Transcript 10-tjedan-Rodna-problematika-u-obrazovanju_final

Rodna problematika u
obrazovanju
Rod i pravo na obrazovanje u Hrvatskoj
• Popis iz 1869. g: u Hrvatskoj pismeno 11% žena i 23% muškaraca
starijih od 6 godina (Lončar, 1954, prema Ograjšek Gorenjak, 2004)
• 1870-ih izboreno pravo na otvaranje viših pučkih djevojačkih škola
 pripremanje za ulogu majke i domaćice (opći predmeti + kućanstvo,
kuhanje, glačanje i dr.)
• 1892. g. oformljen Privremeni ženski licej (srednjoškolska institucija
s gotovo gimnazijskim programom)
 zvanje učiteljice, zvanje guvernante ili priprema za fakultetsko
obrazovanje
• 1901. g. ženama dozvoljen upis na Zagrebačko sveučilište (prvo na
Filozofski fakultet, a onda i na ostale)
Gdje su djevojčice podzastupljene u osnovnoškolskom
obrazovanju u odnosu na dječake?
Prikaz veličine teritorija u proporcijama distribucije
nadzastupljenosti muške djece nad ženskom u osnovnom
obrazovanju u svijetu
www.worldmapper.org
© Copyright 2006 SASI Group (University of Sheffield)
and Mark Newman (University of Michigan)
Nepismenost prema rodu u Hrvatskoj
% nepismenih osoba
25
22,4
20
17,2
15
10
12,9
9,3
8,4
6,4
4,8
4,7
5
2,5
2,8
1,2
0,7
1991.
2001.
0
1953.
1961.
1971.
Žene
1981.
Muškarci
Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2010
Stanovništvo staro 15 godina i više prema
razini obrazovanja 2001. god.
100
90
11,2
12,8
80
70
40,5
%
60
55
Više i visoko obrazovanje
50
Srednje obrazovanje
40
Osnovno obrazovanje i manje
30
20
48,3
32,2
10
0
Žene
Muškarci
Popis 2001, Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2010
Broj osoba koje su diplomirale na visokim
učilištima
Broj i omjeri žena i muškaraca koji su
diplomirali na visokim učilištima
25000
58,7
%
20000
41,3
15000
10000
55,4
46,1 53,9
5000
44,6
55,6
53,7 46,3
44,4
68,2
31,8
0
1960.
1970.
1980.
Žene
1990.
2000.
Muškarci
Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013
2011.
% osoba koje su stekle magisterij
Omjeri žena i muškaraca koji su stekli
magisterij*
90
80
79,6
69,5
70
72,6
62
60
53,8
56,9
46,2
50
43,1
38
40
30,5
30
27,4
20,4
20
10
0
1962.
1970.
* Magistri/ce, magistri/ce znanosti
i sveučilišni specijalisti/ce
1980.
Žene
1990.
2000.
2011.
Muškarci
Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013
Omjeri žena i muškaraca koji su stekli
doktorat znanosti
% osoba koje su stekle doktorat
90
79,1
80
76,3
73,8
70,6
70
60
53,2
53,8
46,8
50
46,2
40
30
26,2
20,9
29,4
23,8
20
10
0
1964.
1970.
1980.
Žene
1990.
2000.
Muškarci
Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2013
2011.
Postotak žena u raznim obrazovnim
područjima u Hrvatskoj
Vrsta škole
% učenica
2007./08. god.
Vrsta škole/područje
% učenica
2007./08. god.
Strojarstvo i brodogradnja
4.8
Elektrotehnika
5.1
Graditeljstvo
22.0
35.5
Cestovni promet
28.0
72.3
Ekonomija
69.5
Zdravstvo
75.8
Gimnazije
63.2
Tehničke i ostale 4-godišnje
strukovne škole
50.6
Industrijske i obrtničke
Umjetničke škole
Fakulteti po znanstvenim i
umjetničkim područjima
% studentica
2000./01. god.
Prirodoslovno-matematički
54.3
Tehnički
28.6
Biotehnički (poljop, šumar.)
