Pojam informatičke tehnologije

Download Report

Transcript Pojam informatičke tehnologije

Pojam i definicija
informatičke tehnologije
Izraz "informatička tehnologija" ima brojne značajke. Te
značajke ovise o prostoru primjene informacijske
tehnologije, svrsi i cilju izučavanja informacijske
tehnologije, te o motrištu istraživanja tematike i
prezentiranju
znanstvenih
spoznaja
(ekonomskom,
pravnom, organizacijskom, tehnološko, tehničkom...).
Imajući na umu svrhu i cilj izučavanja informacijske
tehnologije posebna se pozornost posvećuje etimologiji
izraza "informatička tehnologija", pojmu "informatička
tehnologija", definiranju srodnih pojmova koji se mogu
svrstati u skupinu "informacijskih kategorija" i u koje se
ubrajaju: informacijske tehnologije, informacijski proces,
informacija, informatička infrastruktura i suprastruktura.
Pojam "informatička tehnologija" uspoređuje se s
navedenim pojmovima kako bi se što preciznije, jasnije i
potpunije utvrdile značajke informacijske tehnologije, te
značenje, položaj i uloga informacijske tehnologije u
kontekstu cjelovitog skupa informacijskog nazivlja, kao i s
motrišta informacijske djelatnosti
U praksi informatička tehnologija definira se kao
sveukupnost temeljnih resursa koji obuhvaćaju
spremanje, procesiranje i prijenos podataka i
koji su također komponente sustava koji izvodi
određene instrukcije ili skup instrukcija. U užem
smislu pod IT podrazumijeva se odgovarajuća
kombinacija strojnih i programskih komponenti,
odnosno preciznije, cjelokupnost centralnih
računalnih sustava, terminala, mikroprocesora,
komunikacijske mreže, telefona, pisača i
pripadajućih programskih komponenti kao na
primjer: operacijski sustavi , programi za potporu
održavanja baza podataka itd.
U širem smislu, Turk (111; 296) definira
informacijsku tehnologiju kao sveukupnost (cjelinu)
postupaka (procesa), u kojima djelatnici na bazi
podataka iz poslovnog sustava i iz njegovog okružja
oblikuju informacije za potrebe odlučivanja u svezi s
problemom poduzeća i također o uporabi
odgovarajuće računalne i druge informacijsko tehnološke potpore. Iz toga proizlazi da se radi o
tehnologiji koja se kao metodski postupak i sredstvo
pojavljuje kao sastojak informacijskog razvoja.
Aurer (6; 29) definira informacijsku tehnologiju kao
tehnologiju koja je temeljena na računalima
namijenjenim prikupljanju, obradi, čuvanju i
distribuciji informacija.
Budin definira informacijsku tehnologiju kao spregu
mikroelektronike, računala i komunikacija, a Oppelland slično
definira informacijsku tehnologiju, ali kao spregu računala,
komunikacija i informacija.
Behan i Holms uz računalo kao središnju komponentu
informacijske tehnologije naglašavaju i tradicionalna
(klasična) informatička sredstva koja se koriste u
informacijskom procesu, kao što su uredska oprema: pisaći
stroj, olovka, papir i sredstva komuniciranja: telefon, telex,
teleprinter i telefax.
Natek uvodi pojam IT za informacijsku opremu i rješenja, s
kojima se postižu informacijski ciljevi u poduzeću i okružju,
što po nekim mišljenjima prelazi domenu definicije IT.
Remeny smatra da je IT široko rasprostranjen i značajan pojam
koji se skladno nadovezuje na uporabu računala i
komunikacija i koji uključuje također ljudske komponente pri
čemu se pojmovi IT i informatička infrastruktura s aspekta
infrastrukturnih sastavnica poklapaju kao sinonimi.
Sistematizacija informatičke
tehnologije
Informatička tehnologija (IT) se može
sistematizirati prema različitim kriterijima s
motrišta: strukture, funkcioniranja, načina
uporabe, svojstava, strategije razvoja,
stupnja i načina uporabe u informacijskom
procesu.
