Transcript IOOP - "Tin Ujević" Krivodol

INDIVIDUALIZIRANI
ODGOJNO OBRAZOVNI
PROGRAM
Pripremila: Ivana Kujundžić
OBLICI ŠKOLOVANJA DJECE S TEŠKOĆAMA U
RAZVOJU
(prema važećem Pravilniku iz 1991.)
Školovanje djece s teškoćama u razvoju u Hrvatskoj
se odvija u:
1) redovnim osnovnim školama
2) posebnim odgojno - obrazovnim ustanovama.
Unutar školovanja u redovnoj osnovnoj školi
može se govoriti o:
- potpunoj integraciji..čl.4
- djelomičnoj integraciji...čl.7, čl.10
Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i
obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju
(1991.)
Članak 4.
Potpuna odgojno-obrazovna integracija ostvaruje se
uljučivanjem učenika s lakšim teškoćama u razvoju u
razredni odjel osnovne škole, u pravilu od I. do IV. razreda.
U razredni odjel mogu se uključiti do tri učenika s
teškoćama u razvoju, a takav odjel ne može imati
sveukupno više od 25 učenika.
Učenik s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka
svladava redovne ili prilagođene nastavne programe
individualiziranim postupcima i posebnom dodatnom pomoći
defektologa odgovarajuće specijalnosti
ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA I STUPNJEVA
TEŠKOĆA U RAZVOJU
Vrste teškoća u razvoju su:
l. oštećenja vida
2. oštećenja sluha
3. poremećaji govorno-glasovne komunikacije i specifične
teškoće u učenju
4. tjelesni invaliditet
5. mentalna retardacija
6. poremećaji u ponašanju uvjetovani organskim faktorima ili
progredirajućim psihopatološkim stanjem
7. autizam
8. postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom
razvoju.
•
HNOS predlaže novi termin, umjesto učenici s
teškoćama u razvoju, jer je širi od starog i manje
stigmatizirajući: učenici s posebnim oo potrebama
1. Djeca s oštećenjima vida
2. Djeca s oštećenjima sluha
3. Djeca s poremećajima glasovno-jezičnogovorne komunikacije
4. Djeca s motoričkim poremećajima i
kroničnim bolestima
5. Djeca sa sniženim intelektualnim
sposobnostima
6. Djeca s poremećajima pažnje/hiperaktivnosti
7. Djeca sa specifičnim teškoćama učenja
8. Djeca s poremećajima u ponašanju i emocionalnim
poremećajima
9. Djeca s poremećajima iz autističnog spektra
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi (kolovoz 2008)
Članak 62.
(1) Učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su
daroviti učenici i učenici s teškoćama.
Članak 65.
(1) Učenici s teškoćama su:
– učenici s teškoćama u razvoju,
– učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i
emocionalnim problemima,
– učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim,
ekonomskim, kulturalnim i jezičnim čimbenicima.
.
TKO SU UČENICI S POSEBNIM OBRAZOVNIM
POTREBAMA?
• UČENIKOM S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA
SMATRA SE SVAKO DIJETE KOJE IMA TEŠKOĆE U
UČENJU (ZNAČAJNO VEĆE OD SVOJIH VRŠNJAKA)
ZBOG ČEGA TREBA POSEBNU ODGOJNO
OBRAZOVNU PODRŠKU.
(DfEE, Education Act, 1996)
• TO SU UČENICI ČIJA INTEGRACIJA U REDOVITI
OSNOVNOŠKOLSKI SUSTAV PODRAZUMIJEVA
PRAKTICIRANJE POSEBNIH SADRŽAJA, NAČINA,
METODA RADA I VRJEDNOVANJA POSTIGNUĆA.
(HNOS)
Do sada smo imali:
1. Školovanje po redovnom programu uz individualizaciju
pristupa u radu
(za djecu prosječne inteligencije ali s disleksijama,
disgrafijama, ADHD-om, raznim kroničnim bolestima i sl.)
