Transcript 7-tjedan_Rodni-stereotipi

Rodni stereotipi:
Povezanost kognicija i ponašanja
Socijalno psihološke teorije roda
• socijalna psihologija naglašava utjecaj socijalne situacije na čovjekovo
ponašanje
• socijalna kognicija naglašava utjecaj shema (socijalnih konstrukcija)
• socijalno psihološke teorije relevantne za razumijevanje rodne
problematike su:
1. teorija socijalnih uloga (Eagly, 1987)
2. samoispunjavajuće proročanstvo
3. prijetnja stereotipom (Steele, 1997)
4. teorije samoprezentacije
• zajednički pojam svim ovim teorijama su rodni stereotipi, a teorije
nude objašnjenja njihovih uzroka i posljedica
Rodni stereotipi vs. rodne uloge
RODNI STEREOTIPI = generalizirana uvjerenja o tipičnim
karakteristikama žena ili muškaraca, poput vjerovanja o
fizičkim karakteristikama, osobinama ličnosti, poslovnim
preferencijama ili emocionalnim predispozicijama Ž i M
(Deaux i Lafrance, 1998)
• Ashmore (1991) smatra da su stereotipi deskriptivna
očekivanja, a rodne uloge preskriptivna očekivanja
• rodni stereotipi su uvjerenja koja opisuju kakvi muškarci i
žene jesu, a rodne uloge uvjerenja koja propisuju kakvi bi
muškarci i žene trebali biti
Rodni stereotipi
• pojam STEREOTIP = pojednostavljene slike u našim
glavama o različitim skupinama (Walter Lippmann, 1922)
• suvremeni socijalni psiholozi – probabilistička uvjerenja o
skupinama ljudi
• stereotipna uvjerenja nisu crno/bijela - nitko ne misli da su
svi muškarci agresivni, ili da su sve žene nježne
• no ipak, ljudi vjeruju da je, u prosjeku, više muškaraca
nego žena agresivno, dok je više žena nego muškaraca
nježno
Rodni stereotipi
• Deaux & Lewis, 1983.
Fizičke karakteristike
Osobine ličnosti
M
Ž
Mišićavost
64
36
Nezavisnost
Duboki glas
73
Skladni pokreti
Sitne kosti
Ponašanja
M
Ž
M
Ž
78
58
Zarađuje za
obitelj
83
47
30
Kompetitivnost 82
64
Inicira odnos
82
54
45
68
Toplina
66
77
Brine o djeci
50
85
39
62
Emotivnost
56
84
Kuha
42
83
- brojke u tablici odnose se na procijenjeni postotak vjerojatnosti da je
obilježje prisutno kod pojedinog spola
Rodni stereotipi
Jesu li rodni stereotipi pogrešni?
• pogrešno je što dovode do precjenjivanja razlika između
grupa, i istovremenog podcjenjivanja razlika unutar grupa
• iskrivljuju našu percepciju i pamćenje, dovodeći do toga da
vidimo ono što želimo vidjeti i pamtimo ono što potvrđuje
naše stereotipe
• no, većina socijalnih psihologa slaže se da u stereotipima
postoji i “zrno istine” – samo se radi o previše
pojednostavljenim generalizacijama
Uobičajeni rodni stereotipi
• uvjerenja da M posjeduju instrumentalne osobine
(kompetitivni, logični, asertivni, samopouzdani), a Ž
ekspresivne osobine (nježne, svjesne tuđih osjećaja, lako
izražavaju osjećaje)
• pokazana su u mnogim istraživanjima, u različitim uzorcima i kroz
različite kulture – zajednička su i muškarcima i ženama
• unatoč dramatičnim promjenama u ženskim ulogama tijekom
posljednjih desetljeća, ovi stereotipi o M i Ž osobinama ostali su
nepromijenjeni!
• no stereotipi se ne odnose samo na osobine ličnosti, nego i
na fizička obilježja, socijalne uloge, zanimanja i seksualnost
• najopasniji su stereotipi o različitim sposobnostima M i Ž
(npr. matematika, fizika, tehničke vještine)
Kako rodni
stereotipi nastaju?
