Transcript Ekonomske nejednakosti – Danijel Nestić

EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI
U HRVATSKOJ
Danijel Nestić
Ekonomski institut, Zagreb
Tribina “Nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj” u organizaciji
Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo
Zagreb, 26. svibnja 2014.
Ekonomske nejednakosti
• Pojam ekonomske nejednakosti
– Intuitivno se čini da je sve jasno, no nije baš tako (pozitivan ili
normativan pristup), a često implicira snažne vrijednosne stavove
– Ekonomska je nejednakost disperzija raspodjele ekonomske moći
• Nejednakost čega i između koga?
– Ekonomske moć – dohodak, potrošnja, bogatstvo, plaća ...
– Raspodjela između zaposlenih pojedinca, između svih građana, između
društvenih skupina (slojeva, klasa)
– Pitanja raspodjele ekonomske moći unutar kućanstva, usporedbe
kućanstava različitih tipova
• Ekonomski učinci nejednakosti
– Nejednakost može biti poticajna za bolji rad, za investicije u
obrazovanje, te investicije općenito, ali samo ako je ona rezultat
razlika u tržišnim ishodima, odnosno razlika u proizvodnosti
– Smanjuje proizvodnost ako je ima previše – može onemogućiti
obrazovanje sposobnih siromašnih osoba, donosi političku nesigurnost,
smanjuje potencijalnu domaću potrošnju važnu za razvoj ekonomije
– “Previše/premalo jedne dobre stvari”
Mjerenje nejednakosti
• Mjerenje nejednakosti
– Često se smatra poželjnim iskazati nejednakost u obliku jednog jedinog
broja koji bi bio sažetak svih razlika koje postoje (mjera nejednakosti)
– To može biti naizgled neutralna aritmetička konstrukcija lišena
vrijednosnih sudova, ali to nije u potpunosti tako
– Ginijev koeficijent je najčešće korištena mjera nejednakosti
• Jedna od definicija: Polovina prosjeka apsolutnih vrijednosti razlika između svih parova
dohodaka, izražena relativno u odnosu na prosječni dohodak.
• Teoretski, njegove vrijednosti se kreću od 0 do 1 (veća vrijednost= veća nejednakost), u
praksi se kao pokazatelji razlika u dohotku/potrošnji između građana neke zemlje
pojavljuju vrijednosti između 0,2 i 0,5 (ili izraženo u postotku između 20 i 50)
– Omjer dohotka 20% najbogatijih i 20% najsiromašnijih –jedan
od važnih pokazatelja na razini EU
– Postoje i brojne druge mjere, ali i grafički prikazi (npr. za razmatranje
promjena u dohocima tijekom vremena vrlo je ilustrativna krivulja
raspodjele rasta dohotka prema dohodovnim skupinama)
Službeni statistički pokazatelji nejednakosti
raspodjele dohotka
•
Metodološki problem – do 2009. podaci o nejednakosti i siromaštvu za
Hrvatsku se pripremaju na bazi Ankete o potrošnji kućanstava, nakon toga
na bazi Ankete o dohotku stanovništva, uz određene promjene metodologije
– Ne možemo pouzdano zaključiti jesu li nejednakosti povećane u Hrvatskoj nakon
početka krize 2008., vidimo da su one blago smanjene između 2010. i 2012.
•
U usporedbi s EU, u 2012. je Hrvatska prema nejednakosti bila na razini
europskog prosjeka
– 13 zemalja EU imalo je niži Ginijev koeficijent od Hrvatske
– Najmanje nejednakosti zabilježila je Slovenija s koeficijentom 23,7, a najveće
Latvija s koeficijentom 35,7
Ginijev koeficijent raspodjele dohotka – službeni podaci
2008.
2009.
2010.
2011.
EU-27
30,9
30,5
30,5
30,8
(bez Hrvatske)
Nove članice EU
31,3
30,7
30,2
30,5
(12 zemalja bez Hrvatske)
Hrvatska
Izvor: Eurostat.
28
-
27
-
31,4
31,0
2012.
30,6
30,3
30,5
Istraživački radovi o nejednakosti u Hrvatskoj u
razdoblju krize
• Raspodjela plaća
– Bićanić i Tuđa (2014) procjenjivali su nejednakost raspodjele bruto plaća
na osnovi podataka Regosa i uočili blago smanjivanje nejednakosti u
razdoblju nakon početka krize.
