Transcript Europski modeli socijalne države i siromaštvo – implikacije za

Konferencija:
‘Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti
– profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava’
20-23.listopada, 2010
Mostar, Bosna i Hercegovina
Europski modeli socijalne države i siromaštvo –
implikacije za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu
Doc.dr.sc Zdenko Babić
Studijski centar socijalnog rada, Zagreb
Mail: [email protected]
EUROPSKI MODEL SOCIJALNE DRŽAVE
• Ne postoji jedinstven europski model socijalne države
• Socijalna politika i politika zapošljavanja su dominantno u
‘ingerenciji’ zemalja članica
•
EU preko EC i ESFa podupire (savjetodavno i financijski ) napore
koje čine zemlje članice u području socijalne zaštite, borbe protiv
siromaštva i soc.isključenosti te politika zapošljavanja
• EC koordinira aktivnosti oko def. sustava zajedničkih ciljeva,
zajedničkih indikatora ( u nekoliko područja od politike zapošljavanje
do politika borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti) te
obveza pripreme godišnjih izvješća o napretku u području socijalne
zaštite i socijalnog uključivanja. Zemlje kandidati u suradnji s EC
pripremaju izvješća o politikama soc. uključivanja i zapošljavanja
JIM i JAP
• OMC – the Open Method of Coordination
EUROPSKI MODEL SOCIJALNE DRŽAVE
• Tako putem OMC EUa koordinira aktivnostima zemalja članica u
borbi protiv siromaštva, socijalne isključenosti te reformi sustava
soc.zaštite temeljem zajedničkog iskustva (kojeg stječu) sudjelujući
u OMC_u.
• Soc. Pol - područje na ‘čije usklađivanje’ se primjenjuje ‘meki’
pristup i zato su velike razlike u EU kontekstu u ovom području od
razine siromaštva do režima socijalno-društvenih odnosa
• odnosno različitog funkcioniranja modela socijalne države u
pojedinim zemljama članicama.
TIPOLOGIJA SOCIJALNIH DRŽAVA
• Tri (temeljna) tipa prema (Esping – Andersen) zapadne socijalne
države: liberalni, konzervativni, socijaldemokratski
• U literaturi se još u europskom kontekstu govori o južnoeuropskom modelu socijalne države te (priključenjem novih
članica-bivših soc.zemalja) i postsocijalističkom modelu socijalne
države (Deacon, Lendvai)
KONZERVATIVNA SOCIJALNA DRŽAVA
kontinentalna Europa
• Financiranje: doprinosi zaposlenih, u manjoj mjeri porezi
• Neovisni fondovi socijalnog osiguranja- kojima se upravlja na
tripartitnoj osnovi, naknade ovise o uplaćenim doprinosima-naglasak
na ‘održavanju statusa’
• Model ‘muškog hranitelja’- izdašnije naknade i dulje trajanje
rodiljnog dopusta za majke
• Za siromašne građane država osigurava socijalnu pomoć
• Posljednjih godina promjene ( Njemačka) idu u smjeru smanjivanja
naglaska na financiranju doprinosima-(preporuča se i država
poreznim olakšicama stimulira štednju u privatnim mirovinskim
fondovima(liberalni), mjere aktivacije, omekšava se model muškog
hranitelja
• No, i dalje Bismarkova konstrukcija ostaje dominantna
razlikovna komponenta u odnosu na ostala dva modela
SKANDINAVSKA (SOCIJALDEMOKRATSKA)
SOCIJALNA DRŽAVA
• Obuhvat: svi građani bez obzira na zaposlenost (načelo socijalnog
“građanstva”)
• Zemlje: Švedska, Finska i Danska
• Financiranje: porezi, u manjoj mjeri doprinosi
• Prevladava načelo univerzalizma
• Razvijene javne socijalne usluge, posebno zdravstvo, obrazovanje i
usluge za djecu i obitelj
• Naglasak na aktivne politike zapošljavanja, cjeloživotno obrazovanje
i uključivanja pripadnika marginalnih skupina
LIBERALNA SOCIJALNA DRŽAVA
• U prvom planu uloga tržišta, naglasak na samo-pomoći;
• država manje intervenira u raspodjeli nacionalnog dohotka
• Zemlje: SAD i anglosaksonske države
• Socijalno osiguranje pretežno preko kompanija, a državno je manje
zastupljeno (prvenstveno za državne službenike);
