Transcript STARENJE I STAROST
STARENJE I STAROST
STARENJE POJEDINCA Vidovi starenja:
biološko, odnosno promjene, usporavanje i opadanje u funkcijama organizma s vremenom; psihološko, odnosno promjene u psihičkim funkcijama i prilagodba ličnosti na starenje; socijalno, odnosno promjene u odnosu pojedinca koji stari i društva u kojem živi.
Priroda starenja
Primarno starenje ( fiziološko starenje ili senescencija) - normalni, fiziološki procesi koji su određeni unutarnjim, biološkim čimbenicima, koji su neizbježni i posljedica su sazrijevanja ili protoka vremena, (npr. menopauza u žena). Sekundarno starenje (patološko starenje) patološke promjene i opadanje s godinama koje je posljedica vanjskih čimbenika, uključujući bolest, okolinske utjecaje i ponašanje, (npr. utjecaj buke na slabljenje sluha)
Kriteriji starosti:
kronološka dob (npr. nakon 65. godine života); socijalne uloge ili status (npr. nakon umirovljenja); funkcionalno stanje (npr. nakon određenog stupnja opadanja sposobnosti); Subjektivna procjena (koliko se sama osoba osjeća starom).
Čimbenici dužine života:
Nasljeđe Spol Uvjeti okoline (klima, zagađenost) Ishrana (nemasna, mliječni proizvodi) Tjelesna aktivnost Umjereno pijenje alkohola i ne pušenje Zdravlje Prilagodljivost i dobra sposobnost suočavanja sa stresom
STARENJE NARODA DEMOGRAFSKO STARENJE
STAROST NARODA – KRITERIJI UJEDINJENIH NARODA: STAROST NARODA:
MLADI NAROD ZRELI NAROD STARI NAROD VRLO STARI NAROD
UDIO OSOBA 65+
- MANJE OD 4% - 4% - 6% - 6% - 10% - VIŠE OD 10%
Udio starijeg stanovništva u Hrvatskoj :
Ukupno stanovnika u Hrvatskoj: 2001. 2011. 4.437.460 4.284.889
2001. 2011. - 65+ : - 60+: - 65+: - 60+: 15,7 % 17,7 % 24,07 % (758633) 21,89 % (1.031373) Udio spolova među 65+: 1991.
- Muškaraca 37 % - Žena 63 %.
2011.
- Muškaraca 39 % - Žena 61 %.
Udio osoba starih 65 i više godina u populaciji stanovnika Republike Hrvatske po spolu i godinama popisa stanovništva.
%
20,0% 15,0% 10,0% Muškarci: Žene: Ukupno: 5,0% 0,0% 1961.
1971.
1981.
Godina popisa
1991.
2001.
Prosječna starost stanovništva od 1971. do 2011. godine:
Spol \ god. popisa Žene: 1971.
35,48 1981.
37,14 1991.
38,71 2001.
2011.
41,0 43,4 Muškarci: 32,44 33,80 35,37 37,5 39,9 Razlika između Ž i M 3,04 3,34 3,34 3,5 3,5
Očekivano trajanje života (u godinama) u trenutku rođenja, u Hrvatskoj:
- Očekivano trajanje života u posljednjih 50 godina produženo je za 10 godina.
- Očekivano trajanje života žena je konstantno duže.
God. rođenja 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Žene: 69,0 72,3 74,2 76,0 78,1 79,9 Muškarci: 64,3 65,7 66,6 68,6 71,1 73,8 Razlika Ž i M 4,7 6,6 7,6 7,4 7,0 6,1
Promjene u natalitetu, mortalitetu i prirodnom prirastu u populaciji Hrvatske od 1955. do 2001. godine: Godina 1955.
1965.
1975.
1985.
1995.
2001.
Natalitet 24,8 16,7 14,9 13,5 10,9 9,2 Mortalitet 12,3 9,4 10,1 11,2 11,1 11,2 Prirodni prirast 12,5 7,3 4,8 2,3 -0,2 -1,9
Udio muškaraca i žena u dobnim skupinama osoba starijih od 65 godina - podaci za 1991. godinu: Što su dobne skupine starije, to u njima ima više žena.
Dob u godinama Muškarci Žene Ukupno
65 - 74 75 - 84 85 + Ukupno 37,4 % 34,3 % 28,4 % 35,8 % 62,6 % 65,7 % 71,6 % 64,2 % 100 % 100 % 100 % 100 %
POJMOVI KOJI SE ODNOSE NA DUŽINU ŽIVOTA:
Prosječni životni vijek - aritmetička sredina dužine života članova neke populacije ili grupe ljudi.
Individualni životni vijek - dob koju neki pojedinac doživi.
Maksimalni životni vijek – pojedinci koji su najduže živjeli u nekoj populaciji. Očekivana dužina života - broj godina koje neka osoba rođena određene godine može očekivati da će doživjeti (traje od vremena rođenja neke dobne skupine do točke u vremenu u kojoj umire 50% članova promatrane dobne skupine).
Očekivana dužina života viša je u ekonomski razvijenijim zemljama.
Uvijek je očekivana dužina života žena viša nego očekivana dužina života muškaraca.