42.5
Medicinski i stomatologija
65.6
Društveni i humanistički
66.0
Umjetničke akademije
56.1
Izvještaj Žene i muškarci u Hrvatskoj 2010
Objašnjenja rodnih razlika u
obrazovnom postignuću i odabirima
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
biološke razlike između muškaraca i žena
razlike u motivaciji odnosno stavu prema obrazovnim područjima
podrška socijalne okoline za bavljenje određenim područjem
nedostatak rodno nestereotipnih uzora
stereotipi o zanimanjima
nesklad između rodnih uloga i predodžbe o zanimanju
škola – skriveni kurikulum, rodni stereotipi, rodna (ne)osjetljivost
Biološke razlike između muškaraca i žena
•
Objašnjenja slabijeg postignuća žena u matematici i manjeg broja žena u
„kvantitativnim“ profesijama
• Urođene slabije razvijene spacijalne sposobnosti (Benbow i Stanley, 1980)
• Razina testosterona (Geary, 1999; Janowsky i sur., 1998; O’Connor i sur.,
2001)
•
Upitnost teorija biološke superiornosti muškaraca u matematici
• rodne razlike u uspješnosti u matematici s vremenom mijenjaju: smanjuju
se i, prema nekim istraživanjima, mijenjaju smjer (Hyde, Fennema i Lamon,
1990)
• između različitih zemalja postoje velike varijacije u smjeru i veličini rodnih
razlika u uspješnosti u matematici (Baker i Jones, 1993; Finn, 1980) =>
rodne razlike u matematičkim sposobnostima nisu kulturološki neutralne
• razlike ovise o području matematike (metaanaliza više od 100 studija Hyde,
Fennema i Lamon, 1990) => rodnih razlika nema u računanju niti na jednom
uzrastu (mala prednost djevojčica u OŠ); na problemskim zadacima nema
rodnih razlika u OŠ, a male do umjerene razlike u korist mladića pokazale
su se kod srednjoškolske i studentske populacije
Razlike u motivaciji za obrazovnim
područjima
• Procjene vlastite kompetentnosti
• Iako se rodne razlike u školskom uspjehu iz matematike i prirodnih
znanosti smanjuju ili nestaju (Farmer i sur., 1995; Updegraff i sur., 1996)
• djevojke sebe procjenjuju manje kompetentnima i očekuju lošiji uspjeh
u tim područjima (Eccles i sur., 1985, 1993; Eccles i Harold, 1991; Jacobs, 1991;
Jacobs i Eccles, 1992)
• Djevojke se procjenjuju kompetentnijima nego mladići u engleskom jeziku
(Hyde i sur., 1990) i smatraju da trebaju uložiti manje truda u učenje hrvatskog
i stranog jezika (Marušić, 2006)
• Subjektivne vrijednosti aktivnosti/školskog predmeta
• Djevojke i mladići podjednako vole matematiku i smatraju da je
matematika uzbudljiva, korisna i važna (Lupart, Cannon i Telfer, 2004; Marušić,
2006)
• Fizika je zanimljivija mladićima, a biologija i kemija djevojkama (Dawson,
2000;Jones i sur., 2000; Murphy i Whitelegg 2006; Marušić, 2006)
• Djevojčice procjenjuju hrvatski i strane jezike te likovnu i glazbenu kulturu
zanimljivijima, korisnijima i važnijima nego dječaci, dok obratno vrijedi za
tjelesnu i zdravstvenu te tehničku kulturu (Marušić, 2006)
Razlike u podršci socijalne okoline
• Roditelji ohrabruju djecu da se bave rodno tipiziranim aktivnostima i
igrama, da se igraju rodno stereotipnim igračkama i obavljaju stereotipne
kućanske poslove (Lytton i Romney, 1991)
• maskuline igračke (vozila i kocke za građenje) mogu poboljšati
vizualno-spacijalne, mehaničke i istraživačke vještine, a feminine
igračke (lutke) mogu osnažiti verbalne vještine koje su karakteristične
za tradicionalna zanimanja koja biraju žene (Ruble i Martin,1998)
• Uvjerenja roditelja o kompetentnosti djeteta su važnija za oblikovanje
dječjih uvjerenja o vlastitim sposobnostima od djetetovog stvarnog
školskog postignuća (Frome i Eccles, 1998)
• djevojke čije kompetencije u matematici okolina redovito dovodi u
pitanje razvijaju slabije matematičko samopoimanje, niže
samopouzdanje u matematičke sposobnosti i manje su motivirane za
matematiku nego mladići (npr. Beyer i Bowden, 1997; Hyde, Fennema, Ryan,
Frost i Hopp, 1990; Skaalvik i Rankin, 1994).
