Transcript ppt predavanja

Osijek, 6 - 8. lipnja 2014.
1. stručni sastanak Sekcije
seniora gastroenterologa
HGD-a
Gastroenterolozi seniori – mogućnosti aktivnog
sudjelovanja u znanosti
i edukaciji studenata i liječnika
Prof. dr. sc. Miroslava Katičić
TEME PREDAVANJA
1
2
Starost
3
Odlazak u mirovinu u RH i svijetu
4
Mogućnosti rada umirovljenika u dodiplomskoj
edukaciji studenata Medicinskih fakulteta
5
Mogućnosti rada umirovljenika u poslijediplomskoj
edukaciji na Medicinskom fakultetu
6
Mogućnosti rada umirovljenika u znanstvenim
istraživanjima
7
Mogućnosti rada umirovljenika u edukaciji liječnika
8
Ostale mogućnosti
Starenje populacije
1. STAROST
Starenje je prirodna, normalna fiziološka pojava,
nepovratan individualan proces, koji u pojedinih ljudi
napreduje različitom brzinom i u različitoj životnoj
dobi !
Proces starenja započinje od začeća i traje do
smrti!
Bolest i starost nisu sinonimi!
2. STARENJE
POPULACIJE
 Po klasifikaciji Ujedinjenih naroda, 65
godina je dobna granica kojom se ljudi
smatraju starim ljudima
 Starost (SZO-a) dijelimo na:
- raniju (65-74 godine)
- srednju (75- 84 godine)
- duboku starost (od 85 i više godina)
2. STARENJE
POPULACIJE
Broj stanovnika starijih od 65 godina
neprekidno i ubrzano raste, prvenstveno u
ekonomski razvijenim zemljama, ali je ta
tendencija prisutna i u zemljama u razvoju
2. STARENJE
POPULACIJE
Kretanje “širih dobnih skupina“ u Hrvatskoj
Dobne
skupine
Godine
1950
%
1975
%
2000
%
2025
%
2050
%
0 - 14
26,8
21,5
18,0
16,2
16,3
15 - 59
61,9
63,0
61,8
57,0
53,0
60 i više
11,3
15,5
20,2
26,7
30,8
Izvor: UN: World Population Ageing, Population Division
Skupnjak B, Tomek-Roksandić S, Perko G, Čulig J, Ljubičić M. Odlazak u mirovinu –
po administrativnim ili tržišnim načelima Medicus 2005: 14; 327 - 335
2. STARENJE
POPULACIJE

2001. godine, udio ljudi starijih od 65 godina u
Hrvatskoj iznosio je 15,62%, gdje je udio starijih
muškaraca iznosio 12,41%, a starijih žena 18,61%
U Hrvatskoj je svaki šesti stanovnik stariji od 65 godina


Po demografskoj projekciji hrvatskog pučanstva do
2050.god. udio starijih osoba od 65 god u Hrvatskoj
će iznositi čak 26,8%, od čega će 9,7% činiti osobe u
dubokoj starosti od 85 i više godina
U Europi će čak 60% populacije činiti starije osobe
Skupnjak B, Tomek-Roksandić S, Perko G, Čulig J, Ljubičić M. Odlazak u mirovinu –
po administrativnim ili tržišnim načelima Medicus 2005: 14; 327 - 335
2. STARENJE
POPULACIJE
UN i SZO: “Svjetsko čovječanstvo mora pronalaziti načine za prevenciju
mogućih zabrinjavajućih i teško rješivih stanja, ukoliko se pitanje starenja
ne rješava na human te istovremeno gospodarsko, ekonomski i biološki
razuman način.
Ovakvoj tendenciji pridonosi sustav UN, koji je još 1991. te opetovano
1999., 2002. i 2004. godine – putem svoje Generalne skupštine koja je bila
potpuno posvećena problemu starenja – donio mnogo dokumenata poput:
 Međunarodni plan akcije o starenju te
 Načelo Ujedinjenih naroda za starije osobe.