– Ginijev koeficijent je smanjen sa 32,3 u ožujku 2009. na 32,0 u prosincu
2012., a pad pokazuju i druge mjere nejednakosti
– Zaključak je manje jasan kod razmatranja neto plaća, ali je i izvor
podataka drugačiji (anketa poduzeća Državnog zavoda za statistiku), a
on daje puno manje informacija za pouzdanu procjenu
– Franičević (2011) je na osnovi podataka iz Ankete o radnoj snazi uočio
blago smanjivanje nejednakosti plaća za zaposlenike s punim radnim
vremenom 2009. u odnosu na 2008. (nema podataka za kasnije godine)
• Raspodjele dohotka
– Izgleda da je nejednakost raspodjele ukupnog dohotka povećana u
krizi, iako zaključci nisu jednoznačni
– Istraživanju koje je u tijeku na Ekonomskom institutu, Zagreb, na
temelju Ankete o potrošnji kućanstava, pokazuje da je Ginijev koeficijent
raspodjele ukupnog (ekivivalentnog) dohotka kućanstava najprije
smanjen sa 28,9 u 2008., na 28,1 u 2009., da bi u 2010. i 2011. rastao i
dosegao 29,1, odnosno 29,8, dakle više nego pretkrizne 2008.
– Službeni podaci DZS-a sugeriraju smanjivanje nejednakosti nakon 2010.
Nejednakost plaća i nejednakost ukupnog dohotka
• Smanjivanje nejednakosti plaća i povećanje
nejednakosti ukupnog dohotka u krizi? Moguće je
– U uvjetima visoke i rastuće nezaposlenosti, a uz postojanje instituta
minimalne plaće, tržišni pritisci djeluju u smjeru kompresije plaća
(plaće se mogu smanjiti i najproduktivnijim radnicima, ponuda na
tržištu je ionako velika, a donju granicu plaća “čuva” minimalna plaća)
– “Krizni porez” iz 2009., promjene u sustavu poreza na dohodak 2012. u
osnovi su djelovali u smjeru većeg oporezivanja viših plaća
– Međutim, udio plaća i drugih dohodaka od rada u ukupnom dohotku se
smanjuje, socijalni transferi su rasli nedovoljno da kompenziraju pad
dohodaka od rada, pa je zbog rastuće nezaposlenosti moguće
istovremeno imati povećanje nejednakosti u raspodjeli dohotka
Promjena strukture dohotka kućanstva, 2008-2011
Udio u ukupnom dohotku kućanstva (%)
2008.
2009.
2010.
2011.
Dohoci od rada
(plaće, dohoci od samostalnog rada,
poljoprivrede)
Socijalni transferi
(mirovine, naknade, pomoći)
Ostalo
(dohoci od imovine, privatni transferi)
Ukupni dohodak
69
69
66
65
26
26
30
31
4
4
5
3
100
100
100
100
Izvor. Izračuni autora na bazi Anketa o potrošnji 2008-2011.
Nejednakost dohotka: raspodjela rasta 2008.-2011.
•
•
Krivulja raspodjele rasta ukupnog dohotka kućanstava dobro ukazuju na
prirodu rasta nejednakosti dohotka
Iako su realni dohoci smanjeni na svim dijelovima distribucije, najveći
pad zabilježili su najsiromašniji, dok je stanovništvo s višim srednjim
dohocima (viši srednji sloj) imalo najmanji pad dohotka u krizi
(stručnjaci? državni službenici?). Kućanstva s nižim srednjim dohocima,
te najbogatiji, iskusili su iznadprosječni pad dohotka.
Siromašni ----->
Izvor: Rubil (2014, doktorska disertacija u radu) na osnovi podataka APK.
-------> Bogati
Nejednakost potrošnje: sasvim druga priča?
•
•
•
Siromašni ----->
Izvor:Izračuni autora na osnovi podataka APK.
------->Bogati
Preliminarne procjene
nejednosti u raspodjeli
(ekvivalentne)
potrošnje ukazuju na
smanjivanje
nejednakosti (Ginijev
koeficijent je pao sa
27,3 u 2008. na 24,9 u
2011.)
Potrošnja je pala u
svim skupinama, ali
najmanje kod
najsiromašnijih, najviše
kod najbogatijih
Siromašni su dosegli
prag ispod kojeg ne
mogu? Srednji sloj
suočen s neizvjenošću i
potrebnom otplate
dugova? Najbogatiji
odustaju od luksuzne
potrošnje? Solidarnost?
Politika državnih transfera
• Proračunski rashodi za socijalnu zaštitu su povećani, ali nedovoljno da
kompenziraju negativna gospodarska kretnja i njihov učinak na ukupan
dohodak kućanstva i nejednakost
Porezni prihodi i izdaci Državnog proračuna za socijalnu zaštitu
Ukupno izdaci za socijalnu
zaštitu (naknade građanima)
Mirovine
Zdravstvo
Socijalna skrb
Naknade za nezaposlene
Porodiljne naknade
Dječji doplatak
Prihodi od poreza na dohodak
Prihodi od PDV-a
Socijalni doprinosi
BDP (nominalni)
Izdaci proračuna (mil.kn)
2008.
