Transcript TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA

TIPOLOGIJA SOCIJALNIH
DRŽAVA
Povijesni kontekst
nastanka i razvoja glavnih
tipova socijalne politike
I. TIPOLOGIJA SOCIJALNIH
DRŽAVA
Tri tipa zapadne socijalne države (Esping –
Andersen)
 Podtipovi tročlane Esping – Andersenove
tipologije socijalne države
 Socijalistička i postsocijalistička socijalna
država (Deacon)
 Zaštitna i produktivna socijalna država
 Nadnacionalna socijalna država

BISMARCKOVSKA
(KONZERVATIVNA) SOCIJALNA
DRŽAVA







Obuhvat: zaposleni i članovi njihovih obitelji
Zemlje: kontinentalna i južna Europa
Financiranje: doprinosi zaposlenih, u manjoj
mjeri porezi
Neovisni fondovi socijalnog osiguranja, kojima se
upravlja na tripartitnoj osnovi
Naknade: ovisne o doprinosima
Za siromašne građane država osigurava socijalnu
pomoć, a utjecajne su nevladine organizacije
Južnoeuropska varijanta bismarckovskog modela:
veća uloga obitelji, a manja uloga države
SKANDINAVSKA
(SOCIJALDEMOKRATSKA)
SOCIJALNA DRŽAVA





Obuhvat: svi građani bez obzira na zaposlenost
(načelo socijalnog “citizenshipa”)
Zemlje: Skandinavija i Danska (u znatnoj mjeri
Nizozemska)
Financiranje: porezi, a u manjoj mjeri doprinosi
Razvijene javne socijalne usluge, posebno
zdravstvo, obrazovanje i usluge za djecu i obitelj
Aktivne politike zapošljavanja i uključivanja
pripadnika marginalnih skupina
LIBERALNA SOCIJALNA DRŽAVA







U prvom planu individua, tržište i samopomoć; država
manje intervenira u raspodjeli nacionalnog dohotka
Zemlje: SAD i anglosaksonske države
Socijalno osiguranje pretežno preko poduzeća, a državno je
manje zastupljeno (prvenstveno za državne službenike);
slabije razvijeno javno zdravstvo
Država posebnim mjerama javne pomoći pomaže onima
koji su najviše socijalno ugroženi
Socijalna je pomoć uvjetovana aktivnim traženjem posla
Neka vrsta kompenzacije socijalnog osiguranja za građane
su privatna obeštećenja u slučaju nesreće
Britanska podvarijanta liberalnog modela s više socijalnih
elemenata od američke nastala je kao rezultat reforme
lorda W. Beveridgea u Drugom svjetskom ratu
II. KONTEKST NASTANKA GLAVNIH
TIPOVA SOCIJALNIH DRŽAVA
O razdoblju prije socijalne države
 Bismarckove socijalne reforme
osamdesetih godina 19. stoljeća
 Skandinavske reforme krajem 19.,
početkom 20. i 30-ih godina 20. st.
 Američke reforme tridesetih i britanske
četrdesetih godina 20. st.
 Međunarodni dokumenti o socijalnim
pravima
 Europska Unija i europski socijalni model

BISMARCKOVSKE SOCIJALNE
REFORME
Društvene pretpostavke bismarckovskih socijalnih reformi
- ujedinjenje Njemačke, snažan gospodarski rast, moćna
pruska državna elita, luteranski “beruf” i “stand”, kult
države, strah od socijaldemokrata
 Glavni bismarckovski socijalni zakoni
- zakon o zdravstvenom osiguranju (1883.)
- zakon o osiguranju nesreće na poslu (1884.)
- zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju (1889.)
 Osnovna obilježja bismarckovskih zakona
- plaćanje doprinosa, stvaranje fondova i tripartizam
- nepovjerenje radnika i socijaldemokrata
- širenje socijalnog osiguranja na sve zaposlene

SKANDINAVSKE SOCIJALNE REFORME


Društveni kontekst skandinavskih reformi
- mala, homogena i egalitarna društva na periferiji Europe,
reformizam i snažna uloga države
- utjecaj crveno-zelene koalicije
- duh “narodne kuće” (Folkhemmet)
Glavne skandinavske socijalne reforme
- danski zakon o mirovinama za stare
siromašne ljude (1981.)
- švedski zakon o “narodnim mirovinama” (1913.)
- reforme tridesetih i poslijeratnih godina i nastanak “Trećeg
puta” između kapitalizma i socijalizma
- dugo razdoblje vladavine socijaldemokrata
SOCIJALNE REFORME U SAD



Povijesni kontekst i obilježja američkog društva
- velika zemlja otvorenih
mogućnosti, masovna imigracija
- duh individualizma i poduzetništva
(kalvinistički puritanizam), mala
uloga države, razvijena filantropija
Rooseveltove reforme
- “Velika depresija” 1929. – 1933. godine
- New Deal – veliki javni radovi
- Social Security Act – socijalni zakoni o
mirovinskom osiguranju i osiguranju
nezaposlenih (nema zdravstvenog osiguranja)
Reforme L Johnsona 60-ih godina
SOCIJALNE REFORME U VELIKOJ
BRITANIJI


