Transcript Socijalna politika i nejednakosti – Vlado Puljiz

SOCIJALNA POLITIKA I
NEJEDNAKOSTI
Prof. dr. sc. Vlado Puljiz
Pravni fakultet Sveučilišta u
Zagrebu
DRUŠTVENI PROCESI I NEJEDNAKOSTI I
• Globalizacija - proces povezivanja svijeta
• Gospodarska, financijska, komunikacijska i
kulturna komponenta globalizacije
• Dislokacija industrije, ponuda radne snage iz
zemalja Trećeg svijeta (milijarde ljudi ulaze u
svjetsko tržište rada i konkuriraju troškovima)
• Nestanak znatnog dijela klasične industrije u
nekim zemljama (primjer francuskog Sjevera)
• Povećanje nejednakosti u globalnim razmjerima
(T. Piketty)
• Europeizacija kao razina globalizacije
TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA,
TERCIJARIZACIJA I NEJEDNAKOSTI
• Tehnološka revolucija (ICT) također utječe na
promjene u svijetu rada: degradacija starih industrijskih
kvalifikacija i polarizacija poslova na nisko i visoko
plaćene poslove
• Tercijarizacija znači širenje uslužnih djelatnosti na
račun primarnog i sekundarnog sektora (većina
stanovnika razvijenih zemalja sada radi u tercijarnom
sektoru)
• U tercijarnom je sektoru mnoštvo atipičnih poslova i
“prekarnog rada”, koji utječu na socijalne nejednakosti i
nestabilnost socijalnog statusa
• K tome, tercijarni poslovi imaju mnogo nižu stopu
produktivnosti rada, pa odatle njihov utjecaj na općenito
niže stope rasta
SOCIJALNO – DEMOGRAFSKI PROCESI I
NEJEDNAKOSTI
• U prvom redu treba upozoriti na starenje stanovništva, koje ima
dvije dimenzije: (1) starenje “odozgo” (ili “sijeđenje”) koje
podrazumijeva povećanje očekivanog trajanja života te povećanje
udjela starih u ukupnoj populaciji ( primjer: neki podaci) i (2) starenje
“odozdo” (dejuvenilacija), što podrazumijeva opadanje fertiliteta i
smanjivanje udjela djece u ukupnoj populaciji (navesti podatke); sve
to dovodi do promjena u socijalnim statusima stanovništva
• Na drugom su mjestu promjene u strukturi obitelji, odnosno
pluralizacija obiteljskih oblika. Pri tome treba imati na umu da sve
te promjene dovode u pitanje socijalno-ekonomski položaj
pojedinaca i skupina. U pozadini je masovno zapošljavanje žena i to
djeluje na strukturu obitelji. (Neki podaci o strukturi obitelji i novim
obiteljskim oblicima)
SOCIJALNA POLITIKA I NEJEDNAKOSTI
•
Općenito o socijalnoj politici i trolutu distribucije dobrobiti
•
Postoji više tipova socijalne politike u Europi, ma da je na djelu postupno
njihovo prožimanje i nastajanje “europskog socijalnog modela”
•
Klasična socijalna država, makar u kontinentalnoj Europi, usmjerena je na
reparaciju dohotka izgubljenog zbog socijalnih rizika (bolest, starost,
invalidnost, nezaposlenost), ali i pomoć siromašnima
•
Nova paradigma u socijalnoj politici u znatnoj je mjeri usmjerena je na
preveniranje siromaštva, smanjenje nejednakosti i uključivanje (socijalno
investiranje), socijalna politika i ovi socijalni rizici (NSR)
•
U tom pogledu, uz kritiku neoliberalnog pristupa u socijalnoj politici, na
marginama izrasta ta nova paradigma socijalne politike, o kojoj pišu
najpoznatiji socijalni analitičari
PRIMJERI PROGRAMA SOCIJALNE POLITIKE U
PODRUČJU SOCIJALNOG INVESTIRANJA
•
•
•
•
•
•
•
Veće ulaganje u odgoj i obrazovanje, naročito u ranoj dobi (zapažanja
Esping – Andersena) i prevladavanje nejednakosti i ujednačavanje životnih
šansi (nordijski primjer)
Usklađivanje obiteljskih i vanjskih radnih obveza. Trend prema modelu
obitelji “dvaju hranitelja”; potreba za razvojem usluga djeci i obitelji koje
preuzimaju ranije unutarobiteljske obveze. U tom kontekstu, nije samo riječ
o djeci, nego i o starim ljudima (problemi zdravstvene zaštite i skrbi)
Cjeloživotno učenje i stalna prilagodba na nove okolnosti na tržištu rada
Produženje radnog vijeka (aktivno starenje) i definiranje novog mirovinskog
sustava (međugeneracijskog sporazuma); nepravde mirovinskog sustava
Aktualne teškoće koje priječe socijalno investiranje, ali potrebno je tu
paradigmu postupno razvijati na marginama sadašnjih sustava
Europski dokumenti i socijalno investiranje (Lisabonska agenda i program
“Europa 2020”
Hrvatska nema visoke socijalne troškove, ali ih treba restrukturirati upravo u
pravcu socijalnog investiranja