2013.
%-tna
promjena
60.136
67.244
11,8
Udio u BDP-u
2008.
2013.
17,5
20,5
32.774
19.489
1.754
815
1.795
1.874
36.065
21.991
2.153
1.633
2.067
1.690
10,0
12,8
22,8
100,4
15,2
-9,8
9,5
5,7
0,5
0,2
0,5
0,5
11,0
6,7
0,6
0,5
0,6
0,5
10.762
41.308
40.703
10.326
40.253
37.149
-4,0
-2,6
-8,7
3,1
12,0
11,9
3,1
12,3
11,3
343.412
328.252
-4,4
100,0
100,0
Napomena: Podaci za 2013. su preliminarni, na načelu novčanog toka. Izdaci za 2013. uključuju i jednokratni
trošak sanacije zdravstva u iznosi 3,3 mlrd. kuna. Bez tog iznosa, ukupni izdaci za socijalnu zaštitiu bi iznosili 64,2
mlrd kuna (19.5% BDP-a), odnosno 6.3% vise nego 2008. Podaci o prihodima su iskazani na razini opće države.
Izvor: Ministarstvo financija RH.
Porezna politika
• Vrijeme krize i proračunske štednje donosi dodatnu osjetljivost na
ekonomsku nejednakost – u pravilu se donose mjere koje ipak
manje pogađaju najsiromašnije (osim dijelom povećanje PDV-a)
• Rastu pritisci da za pojačanim oporezivanjem viših dohodaka
– Usporedivi podaci po zemljama pokazuju da su dohoci od rada, posebno za viši
srednji sloj već snažno oporezivani, pitanje međunarodne konkurentnosti
– Efektivna stopa poreza i doprinosa na bruto dohodak od 100.000 USD u 2012. je bila
treća najviša u svijetu (donedavno najviša, izvor KPMG)
– Za isplatu neto plaće od 1000 EUR, u Hrvatskoj (Zagreb) je potrebno izdvojiti 1.809
eura (u Makedoniji 1.504; u Crnoj Gori 1.660; u Srbiji 1.666; u Sloveniji 1.740; u
Federaciji BiH 1.761)
– Najviša porezna stopa u Hrvatskoj (40%) za zapadnoeuropske standarde nije
previsoka, ali je nakon Slovenije najviša kod istočnoeuropskih zemalja, pri čemu se
ona primjenjuje već na bruto dohotke 72.5% veće od prosjeka (mjesečno bruto
13.760 kn, ili neto 8.750 kn u Zagrebu za samca)
• Porez na nekretnine može biti dodatni korektiv za ublažavanje
nejednakosti – njegovo uvođenje ne mora biti loša ideja –
ekonomske distorzije nisu velike u slučaju pažljivog dizajna
• Porez na dodanu vrijednost je prema većini istraživanja
regresivan porez (više pogađa siromašnije)
Zaključno
• Službeni podaci za sada ne daju pouzdane pokazatelje o kretanju
ekonomske nejednakosti u Hrvatskoj u vremenu krize zbog “loma”
u seriji, odnosno metodoloških promjena između 2009. i 2010.
• Istraživački radovi sugeriraju sljedeća kretanja nakon 2008.:
– Nejednakost u raspodjeli plaća blago je smanjena (ali tu se promatraju samo
zaposlenici, osim toga, veći je utjecaj porezne politike)
– Nejednakost dohodaka je umjereno povećana (posebno su pogođeni
najsiromašnijih slojevi, nezaposleni i druge osobe koje nemaju primanja od rada,
mjere porezne politike i socijalnih transfera imale su znatno manji utjecaj,
dominantna su negativna kretanja u gospodarstvu na dohodak najsiromašnijih)
– Nejednakost potrošnje je smanjena (viši srednji sloj i bogatiji građani najviše
su smanjili potrošnju – odricanje nepotrebnog? otplate kredita? povećana štednja
zbog neizvjesnosti? pomoć siromašnijim članovima obitelji? nelagoda zbog
neodobravanje zajednice?
– Potrebna su dodatna istraživanja i bolji izvorni podaci (Porezna uprava?)
• Očekivanja javnosti često idu u smjeru pojačanih mjera socijalne i
ekonomske politike za smanjivanje nejednakosti – to otvara
osjetljiva pitanja pravednosti i ekonomskih učinaka