Teorija socijalnih uloga
Alice Eagly (1987)
Podjela
socijalnih
uloga u
društvu
Rodne
razlike u
ponašanju
zbog
zahtjeva
različitih
uloga
Rodni
stereotipi o
osobinama
muškaraca
i žena
• rodni stereotipi su valjani utoliko što odražavaju stvarne razlike
u ponašanju M i Ž
• pogrešno je atribuiranje tih razlika dispozicijama M i Ž, a ne
uočavanje značaja socijalnih uloga koje oblikuju ponašanje
Teorija socijalnih uloga
• promjena tradicionalnih uloga M i Ž dovest će do promjena u
ponašanju, a to će u konačnici promijeniti i sadržaj rodnih stereotipa
 rodne razlike u ponašanju i rodni stereotipi su funkcija socijalnih uloga,
a ne spolnih kromosoma, hormona ili građe i fiziologije mozga
• teorija se može primijeniti i na objašnjenje individualnih razlika u
maskulinosti i femininosti
• izraženost maskulinosti i femininosti varirat će sukladno stupnju u
kojem variraju socijalne uloge pojedinog roda
 društva s ograničenim i rigidnim rodnim ulogama stvarat će M i Ž
koji manje variraju u maskulinosti i femininosti, dok će društva s
većim varijacijama u rodnim ulogama stvarati M i Ž čije će razine
maskulinosti i femininosti više varirati
Teorija socijalnih uloga
• tri centralne komponente današnjih socijalnih uloga:
1. Ž su češće kućanice, a M zaposleni izvan kuće
•
Eagly & Steffen (1984)
•
procjena osobina ličnosti M i Ž koji ne rade izvan kuće već se
brinu o djeci, te M i Ž zaposlenih puno radno vrijeme
•
procijenili su one u kućanstvu, neovisno jesu li bili M ili Ž, više
brižnima i nježnima, a one zaposlene više asertivnima i
kompetitivnima
 prosudba o muškim i ženskim osobinama je više funkcija
njihovih socijalnih uloga nego roda
2. Ž i M su zaposleni u različitim zanimanjima
•
Cejka & Eagly (1999)
•
procjenjuje se da muška zanimanja zahtijevaju stereotipno
maskuline osobine, a ženska feminine
3. Ž uloge češće imaju niži status/moć nego M
Teorija socijalnih uloga
• razlika u statusu pridonosi različitom ponašanju M i Ž te posljedično
rodnim stereotipima
• prosuđuje se da su osobe višeg statusa utjecajne, dok se na one
nižeg statusa može lakše utjecati (Eagly & Wood, 1982)
 to su upravo stereotipi koje ljudi imaju o M i Ž
• istraživanja neverbalnog ponašanja
•
Ž se više smiješe, koriste kontakt očima dok slušaju, točnije dekodiraju
izraze lica; M imaju veći osobni prostor, koriste kontakt očima dok govore,
više prekidaju sugovornika
 Ž pokazuju NV ponašanje karakteristično za osobe niskog statusa, a M
za osobe visokog statusa
•
međutim, kad su na višim položajima, Ž koriste NV ponašanje višeg
statusa
•
kako bi nadoknadile svoj niži status, Ž koriste suptilnije/srdačnije načine
persuazivnog utjecaja (Shackelford et al., 1996;
Carli & Bukatko, 2000)
Održavanje rodnih
stereotipa
Samoispunjavajuće proročanstvo
•
mnoga socijalno psihologijska istraživanja pokazala su da ljudi mogu utjecati
na druge da se ponašaju u skladu s njihovim očekivanjima (Olson et al., 1996)
•
rodni stereotipi se često pokazuju kao samoispunjavajuća proročanstva
PROROČANSTVO
Implicitno znanje
Uvjerenja
Očekivanja
(Rodne sheme)
PRISTRANOSTI ZBOG
KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
Percepcija
Zaključivanje
Pamćenje
OSTALE KOGNITIVNE POGREŠKE
Osnovna atribucijska pogreška
Konsenzus
Efekt jednostavne izloženosti
ili poznatosti