• Nije se zahtijevala izrada programa
2. Školovanje po prilagođenom programu
(za djecu sniženih intelektualnih kapaciteta)
• Zahtijevala se izrada prilagođenog programa za svako dijete
HNOS uvodi pojam Individualizirani odgojno
obrazovni program (IOOP)
•
izrađuje se za sve učenike s posebnim obrazovnim
potrebama, koji su integrirani u redoviti školski sustav
(čl.4 Pravilnika, 1991.)
•
podrazumijeva potrebu izradbe pojedinačnih nastavnih
programa
•
program izrađuje i provodi učitelj uz pomoć stručnih
suradnika škole, o čemu roditelji/staratelji učenika s
posebnim obrazovnim potrebama trebaju biti upoznati
•
obavezan i za učenike koji se školuju “po redovnom
programu uz individualizaciju i za učenike koji se
školuju po prilagođenom programu “
• HNOS uvođenjem IOOP-a terminološki briše pojmove
individualizacija i prilagođeni program,
• Spominju se različiti oblici i stupnjevi prilagođavanja, ovisno
o potrebama djeteta
• Programi imaju različite razine, ovisno o odgojno–
obrazovnim potrebama učenika, a sadržavaju ciljeve,
sadržaje, metode, rokove, vrjednovanje i osobe
zadužene za njegovu provedbu
Što to zapravo znači?
INDIVIDUALIZACIJA
PRILAGOĐENI PROGRAM
Prilagođavanje:
• Nastavnih postupaka
• Metoda rada
• Oblika rada
• Sredstava rada
Prilagođavanje:
• Sadržaja
• Nastavnih postupaka
• Metoda rada
• Oblika rada
• Sredstava rada
INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO
OBRAZOVNI PROGRAM
Etape izradbe IOOP-a
1.
2.
3.
4.
5.
6.
INICIJALNA PROCJENA
ODREĐENJE NASTAVNIH PREDMETA I SADRŽAJA
RAZINE USVAJANJA SADRŽAJA
VREMENSKE DIMENZIJE (kratkoročni i dugoročni
ciljevi i zadatci),
IZBOR METODA, INDIVIDUALIZIRANIH
POSTUPAKA, SREDSTAVA I POMAGALA
PRAĆENJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA
UČENIKA
1.
INICIJALNA PROCJENA
(Branka Čović, prof. pedagogije)
 
Utvrđivanje sposobnosti – «Što učenik može
učiniti?»
- Kako utvrditi sposobnosti?
Različitim školskim aktivnostima:
a) ČITANJE – ispitivanje tehnike čitanja (HJ), razumijevanje
pročitanog (u svim nastavnim predmetima)
b) SLUŠANJE - koncentrirano slušanje, pamćenje i
razumijevanje usmenih uputa
c) USMENO IZRAŽAVANJE – vještina razgovaranja
d) PISMENO IZRAŽAVANJE – uspješnost prepisivanja,
samostalno pisanje
e) RAČUNANJE I GEOMETRIJSKO PREDOČAVANJE – pojam
broja, relacije među brojevima, računske operacije,
poznavanje geometrijskih tijela, tehničko crtanje
f) PROSTORNO I VREMENSKO PREDOČAVANJE –
snalaženje u užoj i široj okolini, snalaženje na
zemljopisnoj karti, poznavanje vremenskih relacija
g) RUKOVANJE SREDSTVIMA ZA RAD – pravilno korištenje
pribora, alata, instrumenata,…
h) STJECANJE RADNIH NAVIKA – osnovne vještine i navike,
urednost i preciznost u radu, primjena mjera zaštite
od opasnosti
Svaka od navedenih aktivnosti može se utvrditi u svakom
nastavnom predmetu.

Utvrđivanje interesa – « Što učenik voli / želi
učiniti?»
= otkrivanje aktivnosti koje učenik želi raditi, tj.
koliko je učenik motiviran za nastavni predmet
- Kako utvrditi motivaciju i interes učenika?
• Razgovorom s učenikom, roditeljem, ostalim
učenicima i učiteljima,
• Promatranjem reakcija učenika na poticaje za razne
aktivnosti.