Skupnjak B, Tomek-Roksandić S, Perko G, Čulig J, Ljubičić M. Odlazak u mirovinu –
po administrativnim ili tržišnim načelima Medicus 2005: 14; 327 - 335
2. STARENJE
POPULACIJE
Svjetska zdravstvena organizacija lansirala je gerontološku
sintagmu:
AKTIVNO, ZDRAVO, KREATIVNO I PRODUKTIVNO
STARENJE
Ovime se i otvara najvažniji upit – koristi li se i koliko
dragocjeni potencijal starijih zaposlenika u prijenosu
znanja, umijeća i vještina na mlađe zaposlenike
Potentia est in iunioribus, prudentia aute min senioribus. – Snaga je u mladima, razum
u starima. Aristotel
3. ODLAZAK U MIROVINU
U RH I U SVIJETU
Mnoge europske zemlje (i Hrvatska), kao i Japan imaju propisanu dob odlaska u
mirovinu, koja prisiljava znanstvenike i profesore na umirovljenje, čak i kada se radi o
vrhunskim stručnjacima u njihovim područjima
Njihove jedine mogućnosti su da postanu “emeritus profesori” ili da odu u one zemlje
koje nemaju gornji limit dobi umirovljenja, kao što su, npr. USA ili Australia.
Ecuador's president Rafael Correa has announced a US$1.7 million plan to attract senior
Ecuadorian scientists living abroad and senior scientists from the developed world —
whether active or retired — to come and work in Ecuador.
3. ODLAZAK U MIROVINU
U RH
Svibanj 2014.
Radi - 1414750
U mir. - 1212241
Posted by Kapitalac in Nekategorizirano
3. ODLAZAK U MIROVINU
U RH
Hrvatska demografska kretanja starenja pučanstva – rezultiraju smanjenjem broja
ljudi u radno-aktivnom periodu – zabrinjavajući porast broja umirovljenika.
Predlaže se: postupno produljenje radnog staža – uz uvjet gospodarske stimulacije
za poslodavca koji zadržava starije djelatnike, poglavito radi prijenosa znanja,
umijeća i vještina te radnog iskustva na mlađe djelatnike.
Europski i hrvatski gerontolozi ukazuju na nužnost primjene individualnoga
gerontološkog pristupa pojedinačnoj starijoj osobi u odnosu na njezinu funkcionalnu
sposobnost, omogućujući i pravo na rad produljenjem radnoga vijeka, čime bi se
spriječila i svojevrsna sadašnja ”dobna diskriminacija“.
Skupnjak B, Tomek-Roksandić S, Perko G, Čulig J, Ljubičić M. Odlazak u mirovinu –
po administrativnim ili tržišnim načelima Medicus 2005: 14; 327 - 335
3. ODLAZAK U MIROVINU
U RH
ŽIVOT NA MALOJ PENZIJI
Zašto ministar tjera profesore iznad
65. u mirovinu?
Prema novom Zakonu o znanstvenoj djelatnosti
sveučilišni profesori trebaju ići u mirovinu sa 65 godina,
osim ako se sami ne mogu izboriti za sredstva iz
projekata ili ako ih ne financiraju njihovi fakulteti,
odnosno gospodarstvo.
U Hrvatskoj je još uvijek radno aktivno više od 400 profesora starijih od 65 godina.
“Mi predlažemo da svi znanstvenici, ne samo profesori, nego, primjerice i docenti,
mogu ostati na fakultetima i u institutima bez obzira na dob, ako su sredstva za
njihove plaće osigurana kroz projekte ili iz vlastitih prihoda fakulteta. To je model
sličan američkom”
Nenad Jarić Dauenhauer. tportal.hr, objavljeno 18. 4. 2012
3. ODLAZAK U MIROVINU
U RH
Slobodna Dalmacija, 29.3.2012 ., str. 4, A3
3. ODLAZAK U MIROVINU
U RH
Prof. dr. sc. Davor Miličić
Dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu
“Prijedlog Ministarstva ima prednosti i nedostataka.
Trebalo bi voditi računa o specifičnostima svake
institucije.”