Sistematizacija s motrišta
strukture
Sve komponente u strukturi informacijske
tehnologije trebaju biti na kvalitativno
podjednakoj
razini
i
međusobno
usklađene.
Primjerice,
u
razvoju
sklopovske opreme i programa za
elektroničku razmjenu podataka treba
usklađeno osposobljavati i obrazovati
korisnike
(projektante,
programere,
menedžment, djelatnike) za što efikasniju
uporabu te opreme i programa.
Sistematizacija s motrišta
strukture
S motrišta strukture informatička tehnologija se može
sistematizirati na:
1. Sklopovsku opremu (hardware) - materijalna osnovica
koju čine informacijske tehnologije: elektronička
računala, radne stanice, vanjske ulazne/izlazne jedinice,
sklopovlje za povezivanje u računalne mreže.
2. Programsku opremu (software) - nematerijalni elementi u
obliku programskih rješenja, rutina ili metoda na kojima
se temelji uporaba sklopovske opreme:
- sustavni programi (operativni sustavi, uslužni i pomoćni
programi);
- programski jezici i razvojni programski alati;
- baze podataka;
- aplikativni programi.
Sistematizacija s motrišta
strukture
3. Komunikacijsku opremu - koncepcija i realizacija
komunikacijskog
povezivanja
dislociranih
komponenti IT u računalnu mrežu neovisno o
njihovom fizičkom razmještaju.
4. Ljudske potencijale koji na temelju stručnih
znanja i sposobnosti rabe IT kao bilo kao
profesionalni informatičari ili kao djelatnicikorisnici računalnih rješenja.
5. Organizaciju - organizacijski postupci, metode i
načini povezivanja komponenti IT u skladnu,
funkcionalnu cjelinu.
Sinergijsko funkcioniranje komponenti
informatičke tehnologije
Sistematizacija s motrišta razvoja
informatizacije poslovnog sustava
IT se sistematizira s motrišta strategije
poslovnog sustava i strategije razvoja IT i
informacijsog procesa (IP) kao potpore i
sredstva oblikovanja strategije poslovnog
sustava. Razvoj IT se analizira u povezanosti sa
strategijom razvoja informacijskog procesa na
temelju
čega
se
analiziraju
temeljne
komponente IT s motrišta funkcije relativne
elastičnosti, odnosno stupnja sposobnosti
promjene u skladu s potrebama uvjetovanim
definiranom strategijom i određenim vremenskim
razdobljem
i
informacijskim
potrebama
znakovitim za to razdoblje.
Informacijski sustav i poslovni sustav
POSLOVNI SUSTAV
INFORMACIJSKI SUSTAV
upravljanje poslovnim
sustavom
Izvođenje poslovnog
procesa
Materijalni tok
Informacijski tok
Upravljački tok
IT se sistematizira s motrišta stupnja i načina
njenog funkcioniranja i udjela u oblikovanju i
izvođenju informacijskih procesa na:
1. Informacijsku infrastrukturu koja obuhvaća
relativno čvrste, stabilne komponente i koju
pretežno čine:
- sklopovska (računalna i komunikacijska)
oprema;
- sustavna programska oprema;
- standardni programski paketi;
- informatička logistika koja uključuje temeljne
načine i puteve informacijskokomunikacijskog povezivanja komponenti IT na
lokalnoj i globalnoj razini.
2. Informacijsku suprastrukturu koja obuhvaća elastične
("meke") komponente koje imaju
sposobnost
dinamičkog mijenjanja radi prilagođavanja različitim i
promjenljivim informacijskim potrebama. Informacijsku
suprastrukturu čine:
- metode i tehnike koje se rabe u povezivanju
informacijske infrastrukture i informacijskog procesa;
- programska oprema koja obuhvaća programske jezike,
programske razvojne alate, aplikacije i druge aplikativne
programe;
- ljudski resursi i njihova znanja i sposobnosti u uporabi IT;
ključno utječu na razvoj i kakvoću aplikativnih
programskih rješenja za potporu informacijskih procesa.
- informatička kultura.
