SOCIJALNA STRATIFIKACIJA

S. Zrinščak, studeni 2015.

Nejednakost / stratifikacija

     Kako se shvaća? Uzroci? Individualne / društvene Različitost (u jeziku, kulturi…) # nejednakost (u moći, ugledu ...) 1. Nejednakost – univerzalna, ali različita u opsegu i izvorima 2. Multidimenizionalnost (moć, bogatstvo, ugled – povezanost, primarni uzrok?) Dvije grupe – različita moć („bijelci” vs. „crnci”; „arijevci” vs. Židovi”) Bogatstvo i moć?! (religijske vođe?)

Tko je moćan u Hrvatskoj? Tko se nalazi na vrhu društvene ljestvice?

Sociologija = zanima se za društveno strukturiranje nejednakosti Društveni uzroci! Koji – vlasništvo, politička moć, spol, religija…)?

Ideologija i stratifikacija

 Vjerovanje kako su postojeći odnosi nejednakosti pravedni, normalni, nepromjenjivi      Može li se nejednakost održati samo sredstvom prisile? = Potreba legitimacije Što je legitimiralo feudalce (plemstvo) Seljačke bune u srednjem vijeku u Hrvatskoj – borba protiv sustava ili…?

Ideologija rezignacije – što je tu je!

(Ideološko) vjerovanje u mogućnosti napredovanja, korisnost nejednakosti kao poticaja - SAD

Teorijski pristupi

 Socijalna stratifikacija – slojevi  Klasni pristup – Marx – uži pristup  Klasa – skupina ljudi u zajedničkom odnosu spram sredstva za proizvodnju. Klasa je bitno određena vlasništvom: - vlasnički odnosi = temeljna struktura društva - klasni konflikt - između suprotstavljenih klasa klasna borba – društvena promjena Širi pristup – društveno strukturirane, hijerarhijske razlike, neovisno o uzroku = klase Treći pristup – samo kapitalističko društvo je klasno, klase ne odražavaju više društvenu realnost (Pakulski, Waters: Smrt klase)

     M. Weber - multidimenzionalnost Položaj ne ovisi samo o posjedovanju, već i tržišnom položaju (tržišna vrijednost) Klasa, status i stranka – čimbenici stratifikacije Status – čast, ugled (neovisno o klasnom položaju – osiromašeno plemstvo, religijski vođe ..) Stranka – skupina udružena temeljem zajedničkog podrijetla, ciljeva ili interesa (stanke u HR – klasne ili…? Stranka kao izvor promocije …)

     Funkcionalizam Davis, Moore – Društvo = struktura uloga i položaja Socijalna stratifikacija – univerzalna, dakle korisna!

Veća funkcionalnost posla / uloge = veća nagrada Egalitarnost nije motivirajuća!

   Kritike – nejednakija društva nisu produktivnija!

Koliko nagraditi koju ulogu?

Socijalne nejednakosti otežavaju promociju deprivilegiranih – mogućnost nasilja, revolucija

 G. Lenski – sinteza: funkcionalizam + teorija konflikta  - Bazična sebičnost ljudi, ali suradnja kao nužnost preživljavanja  Jednostavna društva – nema viška, nužnost suradnje  Razvijena društva – viškovi, moć (pohlepa ..), ne samo potreba, kao čimbenik raspodjele; velike socijalne razlike više nemaju funkcionalnu ulogu

Stratifikacija – povijest i danas

 Ropstvo – najstariji, najekstremniji, raspolaganje drugim kao vlasništvom, povijesne razlike u regrutaciji / izlasku iz ropstva        Kasta – rasa, čisti rod, ritualna čistoća, pokretljivost nije moguća, hinduizam 1. Brahmani – najuzvišeniji, svećenici i pisci 2. Kšatrije – ratnici i upravljači 3. Vajšije – trgovci, zemljoposjednici 4. Šudre – sitni obrtnici, radnici Parije, nedodirljivi (izvan sustava, najniži poslovi) JAR – aparthejd kao vid kastinskog sustava