Nedostatak rodno nestereotipnih uzora
• Hipoteza: nedostatak žena znanstvenica i inženjerki kao uzora jedan
je od razloga rjeđeg odlučivanja djevojaka za karijere u prirodnim
znanostima i inženjerstvu (Siann i Callaghan, 2001; Blickenstaff, 2005).
• Eksperimentalno istraž.: žene su postizale bolje rezultate u
matematici i bile sigurnije u svoje matematičke vještine kada su
kao uzor imale žensku osobu koja je bila kompetentna u
matematici (Marx i Roman, 2002)
• Studentice, koje su imale podršku roditelja i učitelja/ica u
matematici i koje su kao uzore imale žene uspješne u matematici,
izjavile da su se više identificirale s matematikom i imale pozitivnije
stavove o matematici (Oswald i Harvey, 2003)
• No, prisutnost ženskih uzora odnosno nastavnica fizike/tehnologije nije
bila povezana s češćim odabirom fizike (Sparkes, 1997) i tehnologije
kod djevojaka (Murdoch, 1995)
Stereotipi o zanimanjima
• Stereotipi: muškarci su uspješni u matematici i prirodnim
znanostima, a žene u umjetnosti i jezicima (Eccles,
Jacobs i Harold, 1990; Nosek, Banaji i Greenwald, 2002;
Oswald i Harvey, 2003)
• Teorija prijetnje stereotipom => objašnjenje načina na
koje stereotipi mogu utjecati na školsko postignuće
(Steele, 1997)
• Svjesnost o negativnim stereotipima (stereotip o lošijim
sposobnostima žena u matematici) može smanjiti uspjeh žena
na zadatku iz matematike (Inzlicht i Ben-Zeev, 2003; Quinn i
Spencer, 2001) i njihov interes da se bave zanimanjem
povezanim s matematikom (Davies i sur., 2002).
Istraživanje Dar-Nimrod i Heine (2006):
Efekti informacije o rodnim razlikama na uspjeh iz matematike
Rezultat na testu iz matematike
20
15
10
5
0
Nema razlike
•
Prijetnja
stereotipom
Genetsko
objašnjenje
Iskustveno
objašnjenje
Eksp. istraž. => prijetnja stereotipom u matematičkom postignuću kod žena
se može smanjiti, ako ne i eliminirati, kada se ženama prezentira
informacija o ulozi iskustva u rodnim razlikama
• ljudi rodne razlike smatraju biološki uvjetovanima ako im se eksplicitno
ne prezentiraju drugačiji argumenti (Dar-Nimrod i Heine, 2006).
Nesklad između rodnih uloga i predodžbe o
zanimanju
• Teorija izbora zanimanja (Gottfredson, 1981)
 osoba ne razmatra zanimanja čiji prestiž ili rodna tipiziranost ne
odgovaraju vlastitom SES-u ili rodu
• Percepcija znanosti kao maskulinog područja
obeshrabruje djevojke od bavljenja znanošću
 rizik od ugrožavanja njihovog rodnog identiteta (Breakwell,
Vignoles i Robertson, 2003)
• Slab odaziv muškaraca u tradicionalno ženska
zanimanja (npr. učitelj ili medicinski tehničar) se
objašnjava dvama faktorima:
1) relativno slabim financijskim mogućnostima koje ta zanimanja
nude,
2) društvenim pritiskom na muškarce da se ponašaju u skladu s
očekivanom rodnom ulogom (Jacobs, 1993; Williams, 1995)
Model očekivanja i vrijednosti za objašnjenje
motivacije vezane uz postignuće (Eccles i sur., 1983)
• Svrstava se u socio-kognitivne motivacijske teorije
• Pruža cjelovit pristup proučavanju iskustava djevojaka i mladića u
procesu obrazovanja
• Uzima u obzir ulogu motivacije, ali i šireg društvenog konteksta (rodne
uloge, stereotipi, uvjerenja roditelja i nastavnika/ca) u objašnjenju
obrazovnih postignuća i odabira
• Ključne ideje:
• fokusiranje na izbor, a ne na sposobnosti => rodne razlike u odabirima
vezanim uz matematiku znatno veće od razlika u samim ocjenama iz
matematike
• važno razumjeti procese kojima se oblikuju percepcije mogućih obrazovnih
