Transcript Društvo znanja

Društvo znanja Umreženo društvo
Prof. dr. Darko Polšek, Pravni fakultet Zagreb
[email protected]
Fotografije:
Henri Cartier-Bresson
Uvod
• Sociolozi već dugo primjećuju
da postoji bitna korelacija
znanja i produktivnosti. Uspon
“trećeg sektora” na račun
“plavih okovratnika” –
proizvodnih djelatnosti
obilježavaju izrazima poput
“post-industrijsko društvo”,
“informatičko društvo”,
“umreženo društvo”, “društvo
znanja”
• Glavne promjene dogodile su
se zahvaljujući usponu
informatičkih i
telekomunikacijskih tehnologija
• Nastanak “virtualnih zajednica”
Početna pretpostavka:
• Razvijenost društva ovisi o intenzitetu povezanosti a ne o
inteligenciji članova
– “It’s who you know, not what you know”
Problem:
• Kako postići stupanj “umreženosti” (u Hrvatskoj) koji bi odgovarao
društvu znanja?
Stare sociološke
teorije
“umreženosti”
• Teorija društvene
gustoće (kohezija pomoću
oblika solidarnosti) –
mehanička i organska
solidarnost - Durkheim
• Teorija “interesa”
(konfliktna teorija o
strukturnim interesima “klasa”)
• Uspon umreženog
društva – M. Castells
Teorija socijalnog kapitala
• Stupanj umreženosti i
produktivnosti ovisi o
stupnju međusobnog
povjerenja među
građanima, i stupnju
sklonosti prema
udruživanju
• Stupanj umreženosti
= razvijenost civilnog
društva
• Robert Putnam:
Bowling Alone
– Nazadovanje socijalnog
kapitala u SAD, nesklonost
udruživanju
• Francis Fukuyama:
Trust
– Putnam ne uzima u obzir
da se udruživanje danas
zbiva u “virtualnom
prostoru”
Matematičko modeliranje mreža
UciNet NetDraw 6.0
Matematičko modeliranje mreža
• Al Quaida
• Citatnost u znanosti
“Erdos brojevi”
Novije koncepcije “umreženja”
• Zajednice prakse
(Wenger 2000)
• Actors Network (Latour
1996)
• Koalicije (Zager 2000)
• “Jake veze – slabe
veze” (Granovetter
1976)
• Čvorovi (Engestroem
2000)
• Ekologije znanja (Por
2001)
• Intenzionalne mreže
(Nardi, Whittaker 2004)
• Tipping point teorija (M.
Gladwell 2000)
Intenzionalne mreže
• U uvjetima radne
raspršenosti i
nesigurnosti:
“egocentrične” mreže
nezapisane u
organizacijskim
shemama
• Dodatan rad:
izgradnja mreže,
održavanje mreže
(tending), aktiviranje
selektivnih čvorova
• Izbor medija,
promjena slenga,
doba dana…
Tipping-point teorija
• Analiza širenja ideja,
proizvoda, mreža
• Tri zakona “socijalnih
epidemija”:
– Zakon nekolicine:
(Milgramov eksperiment:
šest stupnjeva
razdvojenosti)
– Faktor “ljepljivosti”:
(Sesame Street)
– Snaga konteksta: (teorija
razbijenih prozora)
• Tri vrste “prevoditelja”:
–
–
–
konektori
maveni
trgovci
• Zakon “150-orice”
• Ryan-Gross: sijači
novog sjemena u
Iowi:
– “Inovatori”,
– “Rani
prihvatitelji”,
– “Rana većina”,
– “Kasna većina”,
– “Zaostajatelji”
• Geoffrey Moore:
– Inovatori i
prihvatitelji posve različite
“kulture”
Tipping point II
Allport: Istraživanje
širenja glasina
1.
2.
3.
Izbacivanje detalja,
“nebitnosti”
“Zaoštravanje”: poruka
postaje “specifičnija”
Asimilacija u kontekst
Primjer kineskog turista
godine 1945.
Inovator
Maven, trgovac, konekt
Rani prihvatitelji
Masa
“Freakonomics”:
informatička asimetrija (S. Levitt)
• Informatička asimetrija
= neravnoteža u
informiranosti
• U tim uvjetima onaj
tko “zna” zarađuje
superprofite
• Ukinuće asimetrije
(javnost informacija)
ukida monopol
– Primjer: pravnici,
liječnici
Hrvatski problemi 1.
Nesposobnost umrežavanja i starenje
•
•
•
•
Postoji li izvanjska prisila na mobilnost? (ne)
Mehanička solidarnost // statičnost
Tehnološka infrastruktura? (ne)
Struktura populacije (starenje) i siromaštvo starije
populacije
– Podjela na stare i mlade (u svim oblicima: imovinskom,
tehnološkom, obrazovnom)
• Nedovoljno razvijeno civilno društvo (nepovjerenje)
• Obrazovanost/starenje (nesposobnost prihvaćanja
novih tehnologija)
• Neaktivnost u lateralnom povezivanju sa svijetom
Hrvatski problemi 2.
Što je s mlađom generacijom?
• Obrazovanje ne podupire
“udruživanje” i samostalno
snalaženje kao jedan od glavnih
imperativa
• Što podrazumijeva “američki
sustav” obrazovanja?
– nova izdvojenost?
Hrvatski problemi 3.
Struktura medija,
slobodno vrijeme,
informatičke
asimetrije
•Zašto su važni mediji?
Postojeći glavni mediji ne
potiču interaktivnost (TV,
novine)
•Kako Hrvati provode slobodno
vrijeme? planinarenje, TV…
•Informatička asimetrija
Primjena Tipping point teorije
• Pronalaženje aktera
koji će odigrati ulogu u
širenju “zaraze”
informatičkim –
umreženim društvom:
• “konektora”
• “mavena”
• “trgovaca”
Rješenja:
• Pronalaženje
mavena, konektora i
trgovaca
• ?????