BIHEVIORALNA POTVRDA
Postupak promatrača
Ponašanje izvođača
Uloge, status i moć
Samoispunjavajuće proročanstvo
UVJERENJA
•
kod većine obrazovanih ljudi svjesna i nesvjesna rodna uvjerenja nisu
usklađena – predrasude i stereotipi nisu socijalno poželjni, stoga su naša
svjesna uvjerenja egalitarna
•
no kada nam je pažnja usmjerena drugdje, naše sheme automatski
usmjeravaju našu percepciju i ponašanje a da toga nismo ni svjesni
• svačije znanje o svijetu uključuje i rodne stereotipe – organizirane u rodne
sheme (znanje o kategoriji)
• kako shema povezuje kategoriju i njene karakteristike, čim je netko
prepoznat kao pripadnik kategorije (npr. žena), aktiviraju se i svi stereotipi
•
iako odbacujemo rodne stereotipe, oni utječu i na naš pojam o sebi
• prema teoriji socijalnog identiteta (Tajfel, 1981), naš osobni identitet
stvara se i na temelju grupa kojima pripadamo - usvajamo norme,
vrijednosti i stavove svoje grupe
• prema teoriji rodnog identiteta (Spence, 1985), rod je najraniji,
najcentralniji i najbolje organizirani dio našeg pojma o sebi
 dakle, i promatrači i izvođači unose rodna očekivanja u socijalnu
interakciju, iako postoje individualne razlike u izraženosti rodnog
kategoriziranja (Bem, 1985)
Samoispunjavajuće proročanstvo
PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
A) Percepcija: vidimo zato što vjerujemo
•
rodni stereotipi uzrokuju selektivnu percepciju – vidimo ono što očekujemo,
čak i kada to nije prisutno, a ne vidimo ono što ne očekujemo, čak i kada je
prisutno
•
češće korištene sheme će se vjerojatnije aktivirati, a spol je prva i najviše
automatski korištena informacija o ljudima koje susrećemo
 iste informacije percipiramo drugačije ako se odnose na M ili Ž
•
isti CV žene odgovara zvanju docenta, a muškarca izv. prof. (Fidell, 1970)
•
bolje procjene prijava M na menadžerske pozicije, nego identične prijave Ž
•
novorođene sinove roditelji procjenjuju većima, jačima i čvršćima nego kćeri, iako
objektivno mjerenje ne pokazuje razlike (Rubin et al., 1974)
•
M na čelu stola u mješovitoj grupi percipira se kao vođa, a Ž ne (Porter & Geis,
1981)
•
muška rješenja problema vide se kao više logična i prihvatljiva nego identična
ženska rješenja
•
Ž koja dobro riješi intelektualni zadatak vidi se manje sposobnom nego
M koji riješi isti zadatak
Samoispunjavajuće proročanstvo
PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
B) Zaključivanje: interpretiranje podataka
•
čim znamo spol osobe, naš mozak automatski interpretira sve informacije o osobi u
skladu s rodnim stereotipima
•
kako stereotipi djeluju na nesvjesnoj razini, nismo svjesni njihovog utjecaja – umjesto
toga, naše prosudbe pripisujemo drugim plauzibilnim faktorima (Nisbett & Wilson, 1977)
•
npr. atribucija uspjeha/neuspjeha M i Ž – muški uspjeh se interpretira kao indikativan
za budući uradak, a njihov neuspjeh se umanjuje kao trenutan/slučajan; obrnuto je za
žene – to znači da će se smatrati vjerojatnijim da M uspije u budućnosti nego Ž, iako
imaju identičnu povijest prethodnih uspjeha i neuspjeha
 zbog pristranih atribucija, veća je vjerojatnost da će poslodavci zaposliti i
unaprijediti M nego Ž
 ista uvjerenja smanjuju samopouzdanje Ž u vlastite sposobnosti, što umanjuje i
njihovo postignuće – stereotipna uvjerenja se potvrđuju!