Pri planiranju razvoja IT potrebno je usmjeriti pažnju
na istodobno zadovoljavanje načela stabilnosti i
elastičnosti. Informatička infrastruktura se treba
temeljiti na modularnoj i otvorenoj arhitekturi tako da
u relevantnom poslovnom sustavu funkcionira
određeno vremensko razdoblje amortizirajući u nju
uložena sredstva uz akumulaciju sredstava za
ulaganje u razvoj informatizacije.
Intenzitet dinamike informacijskih potreba uvjetovan
je razičitim čimbenicima od koji su najznačajniji:
dinamičnost i stohastičnost informacijskih tijekova u
okružju, brzi i intenzivni razvoj IT i intenzivno
obrazovanje i osposobljavanje informatičara i
korisnika u uporabi IT.
Implikacije razvoja informacijske
tehnologije na poslovni sustav
Razvoj informacijske tehnologije stvara prigode
za povećanje produktivnosti poslovnog sustava,
fleksibilno komunikacijsko povezivanje, efikasniji
organizacijski sustav, te za stimuliranje procesa
intelektualizacije poslovnih aktivnosti
Najznačajnije promjene inducirane uvođenjem
uporabom suvremenih informacijskih tehnologija
ne proizlaze iz automatizacije poslovnih
aktivnosti, već se ogledaju u mogućnostima
provedbe organizacije i funkcioniranja poslovnog
sustava u skladu s poslovnim ciljevima i
događajima u okružju.
Informatizacija poduzeća s motrišta područja difuzije
može se sistematizirati u četiri razvojna razdoblja
1. informatizacija pojedinih poslovnih aktivnosti, funkcija ili
procesa;
2. uvođenje i uporaba IT na razini cjelokupnog poslovnog
procesa unutar poduzeća, odnosno na razini poslovnih
aktivnosti i procesa vezanih za unutarnje funkcioniranje
poduzeća;
3. uvođenje i uporaba IT na razini međuorganizacijskih
sustava, odnosno za potporu poslovnih procesa i
aktivnosti bitnih za vanjsko funkcioniranje poduzeća;
4. uvođenje i uporaba IT u preoblikovanju i fleksibilnom
upravljanju i izvođenju cjelokupnog poslovnog procesa.
Informatička tehnologija i
informacijski proces
Procesno motrište analize poslovnog sustava određuje
informacijski proces kao skup međusobno povezanih
aktivnosti pomoću kojih se prikupljaju, obrađuju i
razmjenjuju relevantni podaci i informacije. Utjecaj IT na
informacijski proces (IP) može se analizirati s motrišta:
- tijekova i brzine razvoja zadanih računalnih rješenja,
- kreiranja, mijenjanja, upravljanja i izvođenja
informacijskih procesa,
- načina uporabe rezultata informacijskog procesa,
odnosno podataka i informacija dobivenih u tom
procesu.
Utjecaj IT na funkcioniranje
poslovnog sustava
U istraživanju mogućnosti utjecaja IT na
funkcioniranje poslovnog sustava može se
koristiti Porterova metoda vrijednosnog lanca
poslovnih aktivnosti. Vrijednost koju poduzeće
stvara mjeri se količinom koju su kupci spremni
investirati u proizvod ili uslugu.
Posao je uspješniji ako vrijednost koju stvara
poduzeće prelazi troškove koji stvaraju
vrijednosne aktivnosti. Da bi se to ostvarilo, a
radi što veće uspješnosti poslovanja, svako
poduzeće treba ostvariti ove aktivnosti sa nižim
troškovima ili na način koji vodi diferenciranju u
većoj vrijednosti proizvoda.
Polazište Porterove metode je u tome da je IT
ključni čimbenik promjene načina poslovanja
poduzeća i utječe na funkcioniranje poslovnog
sustava na svim razinama, kako po pojedinim
komponentama
(npr.
radnim
mjestima,
organizacijskim jedinicama), tako i na poslovni
sustav u cjelini.
Na taj način IT određuje osnovne značajke
izlaznih komponenti tog procesa - proizvoda i
usluga namijenjenih tržištu.