1996. do 2008. – samo
4,5%, ali:
- za sve skupine čiji roditelji nisu dosegli tercijarno
obrazovanje rizik napuštanja školovanja je izraženiji nego
za djecu roditelja sa sveučilišnom diplomom
- kod djece roditelja sa 4-godišnjim srednjim obrazovanjem –
rizik je 2,2 puta veći
- kod djece roditelja s industrijskom ili obrtničkom školom –
3,7 puta veći
- kod djece roditelja s osnovnom školom – 18,4 puta veći
- kod djece roditelja bez završene osnovne škole – 53,8 puta
veći
Kada zidovi govore… (Zagreb, listopad
2014)
Kada zidovi govore…(Skopje, kolovoz
2014)