Prema ostvarenju rodne ravnopravnosti: kako prepoznati rodne stereotipe

Željka Jelavić 2.7.2013.

Međužupanijski stručni skup za osnovnoškolske knjižničare Grada Zagreba, Karlovačke, Krapinsko zagorske i Zagrebačke županije

STEREOTIPI

• su pojednostavljene i vrlo često iskrivljene mentalne slike. Javljaju se uz određenu spolnu grupu i podrazumijevaju čitav niz karakteristika, bilo fizičkih bilo psihičkih, koje tu grupu opisuju i određuju.

SPOL

• SPOL je društveno imenovanje biološke karakteristike na osnovu genitalija po rođenju. Najčešće može biti muški, ženski ili rjeđe nedefiniran. U društvu se spol najčešće imenuje i kategorizira kao muški i ženski.

ROD

• • • je društveno oblikovanje biološkog spola, određeno shvaćanjem zadataka djelovanja i uloga pripisanih ženama i muškarcima, u društvu, u javnom i privatnom životu. kulturološki specifična definicija ženskosti i muškosti, promjenjiva u vremenu i prostoru

Rodni identitet

• • • •

Je osobna stvar

, to je ono što osjećamo da je naš rod u nekom određenom trenutku. Da li sam ja žena ili muškarac ?

ili nešto drugo?

Mnogi o ovome ne razmišljaju, uglavnom je njihov spol i njihov rodni identitet.

Seksualna orijentacija

• • • • • • • dio je identiteta osobe, tko nas seksualno, emocionalno, fizički i romantično privlači HOMOSEKSUALNA HETEROSEKSUALNA BISEKSUALNA formira u vrlo ranoj životnoj dobi pojavljuje se bez obzira na prethodno seksualno iskustvo.

Ante Bežen, Olga Jambrec: Hrvatska čitanka za 5. razred, Naklada Ljevak, 2001.

Ante Bežen, Olga Jambrec: Hrvatska čitanka za 5. razred, Naklada Ljevak, 2001

www.genderads.com

www.budweiser.com

www.genderads.com

http://www.fiftiesweb.com/tv/brady-bunch.htm

http://www.ybfree.com/5HEMAN1.html

• • • • • • Aktivni Agresivni Bezosjećajni Neovisni Objektivni Dominantni

Muškarci i žene

• • • • • • Pasivne Slabe Osjećajne Ovisne Neobjekitvne Nježne

Seksizam

• • • • • oblik društvene diskriminacije i segregacije osobe na temelju spola. od individualne do institucionalne razine, odgajanje dječaka i djevojčica da se ponašaju u skladu sa stereotipima jedan je od načina kojim se seksizam održava.

i muškarci i žene su od rođenja socijalizirani/e za prihvaćanje seksističkog razmišljanja i žene mogu biti seksisti kao i muškarci.

Patrijarhat u suvremenim društvima

• • • • • • rad u kući, neplaćeni plaćeni rad, žene segregirane u pojedina zanimanja i manje plaćene, seksualnost, kulturne institucije, uz dominaciju muškaraca u kulturnoj proizvodnji i u medijima, država, u kojoj muškarci dominiraju institucijama i proizvode rodno pristrano zakonodavstvo muško nasilje nad ženama.

RODNA RAVNOPRAVNOST

• • • • JEDNAKA PRAVA po spolu/rodu Sravnjivanje prava, dovođenje muškaraca i žena u istu ravan u sferi prava jednako uključivanje žena i muškaraca u sve aspekte života u cilju pravednosti i preuzimanja odgovornosti Žene su povijesno bile zakinute u svojim pravima ili su imale manjak prava u odnosu na muškarce

RODNO OSVIJEŠTENA POLITIKA

• predstavlja sustavno uvođenje politike ravnopravnosti spolova u sve sustave i strukture, politike mjera i programe, procese i projekte.

MOŽE LI I DRUGAČIJE?

Lese

freund

e 3, Njemačka

Prihvaćanje različitosti Lese

freunde

Njemačka 4,

Lese

freunde

Njemačka 2,

Lesefreunde2, Njemačka

Lese

freunde 2,

Njemačka Bežen, Jambrec: Hrvatska čitanka za 5. razred

Seks in relaties, Nizozemska

KASVUN AIKA, Finska

KASVUN AIKA, Finska

Dokumenti i zakoni

• • • • • • Vijeće Europe – Preporuka CM/Rec (2007)13 Odbora ministara državama članicama o uvođenju politike ravnopravnosti spolova u obrazovanju, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH (neslužbeni prijevod) Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2011. - 2015. (NN, 88/11.) Zakon o ravnopravnosti spolova (NN, 82/2008.) Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN, 36/2006. )- čl.3. Udžbenički standard (NN, 7/2007.) – 2.4. Etički zahtjevi; 2.6. Likovno-

grafički zahtjevi i standardi

Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, 107/2007.)

• • • • • • • • • •

Preporučena literatura:

Baranović , Branislava (2000), «Slika» žene u udžbenicima književnosti , Zagreb, IDIS Baranović, B., Doolan, K. i Jugović, I. (2008), Kojega su roda čitanke iz književnosti?, Zagreb, IDIS Barada, V. i Jelavić, Ž. (ur.) (2004), Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti! Priručnik za analizu rodnih stereotipa, Zagreb, Centar za ženske studije Janušić, Juliette (2008), „Analiza srednjoškolskih udžbenika za hrvatski jezik i književnost : primjer rodnog čitanja”, Metodički ogledi, Zagreb, god.15, sv. 1(27), str. 61-80 Hodžić, A., Bijelić, N. i Cesar, S. (2003), Spol i rod pod povećalom (drugo prošireno izdanje), Zagreb, Cesi – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Mamula, Maja (ur.) (2008), ABCda! ravnopravnosti spolova, Zagreb, Ženska soba – centar za seksualna prava Polić, Rajka (2006), „Ideološka uporaba životinja u udžbenicima“, Metodički ogledi, Zagreb, god.13, sv. 2, str. 9-41 Polić, Milan (2003), „Filozofija odgoja i feminizam“, Metodički ogledi, Zagreb, god. 10, sv. 1, str. 61-66 Borić, Rada (ur.) (2007) Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije, Zagreb, Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH www.prs.hr

obrazovanju) (godišnja izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, cjeline o