Utvrđivanje potreba – « Što učeniku treba?»
= jačanje emocionalne – socijalne stabilnosti
- Kako utvrditi učenikove potrebe?
•
•
•
•
•
•
Učenikovo ponašanje na nastavi
Odnos prema vršnjacima
Odnos prema odraslima
Informiranje o obiteljskoj situaciji
Korištenju slobodnog vremena
Zadovoljavanje osnovnih potreba u svezi poticanja
samopouzdanja, samopoštovanja, odgovornosti i
suradnje
 
Utvrđivanje razine znanja
= procjena kvalitete znanja
Stupnjevi kvalitete znanja:
I. ZPR – znanje prisjećanja ( nazivi, godine, simboli,
formule,……)
II. ZPP – znanje prepoznavanja ( točno prepoznavanje
sadržaja bez objašnjenja, pr. prepoznavanje vrsta
rečenice,…)
III. ZR – znanje reprodukcije ( ponavljanje sadržaja bez
primjene u svakodnevnom radu, pr. poznavanje
pravopisnih pravila bez primjene)
IV. ZO – znanje operativnosti ( poznavanje sadržaja i
primjena u svakodnevnim aktivnostima, pr. primjena
pravopisnih pravila)
V. SZ – stvaralačko znanje ( stvaranje i inovacija na
različitim područjima rada)
2. ODREĐENJE NASTAVNIH PREDMETA
I SADRŽAJA
• Utvrditi s obzirom na teškoću djeteta i inicijalnu procjenu da
li je potrebno prilagođavati sadržaj programa djeteta i ako
da iz kojih predmeta
3. RAZINE USVAJANJA SADRŽAJA
• Slično kao kod inicijalne procjene kad se utvrđivala razina
postojećeg znanja iz pojedinog predmeta, sada utvrditi
očekivanu razinu znanja, koja može varirati od predmeta
do predmeta, ali i u istom predmetu, po temama ili
cjelinama.
4. VREMENSKE DIMENZIJE
• Utvrditi kratkoročne i dugoročne odgojno – obrazovne
ciljeve i zadatke programa
• postavljanjem kratkoročnih ciljeva lakše se može
provjeravati koliko su zapravo zahtjevi prilagođeni djetetu,
te eventualno mijenjati i postavljati nove prilagođenije
zahtjeve
5. IZBOR METODA, INDIVIDUALIZIRANIH POSTUPAKA,
SREDSTAVA I POMAGALA
•
Od postojećih nastavnih metoda,načina i oblika rada,
te postupaka, sredstava i pomagala potrebno je utvrditi
najprimjerenije za svako dijete, i navesti ih u programu.
•
Prilagođavanje i odabir postupaka:
Perceptivno : sredstva predočavanja – slika, karta,
crtež, …prilagođavanje tiska
Spoznajno: sažimanje teksta, planiranje teksta
( dodatak: pitanja, isticanje riječi, slike,…)
Govorno: prilagođavanje glasa, razgovijetnost,
razumljivost, govorno usmjeravanje pažnje: «Ovo je
važno.»
•
Prilagođavanje zahtjeva: u odnosu na vrijeme, na načine rada
( češće promjene aktivnosti), samostalnost u radu, provjeravanje
•Odabir poticaja u radu ( metode, načini rada, oblici) :
Oblici rada: rad u skupinama , rad u parovima, individualni
rad, radionice, parlaonice
Metode rada: razgovor, izlaganje, demonstracije, praktičan
rad, čitanje, pisanje
Emocionalno – socijalni poticaji: osmjehivanje, kimanje
glavom, ohrabrivanje, pohvaljivanje, isticanje, poticanje
suradnje među učenicima: zajednička igra, učenje, sport,…
•Odabir izvora spoznavanja ( nastavna sredstva i
pomagala,…)
• Neposredno iskustvo
• Opća i specifična nastavna sredstva i pomagala,
didaktički materijali ( audio – vizualni, auditivni,
vizualni,…)
6. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA
•
•
•
•
•
•
•
Planiranje i praćenje uspješnosti programa provodi se mjesečno.