• Zdravstvo većim dijelom privatno organizirano /reforme u Americi
• Država posebnim mjerama javne pomoći pomaže onima koji su
najviše socijalno ugroženi
• Socijalna je pomoć uvjetovana aktivnim traženjem posla i strogim
procedurama provjere
POSTSOCIJALISTIČKE
SOCIJALNE DRŽAVE
• Neoliberalna i minimalistička socijalna država (Baltičke zemlje,
Rumunjska i Bugarska) – ključni utjecaji MMFa i Svjetske banke u
prvoj fazi tranzicije na Baltičke zemlje
• niska razina razvijenosti je glavna determinanta ‘minimalističke’
socijalne države u Bugarskoj i Rumunjskoj
• Grupa srednjeuropshih postsocijalističkih država (Slovenija, Češka,
Mađarska , Poljska i Slovačka) – prevladava režim Bismarkove
(konzervativne) socijalne države sa elementima liberalnog režima
soc.države (djelomična privatizacija mirovinskih sustava,
zdravstvenog sustava, means-tested režim soc.pomoći)
STOPE RIZIKA OD SIROMAŠTVA U IZABRANIM EUROPSKIM ZEMLJAMA
ZEMLJA
EU 27
BUGARSKA
POSTSOCIJALISTIČKI MODEL
NERAZVIJENE
RUMUNJSKA
ESTONIJA
LITVA
NEOLIBERALNI
MODEL
LATVIJA
ITALIJA
ŠPANJOLSKA
JUŽNO-EUROPSKI
MODEL
GRČKA
ŠVEDSKA
DANSKA
SOCIJALNODEMOKRATSKI
MODEL
SLOVENIJA
2006
2008
16
17
22
21
19
23
18
19
20
20
23
26
20
19
20
20
21
20
12
12
12
12
12
12
ČEŠKA
POSTOSOCIJALISTIČKI MODEL
10
9
HRVATSKA
?????
17
17.5
BOSNA I HERCEGOVINA
?????
???
18.2 (2007) dazs BiH
NJEMAČKA
KRŠĆANSKODEMOKRATSKI
MODEL
13
15
13
12
13
13
AUSTRIJA
FRANCUSKA
EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE I
SIROMAŠTVO
• Podaci prikazani u prethodnoj tablici ukazuju na vezu između
modela socijalno-gospodarskih odnosa koji se u društvu primjenjuju
i razine siromaštva te dodatno ukazuju i na velike razlike u stopama
siromaštva među zemljama od 10% do 26% (Latvija)
• Razlike se pojačavaju ako se uđe dublje u same indikatore
• Prema podacima Eurostata za 2008. linija siromaštva za kućanstvo
s jednom odraslom osobom u Švedskoj iznosila je 1000 eura, u
Austriji 950, dok je u Rumunjskoj bila 100 eura, u BiH oko 150 Eura
a u Hrvatskoj oko 280 eura raspoloživog dohotka mjesečno.
• Ilustracija dovoljno jasno ukazuje na svu dramatiku razlika
europskog ‘socijalnog modela’ u svakodnevnom životu građana
zemalja članica.
EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE –
IMPLIKACIJE ZA HRVATSKU I BIH
• Iz navedenog se jasno nameće nekoliko zaključaka
• Socijalna politika a time i režim socijalno gospodarskih odnosa koji
se izgrađuju u Hrvatskoj i BiH su dominantno pod utjecajem
nacionalnih vlasti
• Stoga je velika odgovornost na nositeljima vlasti (političke i
ekonomske) za izgradnju modela gospodarsko-socijalnih odnosa u
skladu sa temeljnim vrijednostima društva kako onog u HR tako i
onog u BiHa.
• Iz iznesenog jasno proizlazi da sam model gospodarsko-socijalnih
odnosa koji se primjenjuje u društvu/ utječe na razinu ekonomske i
socijalne deprivacije/zadovoljstva članova društva.
EUROPSKI MODELI SOCIJALNE DRŽAVE –
IMPLIKACIJE ZA HRVATSKU I BIH
• Oko samog modela i vrijednosti socijalne države koje treba ‘štiti’ i
izgrađivati važno je postići konsenzus političkih stranaka i nositelja
političke i ekonomske moći ( a ne ih mijenjati sa svakom promjenom
vlasti),
• Važno je kontinuirano provoditi istraživanja o održivosti, socijalnoj
pravednosti i učinkovitosti izabranog modela i socijalnih programa
koji iz njega proizlaze
• Temeljno pitanje na koje treba tražiti odgovor je u kojoj mjeri država
(HR i BiH) udovoljava svojoj obvezi ‘socijalne države’ s obzirom na
aktualni razvojni trenutak
• Tj. da li je ta socijalnost ‘socijalne države’ u srazmjeru s
ekonomskim potencijalima i može li pridonijeti njihovom razvoju
pravilnom optimalizacijom (produktivnih ) i zaštitnih socijalnih
programa
• Hvala na pažnji!