Transcript Njemacka - Osnovna škola don Lovre Katića

Njemačka
Upoznajmo EU i zemlje Europe
Knjižnica OŠ don Lovre Katića, Solin
Šk. god. 2012./2013.
Izradile
Katarina Blagojević, knjižničarka
Antea Kuduz i Marija Matas, 7.d
Njemačka
• Godina ulaska u EU: 1951./52., zemlja
osnivačica
• Političko uređenje: republika
• Glavni grad: Berlin
• Površina: 357 022 km²
• Broj stanovnika: 81 306 000
• Valuta: euro
• Službeni jezik: njemački
Savezna republika Njemačka
• Njemačka se nalazi u središtu
Europe, ali je zbog
gospodarske razvijenosti i
pripadnosti Europskoj uniji
pribrajamo Zapadnoj Europi.
Ona je ustavna savezna
demokracija jer se sastoji od
šesnaest saveznih država:
trinaest država te tri
samostalna grada pokrajine
(Berlin, Hamburg i Bremen).
Gospodarstvo
• Prema mnogim pokazateljima
njemačko gospodarstvo
treće je po veličini u svijetu
(nakon SAD-a i Japana), a
najrazvijenije u Europi.
• Njemačka je poznati svjetski
proizvođač automobila
(Merzedes-Benz, BMW,
Porsche, Audi, Opel,
Volkswagen) i ističe se u
elektroničkoj (Siemens,
Bosch, Grundig, Telefunken…)
te kemijskoj (BASF)
industriji.
• Mali i srednji poduzetnici
čine gospodarsku okosnicu
zemlje. Oni uspijevaju
iskoristiti najviše dodijeljenih
sredstava potpore iz europskih
fondova (3,7 milijardi eura u
2010. godini).
• Njemačka posebno potiče
prekograničnu suradnju,
projekte i razmjenu radnika
(ponajviše sa zemljama
Beneluxa i Francuskom).
Gospodarstvo i ekologija
• Jedno od područja na kojima je Njemačka ostvarila
značajne projekte područje je zaštite voda i izgradnje
sustava otpadnih voda.
• Nijemci su posebno svjesni da prirodne ljepote svake
zemlje valja čuvati te su svjetski prvaci u recikliranju
otpada.
Nijemci čuvaju prirodu pa
je oko 29% površine
zemlje pokriveno šumom.
Tipična biljna zajednica je
bukova šuma.
Prvaci u
recikliranju
otpada.
Zelena energija
• Njemačka je, također, vodeći europski proizvođač
tehnologije za iskorištavanje sunca i vjetra u proizvodnji
energije.
• Svjetski sajam za energiju vjetra održava se svake
godine u njemačkom gradu Husumu.
Odnosi Hrvatske i Njemačke
• Njemačka je iza Italije drugi najvažniji
vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U 2011.
godini hrvatski izvoz u Njemačku iznosio je oko jednu
milijardu eura, dok je uvoz ipak bio dvostruko veći.
• Njemačka se s udjelom od oko 12 posto, nakon Austrije i
Nizozemske, nalazi na trećem mjestu najvećih stranih
ulagača u Hrvatskoj.
• Turisti iz Njemačke i prošle su godine bili najbrojniji
strani turisti u našoj zemlji.
• Prisjetimo se da je Njemačka bila druga država koja je
priznala samostalnu Hrvatsku, odmah nakon Islanda.
Nijem, onaj koji ne razumije jezik
• Mnogi jezikoslovci se slažu da riječi Nijemac i
Njemačka dolaze od pridjeva nijem. Naime,
doseljenici iz Njemačke u naše krajeve nisu
razumjeli naš jezik pa su šutjeli, zbog čega su ih
domaći stanovnici prozvali nijemima ili
nijemcima.
Stanovništvo
• Nijemci su potomci germanskih plemena koja su
u 1. stoljeću došla iz Skandinavije.
• Njemačka je najmnogoljudnija zemlja EU-a i
Europe.
• Njemački jezik je najrasprostranjeniji materinji
jezik građana EU-a (a ne engleski ako ste to
pomislili).
• U odnosu na vjeroispovijest stanovnici su: 34%
protestanti; 34% katolici; 3,7% muslimani te
28,3% ateisti i ostali.
Prvi svjetski rat
(1914. – 1918.)
• Početkom 20. stoljeća
Njemačka je bila nezadovoljna
zbog kolonijalne nejednakosti
u odnosu na ostale osvajačke
zemlje te je povela i izgubila
Prvi svjetski rat.
• Poslije rata morala je plaćati
golemu odštetu državama koje
je napala. To je bio jedan od
uzroka uslijed kojeg je zemlja
doživjela gospodarski slom.
Drugi svjetski rat
(1939. – 1945.)