•
npr. okrivljavanje žrtve (naročito ako je žrtva žena)
•
Ž su sklone okriviti sebe za poteškoće u bliskim odnosima ili na poslu; M su skloni
okriviti nekog ili nešto drugo (Bar Tal & Frieze, 1977)
•
do 1970-ih se smatralo da žene nisu značajno doprinijele znanosti, politici
ili gospodarstvu zbog svog vlastitog nedostatka interesa i/ili sposobnosti
Samoispunjavajuće proročanstvo
PRISTRANOSTI ZBOG KOGNITIVNE KONZISTENCIJE
C) Pamćenje konzistentnih informacija, a zaboravljanje nekonzistentnosti
•
•
kao što je vjerojatnije da ćemo percipirati i zaključivati u skladu s rodnim
stereotipima, vjerojatnije ćemo tako i pamtiti
•
prvo, vjerojatnije ćemo zapamtiti svoje interpretacije (“muški šovinist”,
“osjetljiva ženska”) nego stvarne informacije
•
drugo, zapamtit ćemo dijelove informacije koji su usklađeni s našim
shemama (npr. da u muškom CV-u piše da ima vještine vođe, iako isto
piše i u CV-u žene)
•
treće, “sjećat” ćemo se osobina ili ponašanja koje naša shema implicira,
iako oni nisu bili prisutni u stvarnosti
čak i kada se sjećamo nekonzistentne informacije, opći dojam, naročito naša
evaluacija, mogu ostati netaknuti i usklađeni s rodnim stereotipom (Gilbert et
al., 1988)
Samoispunjavajuće proročanstvo
BIHEVIORALNA POTVRDA
A) Ponašanje promatrača
•
iako većina ljudi vjeruje da se prema Ž i M odnose isto, zapravo se ponašaju
različito – muškarce se tretira kao važnije i sposobnije
•
različito postupanje započinje vrlo rano – u obitelji, u vrtiću, osnovnoj i srednjoj
školi, na fakultetu i na poslu
•
izrazito očito u grupnim zadacima i diskusijama:
 M rješenje problema se odmah prihvaća, Ž se ignorira ili odbacuje
 u diskusiji se žene prekida, ignorira, “ne čuje”
 na ženski pokušaj vodstva se neverbalno i verbalno negativno reagira
 pri podjeli poslova i M i Ž muškarcima dodjeljuju maskuline, a ženama
feminine zadatke
•
studije provedene u radnim organizacijama pokazuju isto – porast svjesnih
egalitarnih stavova, no nastavlja se s diskriminirajućim postupanjem
 zbog rodnih stereotipa, M se tretiraju kao važniji i sposobniji – daje im se više
mogućnosti, podrške, resursa, autonomije i promocije nego jednako
kvalificiranim Ž – zbog ovih prednosti oni i postižu više!
Samoispunjavajuće proročanstvo
BIHEVIORALNA POTVRDA
B) Ponašanje izvođača
•
promatračevi stereotipi utječu na stvarno ponašanje izvođača – ljudi se
ponašaju u skladu s očekivanjima drugih, naročito ako su ti drugi na višem
socijalnom položaju (nastavnici, šefovi i sl.)
•
kad se izvođači ponašaju u skladu s očekivanjima drugih, ponekad mijenjaju i
svoja uvjerenja o sebi u skladu s iskazanim ponašanjem
•
što se stereotipna očekivanja više ponavljaju i što su više usklađena
očekivanja različitih drugih osoba, veća je vjerojatnost ovakve internalizacije
•
kako se rodna očekivanja javljaju tijekom cijelog života, popuštaju im čak i
osobe koje svjesno odbacuju rodne stereotipe
•
izvođači se ponekad mogu oduprijeti promatračevim stereotipnim
očekivanjima, no za ovakve “povrede socijalnih normi” mogu snositi negativne
posljedice
 utjecaj socijalnih uloga, statusa i moći kao situacijskih odrednica ponašanja
izvođača
Samoispunjavajuće proročanstvo
OSTALE KOGNITIVNE POGREŠKE
A) Osnovna atribucijska pogreška
•
M i Ž imaju tradicionalno različite socijalne uloge i status – podcjenjujemo te
situacijske determinante različitog ponašanja M i Ž i precjenjujemo ulogu
spola – zaključujemo da opažena ponašanja odražavaju osobine M i Ž
•
ako ne poznajemo izvođača, bilo koje ponašanje atribuirat ćemo njegovim
osobinama – no u ovom slučaju imamo znanje koje proizlazi iz rodnih
stereotipa –> stereotipno ponašanje pripisujemo osobinama, a nestereotipno
situaciji
B) Utjecaj konsenzusa
• kad je podatak nejednoznačan, socijalni konsenzus definira što je “istina”
• rodni stereotipi su svugdje prisutni, a čestina pojavljivanja služi kao kriterij
valjanosti
• konsenzus rodne stereotipe pretvara u implicitne vrijednosti i norme, pa se
ljudi ponašaju prema njima kako bi bili prihvaćeni/izbjegli neprihvaćanje
C) Poznatost i sviđanje
• efekt jednostavne izloženosti (Zajonc, 1968) – ono što nam je poznato
više prihvaćamo i doživljavamo ugodnijim
• povreda stereotipa izaziva negativan efekt i predstavlja prijetnju
Samoispunjavajuće proročanstvo
Može li se prekinuti ovaj zatvoreni krug?