  Stalež – feudualno društvo, tri staleža (aristokracija, svećenstvo, građanstvo) + seljaci, mobilnost – moguća, ali vrlo ograničena Feudalna HR – staleži se dijele na 4 reda (knezovi + grofovi, plemstvo, svećenstvo, slobodni gradovi)  Klasa: a) nije pravno (ili vjerski) definiran poredak b) nema formalnog nasljeđivanja položaja – svatko može napredovati c) temelji se na ekonomskim razlikama – vlasnici i nevlasnici

Mogućnost promjene položaja pojedinca (širenje prava, jednakost svih pred zakonom, jednake šanse, rad kao osnovica stratifikacije …) Pomak prema meritokraciji! Sposobnosti su bitne!

Ali, jesu li, koliko, suvremena društva meritokratska?

Klase danas?

D. Bell – postindustrijsko društvo, znanje - pluralistička struktura društva: kapital + znanje + politički sustav i moć = modernizirana verzija Weberovog pristupa

Poor kids who do everything right don’t do better than rich kids who do everything wrong; By Matt O'Brien October 18 , 2014 – the Washington Post America is the land of opportunity, just for some more than others!

Empirijska provjera?

      Deduktivni pristup Goldthrope i suradnici: vlasnici # nevlasnici (radnici – može se mjeriti rad; uslužna klasa - različitost) Sedam grupa: Uslužna klasa (dvije grupe), bijeli ovratnici, sitna buržoazija, radnička klasa (tri grupe) Veza (ovakvih) klasnih razlika i životnih šansi / radnih šansi Veza klasnih razlika i niza društvenih stavova (prema državi, redistribuciji, obitelji …)

    Induktivni pristup – ne polazi se od unaprijed određene klasne sheme, nego se istražuje niz indikatora M. Savage i sur. (UK) Klase (ekonomska dimenzija), ali i druge dimenzije socijalnog i kulturnog kapitala (Bourdieu) = sedam grupa – od elite (6%) – visok ekonomski, socijalni i kulturni kapital (direktori veliki korporacija, ugledni odvjetnici ..) do donje klase (15%) – niske sve dimenzije (nekvalificirani radnici …) – mogućnost da se neki društveni sloj (poduzetnici, menadžeri..) nađe u različitim grupama

Klase u socijalizmu / postsocijalizmu

  Socijalizam – dominacija politike, bez vlasništva, ali klasna strukturacija temeljem položaja u partijskoj hijerarhiji – nomenklatura Postsocijalizam – stvaranje nove političke klase uz političku dominaciju, lojalnost stranci + bivši sitni privatnici + bivši socijalistički direktori Kontrola javne uprave / resursa – klijentelizam Privatni sektor; stručnjaci / profesionalci; radnici; umirovljenici....

Deindustrijalizacija HR = periferno društvo postindustrijskog kapitalizma

Dugoročni trendovi u nejednakosti

   K. Marx Koncentracija bogatstva, sve veći jaz, neizbježnost klasne borbe Razvoj kapitalizma nakon Marxa – usložnjavanje klasne strukture, ublažavanje konflikta, potrošački kapitalizam .. loša prognoza?, ali i ponovna aktualizacija konfliktnih teorija danas    Kuznets, Lenski Opadanje nejednakosti!

Kuznetsova krivulja = univerzalan zakon nejednakosti = industrijskim razvojem nejednakost raste pa onda opada

     Lenski – trend smanjenja nejednakosti – razlozi: a) zbog potrebe za ekspertnim znanjima b) porast produktivnosti rada c) demografske promjene (smanjenje stanovništva) d) razvoj demokracije – zahtjevi stanovništva   Ali, Nolan i Lenski, 2011. – suzdržanost u pogledu trendova!