• Adolf Hitler, diktator i rasist,
zaratio je Nijemce skoro s
cijelim svijetom. Ova bolesna
misija bila je osuđena na
propast. Na žalost, pritom je
živote izgubilo oko 55 milijuna
ljudi, od čega šest milijuna
Židova.
• Zbog novog rata Njemačka je
razorena savezničkim
bombardiranjem, ponovo je
morala plaćati još veću
odštetu, a usto je kažnjena
podjelom zemlje te glavnog
grada na istočni i zapadni dio.
Berlinski zid
•
•
•
Berlinski zid izgrađen je da
spriječi bijeg stanovnika (radne
snage) iz istočnog u zapadni dio
Berlina.
Počeo se graditi 1961. god. u
Istočnom Berlinu. Nakon ponoći s
12. na 13. kolovoza vojska je
prema naredbi osiguravala
berlinsku granicu. Od te noći, bez
ikakve najave, čitave obitelji su
ostale razdvojene sljedećih 28
godina.
Zid je bio dug 155 km, a sastojao
se od dva paralelna zida.
Okruživali su ga žica, rovovi, kule,
bunkeri i minska polja.
Berlinski zid su 1989. g. spontano počeli rušiti
stanovnici, a vojska se nije miješala.
Prema anketi instituta u Leipzigu iz 2009. god.,
dvadeset godina nakon pada Zida svaki peti Istočni
Nijemac poželio je da on nikad nije srušen.
Berlin
Berlin je glavni i
najveći grad
Njemačke.
Nakon Londona
Berlin je drugi po
veličini grad
Europske unije.
BERLIN

Četveropreg na
vrhu Brandenburških vrata
• Brandenburška vrata u Berlinu trijumfalni su
luk, a građena su kao simbol pruske prijestolnice 1788. -1791. god.,
po uzoru na starogrčka vrata s brda Akropola u Ateni.
• Sjeverno od njih nalazi se zgrada Reichstaga (čit. rajhstag), dom
njemačkog parlamenta, Bundestaga.
• Južno je Memorijalni centar Europe posvećen Židovima stradalim u
Drugom svjetskom ratu.
Spomenik Židovima ubijenim u Europi
• Berlinski spomenik za šest milijuna žrtava Holokausta otvoren je
2005. g. Projektirao ga je američki arhitekt Peter Eisenman.
• Sastoji se od 2711 betonskih blokova koji se prostiru na površini od
19 000 m². Ispod njih je izložbeni i nastavni prostor s
dokumentacijom o ubijenima.
Spomenik ubijenim Židovima u
središtu glavnog grada Njemačke
(u pozadini je zgrada Bundestaga)
Dvorac
Charlottenburg
(čit. šarlotnburg)
Moderna kvalitetna
naselja za ljude s
niskim primanjima
UNESCO-ovi
spomenici u
Berlinu su Otok muzeja,
dvorci i parkovi te stambena
naselja berlinske moderne.
Brojni turisti posjećuju te i druge
znamenitosti.
Stari muzej
i Lustgarten na
Otoku muzeja
Berlinski zoološki vrt
•
•
Berlinski zoološki
vrt (Zoologische
Garten, čit.
zologiše gartn)
najveći je na svijetu
i po broju vrsta
(1500), ali i po
populaciji
(18 000 jedinki), a
ujedno je i najstariji
zoološki vrt u
zemlji.
Heidelberg (čit. hajdelberg)
• Grad Heidelberg smjestio se u dolini rijeke Neckar (čit. nekar) u
jugozapadnoj Njemačkoj.
• Do starog dijela grada preko rijeke vodi kameni most iz 18. stoljeća.
• Nad Heidelbergom dominiraju ruševine dvorca Heidelberg čija je
gradnja započela još u 13. i trajala do 16. stoljeća.
Zatvor za studente
Grafiti koje su
studenti, krateći si
vrijeme, ostavili na
zidovima
• Heidelberg je dom najstarijeg njemačkog sveučilišta.
• U sklopu starog sveučilišta nalazi se vrlo neobičan zatvor za
studente. Od 18. do početka 20. stoljeća studenti su zatvarani u
ovaj zatvor ako su se ponašali razuzdano (ako su pili, remetili javni
red i mir ili zbijali šale sa službenim osobama). U zatvoru su mogli
provesti od tri dana do četiri tjedna, no cijelo su vrijeme morali
pohađati predavanja.
Frankfurt na Majni
• Frankfurt je veliko
prometno raskrižje, njegova
zračna luka je najveća u
Njemačkoj, a treća po
veličini, nakon pariške i
londonske, u Europi.
• U ovom gradu je u 18.
stoljeću rođen književnik
Johann Wolfgang von
Goethe (čit. fon gete).