Naslov članka je donekle misleading jer implicira uštedu u
državnom proračunu od 106.5 miliona kuna što je naravno
pogrešno jer se mirovine također financiraju iz državnog
proračuna (istina s druge stavke) pa konačni rezultat može
biti bliže minusu umjesto plusu.
Slobodna Dalmacija, 29.3.2012 ., str. 4, A3
3. ODLAZAK U MIROVINU
U RH
Sadašnje stanje:
U visokom obrazovanju ministar Željko Jovanović pokušao je ograničiti
rad profesora na fakultetima na 65 godina kako bi otvorio radna mjesta
za znanstvene novake i mlade profesore.
Nije uspio. Oni i dalje mogu raditi i dulje pod uvjetom, kako je
propisano, da “udovolje visokim kriterijima”. Dosad je “visoke kriterije”
ispunjavalo čak 80 posto profesora!
3. ODLAZAK U MIROVINU
U RH
Sadašnje stanje:
U visokom obrazovanju ministar Željko Jovanović pokušao je ograničiti
rad profesora na fakultetima na 65 godina kako bi otvorio radna mjesta
za znanstvene novake i mlade profesore.
Nije uspio. Oni i dalje mogu raditi i dulje pod uvjetom, kako je
propisano, da “udovolje visokim kriterijima”. Dosad je “visoke kriterije”
ispunjavalo čak 80 posto profesora!
4. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U DODIPLOMSKOJ
EDUKACIJI STUDENATA MEDICINSKIH FAKULTETA
ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU
Prestanak radnog odnosa akademskog nastavnika
Članak 75.
(1) Osobi izabranoj na znanstveno-nastavno, odnosno umjetničko-nastavno ili
nastavno radno mjesto na visokom učilištu istekom akademske godine u kojoj je
navršila 65 godina života, prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.
(2) Iznimno, ukoliko postoji potreba za nastavkom njegova rada redovitom
profesoru s trajnom licencom sveučilište može produljiti radni odnos, na teret
državnog proračuna, do isteka akademske godine u kojoj je navršio 68 godina
života.
(3) Sveučilište može redovitom profesoru produljiti radni odnos i nakon
akademske godine u kojoj navršava 68 godina života na teret vlastitih sredstava.
4. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U DODIPLOMSKOJ
EDUKACIJI STUDENATA MEDICINSKIH FAKULTETA
ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU
Počasni naslov
Članak 77.
(1) Sveučilišta svojim istaknutim umirovljenim redovitim profesorima mogu
dodijeliti počasni naslov professor emeritus.
(2) Umirovljeni redoviti profesor koji ima počasni naslov professor emeritus
može, u skladu s potrebama sveučilišta, sudjelovati u izvođenju nastave na
poslijediplomskom studiju i u radu na znanstvenim projektima.
(3) Postupak imenovanja i prava umirovljenog redovitog profesora s počasnim
naslovom professora emeritus pobliže se uređuju općim aktom sveučilišta
.
4. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U DODIPLOMSKOJ
EDUKACIJI STUDENATA MEDICINSKIH FAKULTETA
ALGORITAM POSTUPAKA ZA PRODUŽETAK RADA AKADEMSKOG
NASTAVNIKA (PROFESORA) NAKON NAVRŠENIH 65 GODINA ŽIVOTA
Hrvatski Sabor je 27. 05. 2011. godine, zbog izrazitog manjka liječnika i nastavnika,
donio zakon koji redovitom profesoru u trajnom zvanju, ali i nastavniku koji još nije
izabran u trajno zvanje redovitog profesora, daje mogućnost produženja radnog
odnosa, „posebno cijeneći pri tom njegov znansveni doprinos te uspješnost u
obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika“.
4. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U DODIPLOMSKOJ
EDUKACIJI STUDENATA MEDICINSKIH FAKULTETA
ALGORITAM POSTUPAKA ZA PRODUŽETAK RADA AKADEMSKOG
NASTAVNIKA (PROFESORA) NAKON NAVRŠENIH 65 GODINA ŽIVOTA
Hrvatski Sabor je 27. 05. 2011. godine, zbog izrazitog manjka liječnika i nastavnika,
donio zakon koji redovitom profesoru u trajnom zvanju, ali i nastavniku koji još nije
izabran u trajno zvanje redovitog profesora, daje mogućnost produženja radnog
odnosa, „posebno cijeneći pri tom njegov znansveni doprinos te uspješnost u
obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika“.
Prije umirovljenja
1. Nastavna baza i nadležna Katedra Medicinskog fakulteta mora iskazati potrebu za
navedenim nastavnikom, odluku donose upravna tijela Medicinskog fakulteta
2. Ministar zdravlja RH, ravnatelj i Upravno vijeće nadležne Kliničke bolnice (KBC-a),
moraju dati pristanak za produžetak ugovora o radu iza navršenih 65 god. života
3. Radni se odnos produžuje za jednu školsku godinu.
4. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U DODIPLOMSKOJ
EDUKACIJI STUDENATA MEDICINSKIH FAKULTETA
ALGORITAM POSTUPAKA ZA PRODUŽETAK RADA AKADEMSKOG
NASTAVNIKA (PROFESORA) NAKON NAVRŠENIH 65 GODINA ŽIVOTA
Hrvatski Sabor je 27. 05. 2011. godine, zbog izrazitog manjka liječnika i nastavnika,
donio zakon koji redovitom profesoru u trajnom zvanju, ali i nastavniku koji još nije
izabran u trajno zvanje redovitog profesora, daje mogućnost produženja radnog
odnosa, „posebno cijeneći pri tom njegov znansveni doprinos te uspješnost u
obrazovnom procesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika“.
Iza umirovljenja
1.Nastavna baza i nadležna Katedra Medicinskog fakulteta mora iskazati potrebu za
sklapanje Ugovora o izvođenju nastave, odluku donose upravna tijela Medicinskog
fakulteta
2.Ministar zdravlja RH, ravnatelj i Upravno vijeće nadležne Kliničke bolnice (KBC-a),
moraju dati pristanak za potpisivanje Ugovora sa Medicinskim fakultetom o izvođenju
nastave u nastavnoj bazi i nakon odlaska u mirovinu
3.Ugovor o izvođenju nastave produžuje se za jednu školsku godinu.
5. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U POSLIJEDIPLOMSKOJ NASTAVI NA MEDICINSKOM FAKULTETU
PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM SPECIJALISTIČKIM STUDIJIMA
7. NASTAVNICI, VODITELJI I MENTORI U SKLOPU SPECIJALISTIČKIH STUDIJA
7.1. NASTAVNICI I VODITELJI
Članak 34.
Nastavu na doktorskom studiju i poslijediplomskom specijalističkom studiju izvode osobe
izabrane u znanstveno-nastavna i znanstvena zvanja.
U iznimnim slučajevima, na prijedlog voditelja predmeta te uz suglasnost voditelja studija i
prodekana za poslijediplomske studije, dio nastave uz nadzor nastavnika mogu izvoditi i
osobe koje nisu izabrane u znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja ali su stekle
akademski stupanj doktora znanosti.
U nastavi, sukladno Zakonu, Statutu Sveučilišta i Fakulteta, mogu sudjelovati i druge osobe
koje temeljem svog nastavnog ili stručnog rada te dostignuća mogu doprinjeti kvaliteti
obrazovnog procesa ili znanstvenog i stručnog rada.
5. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U POSLIJEDIPLOMSKOJ NASTAVI NA MEDICINSKOM FAKULTETU
PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM SPECIJALISTIČKIM STUDIJIMA
7. NASTAVNICI, VODITELJI I MENTORI U SKLOPU SPECIJALISTIČKIH STUDIJA
7.1. NASTAVNICI I VODITELJI
Članak 35.
Svaki doktorski studij i specijalistički studij ima voditelja studija. Voditelj studija može biti
osoba izabrana u znanstveno-nastavno zvanje. Voditelj doktorskog studija mora biti
aktivni voditelj znanstvenog projekta.