Povijesni kontekst britanskih reformi
- represija protiv prosjaka i skitnica i
zakoni za siromašne
- industrijsko društvo, bijeda u
gradovima, “Fabijansko udruženje”
- prvi socijalni zakoni pošetkom 20.
stoljeća (L. George)
Velika reforma lorda W. Beveridgea
- ratne okolnosti početkom Drugog
svjetskog rata
- Izvještaj lorda Beveridgea britanskom
parlamentu
- laburistički socijalni zakoni nakon rata
III. POSLIJERATNI RAZVOJ I
NAZNAKE NADNACIONALNE
SOCIJALNE DRŽAVE
 Poslijeratni
uspon (“zlatno doba”,
“trideset slavnih”) i kriza socijalne
države; utjecaj globalizacije na
socijalnu državu
 Međunarodni socijalni dokumenti i
međunarodne institucije, posebna
uloga Svjetske banke i MMF-a
 Europska unija i socijalna politika
POSLIJERATNI USPON I KRIZA
SOCIJALNE DRŽAVE
Poslijeratni uspon socijalne države
-negativna iskustva rata i porast
solidarizma, jačanje socijalnih prava
-brzi gospodarski rast, puna
uposlenost, atmosfera optimizma
-stabilna obitelj, visoki natalitet
-snažna država – nacija, državni intervencionizam

Kriza socijalne države od sredine 70-ih
- ekonomska kriza i “rezanje socijalnih troškova”
- M. Tatcher i R. Reagan: neoliberalizam na djelu
- globalizacija i njen utjecaj na socijalnu državu
EUROPSKA UNIJA I SOCIJALNA POLITIKA




Europska unija u početku je formirana kao
ekonomska zajednica
Amsterdamskim ugovorom iz 1997. godine EU
počinje snažiti svoju socijalnu dimenziju
Lisabonskom strategijom iz 2000. godine
proklamira se politika zapošljavanja i socijalnog
isključivanja. Umjesto “zaštite dohotka”
promovira se “politika aktiviranja”
Nova kriza posljednjih godina ojačala je državni
intervencionizam, ali i politiku rezanja socijalnih
troškova i socijalnih reformi
MEĐUNARODNI DOKUMENTI I
INSTITUCIJE

Temeljni međunarodni dokumenti
-Deklaracija o pravima čovjeka UN 1948. godine i
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima 1966. godine
- Europska socijalna povelja 1965. i (revidirana verzija)
1996. godine
- Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti 1964. (revidiran
1990.) i ostali dokumenti
Međunarodne institucije
- Organizacija ujedinjenih naroda i njena tijela
- Međunarodna organizacija rada
- Vijeće Europe
- Europska unija
- Svjetska banka i MMF – financijske institucije koje utječu
na nacionalne socijalne politike
IV. KLJUČNI AKTUALNI IZAZOVI
SOCIJALNE DRŽAVE
 Demografske
promjene, posebno
starenje stanovništva
 Promjene u strukturi obitelji
(opadanje fertiliteta, pluralizacija
obiteljskih oblika, “nesigurna obitelj”)
 Promjene u strukturi rada (širenje
atipičnih oblika zaposlenosti)
 Migracije stanovništva i njene
posljedice
OPADANJE BROJA I STARENJE
STANOVNIŠTVA





U Europi i u Hrvatskoj opada broj stanovnika (u
Europi će u prvoj polovini 21. st. biti oko 100
mln, a u Hrvatskoj oko 700 tisuća stanovnika)
Raste broj starog stanovništva (udio starijih od
65 godina porast će do 2050. g. u EU, a otprilike
tako i u Hrvatskoj, od 15% na oko 30%)
Isto tako opadaju stope fertiliteta (u EU od 2,5
sredinom šezdesetih na 1,5 ovih godina; slično je
i u Hrvatskoj)
To ima velike reperkusije na mirovinski i
zdravstveni sustav, posebno njihove troškove
Koncept “aktivnog starenja”
PROMJENE U STRUKTURI OBITELJI




Smanjuje se stopa nupcijaliteta (sklapanja
brakova), a povećava stopa divorcijaliteta
(razvoda brakova) (Primjer: stopa prve bračnosti)
Na djelu je pluralizacija obiteljskih oblika
(jednočlana kućanstva, jednoroditeljske obitelji,
obitelji bez djece, kohabitacije i sl.)
Demografi govore o drugoj demografskoj
tranziciji
Posljedice: mnogi rizici koji su ranije rješavani
unutar obitelji prenose se na državu i društvo
MIGRACIJE STANOVNIŠTVA




Europska unija ima problem velikog priljeva
stanovnika iz nerazvijenih dijelova svijeta
(godišnje oko 1,5 imigranata, neto migracija oko
1 mln stanovnika)
To poboljšava demografsku strukturu zapadnih
zemalja (povećani natalitet), ali postavlja brojne
probleme integracije pridošlica (primjer Roma u
Francuskoj)
Hrvatska također ima problem imigracije,
posebno izazvane ratom, ali se pred njom sve
više otvara problem iseljavanja stanovništva
U Europi postoje različite imigrantske politike,
mada se one u EU postupno nastoje ujednačiti
PROMJENE U STRUKTURI RADA





Globalizacija i tehnološka revolucija u znatnoj mjeri utječu
na strukturu rada (zaposlenosti)
Oni utječu na širenje oblika fleksibilnog (atipičnog)
zapošljavanja: privremeni, povremeni, sezonski rad i slično
To položaj radnika čini nestabilnim (tzv. prekarizacija rada)
i ima posljedica na ukupni društveni život
Jedan od načina prevladavanja dihotomije “sigurnost –
efikasnost” jest tzv. model fleksigurnosti, koji je na djelu u
nekim zemljama (Danska)
Čini se da u tom smislu predstoji velika reforma radnog i
socijalnog zakonodavstva, a Hrvatska se već suočava s
problemima koji iz promjena radnog zakonodavstva
proizlaze. Čini se da je ona za njih slabo pripremljena .