SOCIJALNA POLITIKA

Download Report

Transcript SOCIJALNA POLITIKA

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz

OSNOVNI POJMOVI, DETERMINANTE RAZVOJA I PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE Rabac, 11. rujna 2010.

I. ZNAČENJE I OSNOVNI POJMOVI SOCIJALNE POLITIKE

      

Suvremeno značenje socijalne politike Trokut distribucije blagostanja Socijalna politika Socijalna država Socijalno pravo Socijalna pravda Ostali pojmovi

ZNAČENJE SOCIJALNE POLITIKE U SUVREMENOM DRUŠTVU

 Suvremena društva počivaju na dva stupa socijalne organizacije : (1) sustav proizvodnje i potrošnje kojim dominira tržište (2) sustav redistribucije dohotka kojim se ispravljaju nepravde tržišta, a kojim dominira država putem socijalne politike  Sustav redistribucije dohotka (dobara i usluga) u suvremenim je društvima uređen na različit način, pa se po tome razlikuju politički sustavi odnosno sustavi socijalne politike  O aktualnom značenju sustava državne redistribucije dohotka (socijalna politika) govori podatak da se danas na taj način u Europskoj uniji raspodjeljuje oko 27% DBP-a (u Hrvatskoj oko 24%) Stoga je razumljivo da se oko toga vode ključne političke borbe.

TROKUT DISTRIBUCIJE DOBROBITI

SOCIJALNA POLITIKA (Elementi definicije) Djelatnost države i drugih čimbenika usmjerena na:

prevladavanje socijalnih rizika (što su socijalni rizici?)

potporu i uključivanje siromašnih i isključenih građana

ujednačavanje životnih šansi građana (npr. obrazovanje)

podizanje razine općeg blagostanja u društvu Semantičko značenje i pojava termina „socijalna politika“

 

„politika“ - umijeće upravljanja društvom (polisom), “socijalna” – utemeljenost na kriterijima socijalne pravde

prva upotreba pojma “s.p.” – Nijemac W. Riehl 1854.

IZVORI FINANCIRANJA I OBLICI INTERVENCIJE SOCIJALNE POLITIKE

  

I z v o r i f i n a n c i r a n j a : porezi doprinosi ostali izvori

    

O b l i c i i n t e r v e n c i j e : novčana i naturalna davanja porezne olakšice usluge (socijalni servisi) regulacija socijalnih odnosa (npr. u radu) ostali oblici intervencije

SOCIJALNA DRŽAVA

  

DEFINICIJA Socijalna država je ona država koja je na sebe preuzela jamstvo osiguranja osnovnih egzistencijalnih uvjeta svojih građana u većini ustava europskih zemalja navodi se da su one socijalne države, ali neke to ne deklariraju ustavom, nego čine implicitno Hrvatska se u Ustavu (čl.1) definira kao socijalna država

   

TERMINI „Welfare state“ anglosaksonski „L' Etat providence“ francuski „Sozialstaat“ – njemački “Socijalna država” - hrvatski (neki u nas govore o “skrbnoj državi”)

ETAPE RAZVOJA DRŽAVE - OD FEUDALNE DO SOCIJALNE (Shema S. Rokkana)

     

Feudalna kmetovi (organska) država – temelj su feudalci i o njima ovisni Fiskalna država (uvođenje državnih poreza i centralne vojske) – jačanje centralnih funkcija (kameralizam M. Terezije i Josipa II.) Integrativna država ( školstvo, jezik, religija) Političko-participativna država (izbori, demokratski procesi) Socijalna država (socijalna prava, socijalna sigurnost) Zahvaljujući globalizaciji i regionalnim integracijama (npr. Europska unija) danas je na djelu proces konstituiranja nadnacionalne države

SOCIJALNA PRAVA TRI GENERACIJE (VRSTE) PRAVA ( Shema T. H. Marshalla ) 1. Građanska prava (18. stoljeće) 2. Politička prava (19. stoljeće) 3. Socijalna (ekonomska i kulturna) prava (20. stoljeće)

  