Raspodjela unutar razvijenih zemalja egalitarnija nego unutar manje razvijenih zemalja, ali veliki porast koncentracije bogatstva – 21% ukupnog bogatstva u vlasništvu je 1% najbogatijih pojedinaca u SAD

        T. Piketty – intelektualna „zvijezda” današnjice Manja nejednakost u prvoj polovici 20. st. – ne zbog logike razvoja kapitalizma, već ratovi + krize Povećanje nejednakosti od 1980-ih – porezna politika, političke ideje, uloga financijskog kapitala Zašto veće nejednakosti: a) vrhunski menadžeri – eksplozija dohotka b) vrijednost kapitala raste brže od vrijednosti dohotka od rada Daljnje produbljivanje razlika Piketty i osporavanja – pogotovo otpor mjerama koje predlaže!

     G. Therborn Nejednakosti imaju životno devastirajuće učinke – primjer očekivanog trajanja života Društvene posljedice – raspad društva na nekomunicirajuće dijelove, rast nepovjerenja… Tri tipa nejednakosti: a) životna (mortalitet, očekivano trajanje života ..); b) egzistencijalna (bez mogućnosti, autonomije – žene, migranti, manjine ..); c) nejednakost dostupnih resursa (obrazovanju, bogatstvu ..) Suvremeni trendovi: povećanje životne nejednakosti, smanjenje egzistencijalne, različitost situacije kod pristupa resursima. Zašto takvi (kontradiktorni) trendovi?

Nejednakost žena i muškaraca

   Spol / rod – rod kao analitički pojam razumijevanja društvenih razlika M i Ž Višestruke kompleksne nejednakosti – više uzroka (klasa + rod + religija + etnička pripadnost …)+ njihova kompleksna kombinacija Preklapanje (intersectionality)  Indikatori: udio Ž u radnoj snazi, nejednakosti u nezaposlenosti, radno zakonodavstvo, skrb o djeci, javni troškovi za djecu, rodno obrazovanje, Ž u parlamentu, Ž u sindikatima, civilne slobode

…. i…. koliko je HR nejednaka, koliko je svijet nejednak, je li to problem …?

Što je veći problem – nejednakost ili (ne)mobilnost?

ISSP (2009)

 U svim zemljama postoje razlike, čak i sukobi između različitih društvenih grupa. Po Vašem mišljenju, postoje li i kakvi su sukobi u Hrvatskoj između…. (vrlo jaki ili jaki sukobi) (n=1201):     Ljudi na vrhu društvene ljestvice i onih na dnu: 51.9%; Uprave i zaposlenika: 50.5%; Siromašnih i bogatih: 37.6%; Radničke klase i srednje klase: 17.5%.

ISSP (2009)

 U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama?

 Razlike u primanjima u Hrvatskoj su prevelike.

 (1-5) U potpunosti se slažem, slažem se: 92.4% (n=1201 )

Hrvatski kontekst…Koji od 5 dijagrama koji prikazuju različite tipove društava najbolje opisuje hrvatsko društvo (ISSP 2009, n=1075)?

Tip A: mala elita na vrhu, malo ljudi u sredini i najveći broj ljudi na dnu.

Koji najbolje opisuje hrvatsko društvo?

57,4 Tip B: Društvo kao piramida: mala elita na vrhu, nešto više ljudi u sredini, i najviše ljudi na dnu.

Tip C: Društvo kao piramida, ali s manjim brojem ljudi na dnu.

Tip D: Društvo u kojem se većina nalazi u sredini.

28,8

6,4 5,5

Tip E: Puno ljudi na vrhu, samo mali broj na dnu.

1,9

Kako bi trebalo izgledati društvo?

1,2 2,5 9,6

57,2 29,5

Gini koeficijent, Eurostat 2013.

The gap between rich and poor is growing …Income inequality has reached record highs in most OECD countries. In the 1980s, the richest 10% of the population had 7 times the income of the poorest 10%; they now have almost 10 times the income of the poorest 10%.