i profesionalnih odabira => asimilacija tradicionalnih rodnih uloga ima toliko
snažan utjecaj na pogled na svijet da se aktivnosti koje se klasificiraju kao
dio uloge suprotnog spola mogu odbaciti bez mnogo ozbiljnog razmatranja
• sklad između slike o sebi i zanimanja koje razmatra => ako postoji sklad,
vjerojatnost odabira zanimanja raste, a ako ne postoji, smanjuje se
Model očekivanja i vrijednosti
Kulturalni milje
1. Stereotipi o
rodnim ulogama
2. Stereotipi o
školskim predmetima
i zanimanjima
Dječje percepcije:
1. Uvjerenja, i
očekivanja uzora
2. Rodne uloge
3. Stereotipi o
aktivnosti
Uvjerenja
socijalizacij. uzora
Sposobnosti
Prethodna iskustva s
postignućem
Dječje interpretacije
iskustva:
1. Kauzalne atribucije
2. Lokus kontrole
Dječje ciljevi i
opća shema o sebi:
1. Samopoimanje
vlastitih sposobnosti
2. Percepcije
zahtjeva zadatka
3. Kratkoročni i
dugoročni ciljevi
4. Idealni pojam o
sebi
Dječje afektivno
pamćenje
Očekivanje
uspjeha
Obrazovni
izbori i
postignuća
Subjektivne
vrijednosti
zadatka:
1. Važnost zadatka
2. Interes
3. Utilitarna
vrijednost
Istraživanja rodne problematike u obrazovanju u
Hrvatskoj
• Istraživanje rodne dimenzije obrazovnih odabira i uspjeha u
stereotipno muškom području
 Istraživanje važnosti rodnih uloga i stereotipa u objašnjenju ocjene i
obrazovnih odabira vezanih uz fiziku
• Istraživanje rodne ne(ravnopravnosti) i diskriminacije u području
obrazovanja
 Stavovi o rodnoj jednakosti u obrazovanju
 Sklonost rodnoj diskriminaciji
 Percepcija ostvarenosti rodne ravnopravnosti u obrazovanju
 Iskustvo s rodnom diskriminacijom u obrazovanju u Hrvatskoj
• Istraživanje rodne osjetljivosti u obrazovanju
 Rodna osjetljivost čitanki hrvatskog jezika (autorstvo, likovi,
stereotipni prikazi)
 Stavovi nastavnika/ca o poučavanju o rodnoj ravnopravnosti u školi
Istraživanje obrazovnih odabira i uspjeha u
stereotipno muškom području
•
Motivacijske varijable su najsnažniji prediktori ocjene iz fizike, te namjera odabira
fizike na DM i tehničkog studija kod srednjoškolaca/ki
• Procjena sposobnosti je najsnažniji prediktor ocjene kod m i ž
• Korisnost fizike je najsnažniji prediktor namjere odabira fizike i tehničkog
studija kod m i ž
• Kod djevojaka je prediktor namjera obrazovnih odabira bilo i očekivanje
uspjeha u fizici u budućnosti
 djevojke odluku o nastavku obrazovanja temelje na iskrivljenoj slici o
svojim mogućnostima
•
Rodne uloge i stereotipi važniji prediktori kod djevojaka nego mladića
• Stereotip o tehničkim zanimanjima je neznačajan prediktor kod mladića, a
kod djevojaka predviđa nižu ocjenu i slabiju namjeru odabira tehničkog
studija
• Očekivana ženska RU (viša femininost, niža maskulinost) objašnjava slabiju
namjeru odabira fizike i tehničkog studija, pogotovo kod djevojaka
 socijalizacija u tradicionalnu žensku RU je nepovoljna za odabire
djevojaka u stereotipno muškom području
 napor koji djevojke trebaju uložiti u donošenje odluke o odabiru
stereotipno muškog obrazovnog područja veći nego kod mladića
(Jugović, 2010)
Rezultati strukturalnog modeliranja –
provjera medijacijske hipoteze
-
Femininost
Motivacija za
fiziku
+
+
Maskulinost
Namjere odabira
fizike/ tehničkog
studija
+
• Medijacija u modelima za objašnjenje obrazovnih odabira je djelomična
 rodne uloge su imale direktni efekt na namjere odabira
 i indirektni efekt preko motivacije za fiziku.