Moguća su 2 glavna načina:
1. obrazovni – učiniti ljude svjesnima ovog procesa (njihovih nesvjesnih
stereotipnih pretpostavki i posljedica do kojih dovode)
• ova spoznaja može omogućiti ljudima da svjesno, uz uloženi trud, uoče
svoje pogreške u percepciji ili zaključivanju i isprave ih
• ova strategija zahtijeva iskrene egalitarne namjere, prihvaćanje ideje da
je naša percepcija pristrana i podsjećanje da prekinemo tok svojih misli
kako bismo ih korigirali
• i uz najbolje namjere, ovo je teži put!
2. omogućiti višestruke, društveno prihvaćene modele uspješnih žena visokog
socijalnog statusa – povećati konsenzus nestereotipnih rodnih uloga i
ponašanja
• strategija modela je jednostavnija jer ne zahtijeva svjesno razumijevanje i
trud – djeluje automatski
• problem je postići dovoljan broj takvih modela u još uvijek tradicionalnom
društvu
 najefikasnija je kombinacija edukacije i afirmativne akcije (poticanje
nestereotipnih modela)
Prijetnja stereotipom
•
kad stereotipi dovode u pitanje sposobnosti jednog spola (npr. “žene nisu
dobre u matematici”, “muškarci se ne snalaze s bebama”), mogu umanjiti
uradak pojedinaca tog spola u tom zadatku
•
ovaj fenomen zove se prijetnja stereotipom (Steele, 1997)
•
kad situacija učini rodne stereotipe istaknutima, anksioznost zbog bojazni da
se ne potvrde takva nepravedna uvjerenja omest će izvedbu i dovesti upravo
do potvrde stereotipa
•
informacija da test pokazuje spolne razlike
•
manjinski status u grupi drugog spola
 naročito prisutno kod osoba koje posjeduju sposobnosti da postignu
dobar rezultat i koje se identificiraju s tom sposobnosti
Samopredstavljanje
•
rod je kulturalno definirana socijalna konstrukcija; rod nije nešto što jesmo,
nego što činimo (West & Zimmerman, 1991)
•
Deaux & Major (1987) – ljudi igraju svoje uloge M i Ž ovisno o svojim vlastitim
koncepcijama roda (rodne sheme i pojam o sebi), očekivanjima drugih ljudi
(rodni stereotipi) i situaciji u kojoj se nalaze
•
•
•
•
npr. Ž može biti logična i asertivna na poslu, ali feminina na izlasku s M;
štoviše, njeno ponašanje na izlasku može varirati ovisno o situaciji (ples ili
planinarenje) i ovisno o tome što misli da njen partner očekuje od nje
studentice su postizale lošije rezultate na testu inteligencije i opisivale se više
feminino kad su očekivale susret sa zgodnim M koji preferira tradicionalne Ž
(Zanna & Pack, 1975; replicirala Senčer, 2000)
Ž su jele različitu količinu hrane, ovisno o M s kojim su bile – zgodniji M,
manje hrane (Mori et al., 1987)
mijenjale su način govora i ton glasa kad su telefonski razgovarale s dečkom
ili muškim prijateljem – s dečkom su govorile mekše, “bebasto” i slatkasto
(Montepare & Vega, 1988)
 i M i Ž više se ponašaju stereotipno u javnim nego privatnim situacijama
 manjinski status u grupi čini više istaknutim stereotipno ponašanje