• Jedan od najvećih na
svijetu je frankfurtski
Sajam knjiga.
Goethe, naslikao
J. H. W. Tischbein
(čit. tišbajn; 1787.)

Antikvarijat
te
← Centar za
strip na
Sajmu
knjiga u
Frankfurtu
2012.
Ivan Đikić
• Hrvatski molekularni biolog, sveučilišni profesor i voditelj instituta u
Frankfurtu Ivan Đikić dobitnik je najsprestižnije njemačke
znanstvene nagrade Gottfried Wilhelm Leibniz 2013. godine. Za
svoja istraživanja tumora nagrađen je svotom od 2,5 milijuna eura
što je najveća novčana znanstvena nagrada u svijetu.
• Ivan Đikić smatra da je njemu kao profesoru najvažnije kod
studenata pobuditi znatiželju i navesti ih da postavljaju daljnja
pitanja.
Braća Grimm i Waldemar Bonsels
(čit. bonzels)
• Jacob i Wilhelm Grimm bili su njemački jezikoslovci i
najpoznatiji svjetski skupljači bajki.
• Prvu zbirku bajki Dječje i obiteljske priče objavili su 1812. g., prije
točno 201 godinu! Nabroji što više bajki braće Grimm!
• Waldemar Bonsels napisao je samo jednu knjigu za djecu, Pčelicu
Maju, ali je ona postala omiljena. Naš skladatelj Bruno Bjelinski
prema Waldemarovu romanu komponirao je operu za djecu.
HNK u Rijeci izvodi
Pčelicu Maju →
Matovilka
Nogomet
• Nogomet je najpopularniji sport u
Njemačkoj. U zemlji je registrirano
oko 6,6 milijuna nogometaša,
znači više nego što Hrvatska ima
stanovnika.
• Njemački su nogometaši triput
osvajali Svjetsko prvenstvo (1954.,
1974. i 1990.) i Europsko prvenstvo
(1972., 1980. i 1996.)
• Nogometašice su dvaput osvajale
SP (2003. i 2007.) i čak sedam
puta EP.
• Najviše naslova njemačke
nogometne lige, Bundeslige,
osvojio je Bayern iz Münchena 22.
Doviđenja, Njemačka!
Doviđenja, Njemačka!
↑
Njemački ovčar
inspektor Rex
s lopticom i
kolegama
↓
(čit. aufiderzen dojčland)
Dvorac Ludviga II.
Bavarskog
Neuschwanstein
(čit. nojšvanštajn)
Izvori:
•
•
•
•
•
Frankfurter Buchmesse. http://www.buchmesse.de/de/ (2013-05-01)
Fuerstenau, Marcell ; Fazlagić-Šestić, B. Sjećanje uklesano u kamen - spomenik
židovskim žrtvama, 10. 5. 2010. http://www.dw.de/sje%C4%87anje-uklesano-ukamen-spomenik-%C5%BEidovskim-%C5%BErtvama/a-5557753 (2013-05-01)
Golluch, N.; Ignjatovic, J. Moj veliki atlas Europske unije. Zg: ŠK, 2005., str. 8-9.
Grad sa zatvorom za studente: Heidelberg, turistički centar Njemačke, 26. 3. 2012.
http://www.svjetskiputnik.hr/Putovanja/Clanak/zemlja/51-Njema%3Fka/naslov/354grad-sa-zatvorom-za-studente (2013-04-26)
Hrvatski jezični portal.
http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=main (2013-05-02)
•
HUSUM WindEnergy. http://www.husumwind.com/content/de/start/start.php (2013-05-05)
•
Ivan Đikić dobio nagradu od 2,5 milijuna eura, 7. 12. 2012.
http://liderpress.hr/poslovna-znanja/ivan-dikic-dobio-nagradu-od-25-milijuna-eura/
(2013-05-02)
Kratki opisi dobara upisanih na Popis svjetske baštine. Zg: Centar svjetske baštine:
Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO: Meridijani, 2010. Str. 46-47.
Njemačka // Radost 63, 1(2012). Str. 32-33.
Njemačko-hrvatski gospodarski odnosi. http://kroatien.ahk.de/hr/informacije-ozemlji/njemacko-hrvatski-gospodarski-odnosi/ (2013-05-03)
Posjetite EU: Njemačka.
http://www.delhrv.ec.europa.eu/files/file/bilteni/EUbilten_br28.pdf (2013-04-30)
Twenty years after the fall of the Wall.
http://www.thefreelibrary.com/20+YEARS+AFTER+THE+FALL+OFTHE+WALL.a0211612338 (2013-05-03)
Waldemar Bonsels. http://en.wikipedia.org/wiki/Waldemar_Bonsels (2013-05-04)
•
•
•
•
•
•