• Društveno očekivana muška RU (viša maskulinost i niža femininost) ima
tendenciju podizanja motivacije za fiziku i osnaživanja namjere odabira
fizike i tehničkog studija
Stavovi o rodnoj ravnopravnosti u
obrazovanju
Muškarce i žene bi trebalo jednako poticati na
daljnje školovanje/ usavršavanje.
86,5
82,9
Sinovi trebaju dobiti više podrške za školovanje
nego kćeri.
8,6
8,8
Muškarci trebaju ozbiljnije shvaćati svoje
obrazovanje nego žene jer će jednog dana biti
hranitelji svoje obitelji.
32
39,7
Muškarci trebaju imati bolji uspjeh u
prirodoslovnim i tehničkim predmetima jer su im
potrebniji u životu nego ženama
Žene
Muškarci
24,9
30
Djevojčice bi trebale biti tiše i mirnije na školskom
satu nego dječaci.
16,8
21,1
U redu je da se u nastavi žene većinom prikazuje
kao osjećajne i nježne, a muškarce kao poduzetne
i hrabre osobe.
31,4
42,5
0
10
20
30
40
50
60
70
80
Postoci žena i muškaraca koji su se složili s tvrdnjama subskale stavova o rodnoj
ravnopravnosti u obrazovanju (N=1363) (Baranović i Jugović, 2009)
90 100
Sklonost rodnoj diskriminaciji
• "Da odlučujem o upisu u srednju elektrotehničku školu,
između dva kandidata koji imaju jednaki broj bodova pri
upisu, prednost bih dao/la mladiću pred djevojkom.“
• 45,1% ispitanika/ca je odgovorilo DA
 52,5% muškaraca i 38,2% žena
• Rodna ravnopravnost se više prihvaća na deklarativnoj
razini nego kada je riječ o spremnosti za njezino
konkretno ostvarivanje (Baranović i Jugović, 2009)
Percepcija ostvarenosti rodne
ravnopravnosti u obrazovanju
Danas u Hrvatskoj žene i muškarci stvarno imaju
jednake šanse za obrazovanje.
*
Danas je u školama spol još uvijek važan kriterij pri
usmjeravanju učenika/ca prema pojedinim
zanimanjima.
77,3
79
46,1
41
Nastavnici/e češće dječacima daju visoke ocjene
samo zbog pokazanog interesa za predmet nego
djevojčicama.
*
14,9
10,2 *
0
20
40
Muškarci
60
80
Žene
Percepcija ostvarenosti ravnopravnosti muškaraca i žena u hrv. društvu (N=1363)
(postoci slaganja s tvrdnjama) (prema Baranović i Jugović, 2009)
100
Iskustvo s rodnom diskriminacijom u
obrazovanju u Hrvatskoj
11,6
13,1
Dobivao/la sam lošije ocjene
Češće sam kažnjavan/a nego drugi spol za isto
ponašanje u školi
7,8
U školi mi je savjetovano da se ne bavim nekim
poslom
7,8
7,1
*
16,5
14,3
U školi sam doživio/la uvredljive komentare
11,5
Doživio/la sam seksualno napastovanja od
strane mog profesora/ice
2,3
1,6
0
5
10
15
20
Muškarci
Žene
25
Postoci ispitanika/ca koji su doživjeli pojedine oblike nejednakog tretmana na temelju
spola (N=1363) (Baranović i Jugović, 2009)
30
Rodna osjetljivost čitanki hrv. jezika
Autorstvo tekstova prema rodu
100
81,3
%
80
60
51
44,7
40
20
4,3
12,9
5,8
0
Niži razredi
Žene
Viši razredi
Muškarci
Nije naveden rod
Glavni likovi prema rodu:
• Udžbeni nižih razreda: žene glavni likovi u 25%, a muškarci u 58% tekstova
• Udžbenici viših razreda: 20% žena i 62% muškaraca (Baranović, Jugović i
Doolan, 2010)
Stereotipi u čitankama
•
•
Osobine pripisane ženskim i muškim likovima: aktivan/a, osjećajan/na,
ljubazan/na, pametan/na, dobronamjeran/na, razuman/na, kreativan/na
Stereotipne osobne:
• ženski likovi: nježna, religiozna, odana, pažljiva
• muški likovi: hrabar, ponosan, pokazuje osobine vođe
•
Najčešća zanimanja:
• ženski likovi: učiteljice, učenice i medicinske sestre
• muški likovi: vojni dužnosnik i državnik/ princ
•
Vrijednosti:
• ženski likovi: djeca i obitelj (zatim obrazovanje, tradicionalizam, vjerski
život i ljubav)
• muški likovi: ljubav, domoljublje, obrazovanje (zatim djeca, vjerski život,
obitelj i dobri odnosi s drugima)
Stavovi nastavnika/ca o poučavanju o
rodnoj ravnopravnosti u školi
U osnovnoj školi je prerano djecu poučavati o
ravnopravnosti žena i muškaraca.