Voditelja studija imenuje Fakultetsko vijeće, na prijedlog katedri i Vijeća za poslijediplomske
studije i uz suglasnost dekana.
Voditelj studija imenuje se na razdoblje od 3 godine, a ista osoba može biti ponovno
imenovana za voditelja studija.
Voditelj studija ima pravo izabrati svog zamjenika te jednog ili više pomoćnika iz redova
nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja koji aktivno sudjeluju u realizaciji
programa dotičnog studija.
Voditelja studija, zamjenike i/ili pomoćnike imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog Vijeća za
poslijediplomske studije.
5. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U POSLIJEDIPLOMSKOJ NASTAVI NA MEDICINSKOM FAKULTETU
PRAVILNIK O POSLIJEDIPLOMSKIM SPECIJALISTIČKIM STUDIJIMA
7. NASTAVNICI, VODITELJI I MENTORI U SKLOPU SPECIJALISTIČKIH STUDIJA
7.1. NASTAVNICI I VODITELJI
Članak 38.
Voditelj predmeta na doktorskom studiju i specijalističkom studiju može biti osoba izabrana u
znanstveno-nastavno ili u znanstveno zvanje, professori emeritusi i akademici.
Umirovljeni redoviti profesori u trajnom zvanju mogu biti suvoditelji studija.
Voditelje predmeta u sklopu doktorskog studija imenuje, na prijedlog voditelja dotičnog
studija, Vijeće za poslijediplomske studije.
5. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U POSLIJEDIPLOMSKOJ NASTAVI NA MEDICINSKOM FAKULTETU
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM
OBRAZOVANJU
Nastavnik stariji od 65 godina kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, može
se na određeno vrijeme zaposliti na drugom visokom učilištu pod uvjetima iz stavaka 8., 9. ili
10. ovoga članka, ako se na raspisani natječaj na tom visokom učilištu nije javio odgovarajući
pristupnik.".
6. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA
U ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA
VIŠE NE RASPISUJE NATJEČAJE ZA ZNANSTVENE PROJEKTE !!
Dosadašnja praksa:
Umirovljeni znanstvenici mogli su biti aktivni istraživaći u
znanstvenim projektima, ali nisu mogli biti voditelji znanstvenih
projekata.
6. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA
U ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA
Zasada nema službenih podataka o
mogućnostima umirovljenih znanstvenika u
budućim natječajima za znanstvene projekte
ZAKON
O NACIONALNOJ ZAKLADI ZA ZNANOST, VISOKO ŠKOLSTVO I
TEHNOLOGIJSKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE
Autorski pročišćeni tekst: ZAKONA O HRVATSKOJ ZAKLADI ZA ZNANOST
Članak 3.a
(1) Korisnici potpora Zaklade mogu biti doktorandi, poslijedoktorandi,
znanstvenici te znanstvene organizacije u skladu s propisima koji uređuju
znanstvenu djelatnost.
(2) U svim potporama Zaklade financirat će se doktorandi i/ili poslijedoktorandi.
Suradnici u potporama projektima i stipendijama mogu biti i studenti,
znanstvenici i stručnjaci u znanstvenim organizacijama i gospodarstvu iz
Hrvatske i inozemstva.
7. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U EDUKACIJI
LIJEČNIKA
STALNO USAVRŠAVANJE I EDUKACIJA TRAJNA
JE POTREBA I OBAVEZA SVAKOG LIJEČNIKA.
Stručno usavršavanje (trajna medicinska izobrazba) liječnika
obuhvaća:
- kontinuirano praćenje razvoja medicinske znanosti,
- stjecanje novih znanja i vještina.