OECD, 2015.: „In It Together. Why Less Inequality Benefits All”

 Over the past three decades, income inequality has risen in most OECD countries, reaching in some cases historical highs. Today, the Gini coefficient – a common measure of income inequality that scores 0 when everybody has identical incomes and 1 when all the income goes to only one person – stands at an average of 0.315 in OECD countries, exceeding 0.4 in the United States and Turkey and approaching 0.5 in Chile and Mexico.

 The empirical evidence has until recently been mixed as to which of the opposite forces dominates and in which country. But new research at the OECD, presented in Chapter 2, finds consistent evidence that the long-term rise in inequality of disposable incomes observed in most OECD countries has indeed put a significant brake on longterm growth. Further, it shows that efforts to reduce inequality through redistribution – typically, certain forms of taxes and benefits – do not lead to slower growth (confirming similar results in Ostry et al., 2014).

Društvena pokretljivost

    Prijelaz iz sloja u sloj, klase u klasu...

Zatvorena # otvorena društva Dvije perspektive proučavanja: unutargeneracijska (intra); međugeneracijska (inter) Oblici:    Vertikalna – ulazna i silazna Strukturalna (npr. zbog industrijalizacije, propadanja cijele klase…) Razmjenska (individualno uvjetovana)  Otvorenost društva = ukupna minus strukturalna

T-portal, 09.01.2014. – senzacionalizam ili…?

 Koliko je Hrvatska socijalno neprohodna, pokazuju novi Eurostatovi podaci skandinavskog.

prema kojima samo sedam posto djece niskoobrazovanih roditelja uspijeva završiti fakultet. U EU-u prosjek je 18 posto, a u nekim državama kao što su Irska, Finska i Velika Britanija taj udio prelazi 30 posto. Indeks vjerojatnosti da će dijete niskoobrazovanih roditelja također biti niskoobrazovano u Hrvatskoj je najveći u Europi – iznosi 55, što je gotovo četiri puta više od europskog prosjeka koji je 14,7 te čak 10 puta više od

Pavić, Ž., Vukelić, K. (2009.) Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti: istraživanje na primjeru osječkih studenata i srednjoškolaca. Revija za sociologiju, 40[39](1-2):. 53-70 

Studentska populacija – obrazovanje očeva: Stupanj obrazovanja Nezavršena ili završena OŠ Srednja škola Viša ili visoka škola Empirijska frekvencija 12 111 72 Očekivana frekvencija 36 117 42

Pavić, Ž., Vukelić, K. (2009.) Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti: istraživanje na primjeru osječkih studenata i srednjoškolaca. Revija za sociologiju, 40[39](1-2):. 53-70 

Namjera nastavka školovanja i obrazovanje očeva: Obrazovanje oca Namjera nastavka školovanja Ne Nezavršena ili završena OŠ Srednja škola 7 (58,3%) 35 (31,8%) Da 5 (41,7%) 75 (68,2%) Ukupno 12 110 Viša ili visoka škola Ukupno 15 (21,1%) 57 56 (78,9%) 136 71 193

Matković, T. (2010.) Obrazovanje roditelja, materijalni status i rano napuštanje školovanja u Hrvatskoj: trendovi u proteklom desetljeću. Društvena istraživanja, 4 5(108-109):643-667.

  Neki nalazi: Niska stopa napuštanja u HR – od 1996. do 2008. – samo 4,5%, ali: - za sve skupine čiji roditelji nisu dosegli tercijarno obrazovanje rizik napuštanja školovanja je izraženiji nego za djecu roditelja sa sveučilišnom diplomom - kod djece roditelja sa 4-godišnjim srednjim obrazovanjem – rizik je 2,2 puta veći - kod djece roditelja s industrijskom ili obrtničkom školom – 3,7 puta veći - kod djece roditelja s osnovnom školom – 18,4 puta veći - kod djece roditelja bez završene osnovne škole – 53,8 puta veći

Kada zidovi govore… (Zagreb, listopad 2014)

Kada zidovi govore…(Skopje, kolovoz 2014)