U obrazovanje nastavnika/ica tijekom fakultetskog studija bi
trebalo uvesti edukaciju o ravnopravnosti spolova.
Potrebno je djecu podučiti ravnopravnosti žena i muškaraca
u okviru predmeta koji predajem.
Djeca bi se tijekom školovanja trebala obrazovati u duhu
ravnopravnosti žena i muškaraca.
Putem čitanki iz književnosti treba poučavati o
ravnopravnosti spolova.
0
20
40
60
80
100
% slaganja
Prema Baranović, Jugović i Doolan (2008)
N=136 nastavnika/ca hrv.
jezika iz 15% OŠ u RH
Stavovi nastavnika/ca o poučavanju o
rodnoj ravnopravnosti u školi
Broj ženskih i muških autora čitanki iz predmeta koji
predajem trebao bi biti podjednak.
U redu je da su glavni likovi u tekstovima većinom
muškarci.
Normalno je da se muškarci u čitanci prikazuju u
tipično muškim zanimanjima, a žene u tipično
ženskim.
U redu je da se u čitanci žene većinom prikazuje kao
mile, marljive i nježne, a muškarce kao inteligentne i
hrabre osobe.
Pitanja u čitanci nije potrebno postavljati i u ženskom
i u muškom rodu
0
20
60
40
80
% slaganja
Prema Baranović, Jugović i Doolan (2008)
N=136 nastavnika/ca hrv.
jezika iz 15% OŠ u RH
Zaključak predavanja
• Jednaka prava na obrazovanje žena i muškaraca u Hrvatskoj
• Unatoč povećavanju broja žena na fakultetima, obrazovni odabiri
žena i muškaraca u nekim područjima su još uvijek stereotipni
• Djevojke podcjenjuju svoje obrazovne uspjehe i sposobnosti u
odnosu na mladiće
• Tradicionalne rodne uloge i stereotipi mogu odvratiti učenike/ce od
rodno nestereotipnih obrazovnih odabira
 Implikacija: važno je osmisliti rodno osjetljive intervencijske
programe za mlade (dekonstrukcija tradicionalnih rodnih uloga,
pružanje točnih informacija o zanimanjima…)
• Prikazi likova u čitankama su rodno stereotipni, a nastavnici/e su
podržavaju rodnu ravnopravnost u obrazovanju više na deklarativnoj
razini nego stvarnom praksom
 Implikacija: sustav obrazovanja bi trebao biti rodno osjetljiviji
Rodne politike u obrazovanju
• Rodne politike u obrazovanju u zemljama EU => najčešći cilj je
nadići tradicionalne rodne uloge i stereotipe
 različite mjere za postizanje tog cilja: profesionalna orijentacija,
rodno osjetljivo poučavanje i revizija kurikuluma (Eurydice, 2010)
• Hrvatska nacionalna strategija za ravnopravnost spolova =>
definirane su mjere za postizanje rodno uravnoteženih
profesionalnih odabira žena i muškaraca i za uvođenje rodno
osjetljivog obrazovanja u hrvatsko školstvo
 edukacije za ostvarenje tih mjera ne postoje ili su malobrojne i
ne provode se sustavno (Ured za ravnopravnost spolova Vlade
RH, 2010)
 mogućnosti za osmišljavanje programa za rodno osjetljivo
obrazovanje i profesionalnu orijentaciju velike => psihološka
struka, u suradnji s ostalima, bi se mogla aktivnije uključiti u
njihovu izradu i provedbu
Internetske stranice
www.girlsintechnology.org
www.girlsgotech.org
www.girlgeeks.org
www.menteach.org