Ne postoji nikakva zapreka da umirovljeni nastavno-znanstveni djelatnici, kao
niti drugi liječnici priznati kao stručnjaci na određenim područjima
medicinskih djelatnosti s dugogodišnjim radom u struci, sudjeluju u programu
trajne edukacije liječnika svih profila, bilo kao voditelji ili predavači na:
- tematskim simpozijima
- tečajevima svih kategorija, domaćim i međunarodnim (I – III)
- održavanjanjima sastanaka/radionica za liječnike različitih specijalnosti
- pripremom testova u pisanom ili elektroničkom obliku
- predavanjima financiranih od strane farmaceutske industrije
7. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U EDUKACIJI
LIJEČNIKA
PRAVILNIK O TRAJNOJ MEDICINSKOJ IZOBRAZBI
Članak 15.
Fizička ili pravna osoba koja namjerava organizirati stručni skup mora najkasnije
trideset (30) dana prije održavanja stručnog skupa, prijaviti skup Povjerenstvu.
Prijava se vrši isključivo putem odgovarajućeg obrasca Komore kojeg u pisanom ili
elektroničkom obliku organizator skupa dostavlja Povjerenstvu.
U prijavi stručnog skupa taksativno su navedeni podaci koje organizator mora
ispuniti kako bi Povjerenstvo moglo donijeti odluku o kategorizaciji stručnog skupa
i broju bodova za aktivne i pasivne sudionike.
Prilikom ispunjavanja prijave, organizator je dužan posebno obrazložiti satnicu
stručnog skupa te navesti oblik ispita (pismeni/usmeni) uključivo i broj pitanja
ukoliko se radi o pismenom ispitu.
7. MOGUĆNOSTI RADA UMIROVLJENIKA U EDUKACIJI
LIJEČNIKA
PRAVILNIK O TRAJNOJ MEDICINSKOJ IZOBRAZBI
Izvođenje trajne medicinske izobrazbe Komora organizira
samostalno ili u suradnji sa:
stručnim društvima Hrvatskog liječničkog zbora,
medicinskim fakultetima u Republici Hrvatskoj,
ostalim organizatorima prema odluci Povjerenstva.
Dobro je htjeti, ma treba i znati. – Hrvatska narodna poslovica
8. OSTALE MOGUĆNOSTI
Umirovljeni nastavno-znanstveni djelatnici i ostali liječnici priznati kao stručnjaci
na određenim područjima medicinskih djelatnosti s dugogodišnjim radom u
struci, mogu sudjelovati i u svim ostalim vidovima edukacije medicinskog i
nemedicinskog osoblja:
 medicinskih sestara i tehničara i ostalih djelatnika u medicinskim
strukama
 farmaceutskih djelatnika
 bolesnika s određenim bolestima
 opće populacije
 itd
Tko želi nešto učiniti naći će načina. Tko ne želi, naći će izgovor. – Pablo Picasso
8. OSTALE MOGUĆNOSTI
Zanimljiv prijedlog za razmišljanje:
U dogovoru s gradonačelnicima – organizirati ambulante za populaciju
gastroenteroloških bolesnika starije životne dobi (iznad 65 godina ??), kako bi se
smanjile liste čekanja u redovnim GE ambulantama i bolnicama (uz uputnicu
HZZO-a)
 Rad seniora gastroenterologa – učestalost rada prema raspoloživom broju
gastroenterologa u pojedinom centru
 Simbolična naknada za liječnike
Potrebno osigurati:
adekvatan prostor
osnovnu opremu za preglede
endoskopski stup (gastroskop, kolonoskop, dodatni instrumentarij)
UZV aparat
Ako postoji nešto što čovjek treba dobro napraviti, neka to napravi. Dajte mu priliku. –
Lincoln
9. TAKE HOME MESSAGE
Pesimist vidi problem u svakoj prilici.
Optimist vidi priliku u svakom problemu. –
Winston Churhill
Suočite se sa stvarnošću kakva jest, a ne kakva
je bila ili kakvu želimo. – Jack Welch
9. TAKE HOME MESSAGE
Ako nešto ne želiš učiniti, zaustavi se na
prvoj stepenici ili nađi lakši put. – Ovidije
Dan bez smijeha, izgubljen je dan. C. Chaplin
9. TAKE HOME MESSAGE
UŽIVAJMO !!!
9. TAKE HOME MESSAGE
UŽIVAJMO !!!