Razlike između građanskih i političkih, na jednoj, te socijalnih prava, na drugoj strani; pokušaji ujednačavanja Primjenjivost Marshallove sheme za zapadni civilizacijski krug, ali ne i za zemlje izvan tog kruga Nove generacije prava

SOCIJALNA PRAVDA   Socijalna pravda se može definirati kao načelo raspodjele dobara i usluga unutar društva, kojeg prihvaća većina ljudi Tri su osnovna kriterija na kojima se temelji socijalna pravda: - (1) pravo - (2) zasluga - (3) potreba U praksi se na različite načine ti kriteriji kombiniraju i tvore specifičnosti nacionalnih socijalnih država  Postoje različite koncepcije socijalne pravde, od kojih možemo navesti liberalnu, kršćansku, komunističku, socijaldemokratsku i druge  Najpoznatiji teoretičar socijalne pravde je J. Rawls, a njegova su glavna načela: načelo jednakosti šansi i načelo diferencije

SOCIJALNO OSIGURANJE, SOCIJALNA SIGURNOST, SOCIJALNA ZAŠTITA SOCIJALNO OSIGURANJE Osiguranje temeljnih socijalnih rizika (bolest, starost, invaliditet, nezaposlenost, gubitak hranitelja) preko zaposlenosti. Socijalno se osiguranje u pravilu financira doprinosima.

SOCIJALNA SIGURNOST Obuhvaća socijalno osiguranje, univerzalna davanja, davanja posebnim skupinama te socijalnu pomoć. Financira se porezima i doprinosima.

SOCIJALNA ZAŠTITA Obuhvaća sve ono što i socijalna sigurnost, ali k tome i socijalne usluge te mjere uključivanja isključenih (npr. na tržište rada). U našim krajevima pojam “socijalna zaštita” koristi se i u svom užem značenju (u Hrvatskoj kao “socijalna skrb”)

II. OSNOVNE DETERMINANTE I ETAPE RAZVOJA SOCIJALNE POLITIKE

- Determinante razvoja socijalne politike - Etape razvoja socijalne politike

DETERMINANTE RAZVOJA SOCIJALNE P.

1. M o d e r n i z a c i j a d r u š t v a - raspad tradicionalnih društvenih struktura; nastanak potrebe za državnom intervencijom i zaštitom građana, koji su se našli izloženi socijalnim rizicima 2. S o c i j a l n a m o b i l i z a c i j a - socijalna država - tekovina radničke borbe; utjecaj pojedinih političkih stranaka i drugih društvenih aktera u nastanku i razvoju socijalne politike 3. D j e l o v a n j e d r ž a v e i i n s t i t u c i j a - institucije kao posrednik i pokretač socijalne akcije; uloga države i društvenih elita 4. U t j e c a j o s t a l i h f a k t o r a - religija, ratova, kriza

ETAPE RAZVOJA SOCIJALNE POLITIKE 1. P r e t p o v i j e s t (16. - 19. stoljeće) - doba „siromaških zakona“ 2. L i b e r a l n i p r e k i d (19. stoljeće) - individualne slobode, „laissez faire“, povećane nejednakosti, gradska bijeda 3. E k s p e r i m e n t i (1880.- 1930.) - promjene u društvu; socijalno osiguranje 4. E k s p a n z i j a (1940. - 1970.) - gospodarski rast, širenje socijalnih prava 5. K r i z a i n o v e p e r s p e k t i v e s o c i j a l n e d r ž a v e (1975. i dalje)

III. PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE

Klasično socijalno osiguranje (stari socijalni rizici)

mirovinsko osiguranje (starost, gubitak hranitelja) - invalidsko osiguranje (gubitak radne sposobnosti) - osiguranje od nesreće na poslu - osiguranje od nezaposlenosti

Zašto je osiguranje od nezaposlenosti posljednje dospjelo na listu osiguranja

OSTALA PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE       Socijalna pomoć i osobna skrb Pomoć djeci i obiteljima Mjere uključivanja (prevladavanje isključenosti) Socijalna politika i tržište rada Stambena politika Obrazovna politika 

Pojava tzv. novih socijalnih rizika (npr. socijalne isključenosti , narkomanije, ekoloških rizika i sl.) i širenje polja djelovanja socijalne politike