Ako škola nema stručnjaka odgovarajućega profila, dužna je
osigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu
suradnjom sa stručnjacima izvan ustanove i ovlaštenim
institucijama.
Praćenje - individualno, grupno, odnosi se na sve etape odgojno –
obrazovnog rada: obradu novog gradiva, uvježbavanje,
ponavljanje, provjeravanje
provjeravanje – usmeno ili pismeno, individualno ili skupno
načini i oblici provjeravanja trebaju biti poticajni za učenike
ocjenjivanje – opisno i brojčano u odnosu na razine znanja unutar
pojedinog nastavnog predmeta
finalna procjena iskazuje se u obliku izvješća po pojedinim
obrazovnim razdobljima ( na kraju 1. ob. r. i na kraju šk. god.)
Prema potrebi IOOP se izmjenjuje i nadopunjava!!!
• Po pitanju ocjenjivanja važno je znati da se učenik
ocjenjuje u skladu s njegovim individualnim
programom i prilagodbama a ocjene su od 1 do 5.
• Ukoliko je učenik ocijenjen negativno ili uglavnom
ima ocjene dovoljan treba se proučiti program i
kako se primjenjuje, te eventualnu modifikaciju
programa.
OSNOVNA ŠKOLA „TIN UJEVIĆ“
KRIVODOL
Tel: 852 – 251
INDIVIDUALIZIRANI ODGOJNO - OBRAZOVNI PROGRAM
IME I PREZIME UČENIKA/ CE:________________________________ Razred:________ šk. god. ______________
Nadnevak rođenja:______________________________________Ime oca i majke:______________________________
Adresa stanovanja:____________________________________________ Telefon:____________________________
Ime i prezime učitelja / nastavnika:________________________________________________________________
NASTAVNI
PREDMET:_____________________________________________
Prilagođavanje : a) sadržaja b)didaktičko – metodičkih formi rada
Ime i prezime odgovornih osoba za provođenje programa:
1. ___________________________________________
2. ___________________________________________
UČENIK/CA:
RAZRED:
PREDMET:
UČITELJ/ICA:
ŠK.GOD.:
INICIJALNA PROCJENA : navesti sažeto osobitosti školskog učenja (sposobnosti, vještine, potrebe, interese, predznanja) značajna unutar
nastavnog predmeta
MJ.
R
U
J
A
N
Sadržaj edukacije
(područja/
teme/ključni
pojmovi)
Cilj/evi za učenika/cu
(obrazovna
postignuća)
Aktivnosti za učenika/cu
Strategije podrške
(prilagodba metoda, sredstava, oblika,
postupaka, zahtjeva)
Ostvarene
zadaće
DIDAKTIČKO – METODIČKE FORME RADA
SADRŽAJ EDUKACIJE
OBLICI
(odabir
poticaja)
METODE
(postupci
prilagođavanja)
SREDSTVA
(odabir izvora
spoznavanja)
OČEKIVAN
A RAZINA
ZNANJA
EVALUACIJA
INDIVIDUALNI PROGRAM ZA UČENIKA
XY, 4.a
- Teškoća djeteta: disgrafija, disleksija, diskalkulija
- školovanje po članku 4. Pravilnika (individualizacija pristupa u radu)
Učiteljica:
Osnovno težište programa:
orijentacija na pozitivno: ocjenjivati ono što učenik zna, pohvaljivati svaki
mali uspjeh,
orijentacija na konkretno: u toku ispitivanja usmenog, a naročito pismenog
orijentirati se samo na ispitivano područje, ne obraćati pažnju na greške koje se
javljaju a nisu direktno u vezi s ispitivanim
preferirati usmeno ispitivanje znanja, a ne pismeno
ukoliko je potrebno pismeno ispitivanje voditi računa o tome da se pismeni
ispit izradi na računalu tako da djetetu bude što razumljivije za pročitati, a broj
pitanja po listu papira ograničiti na 3-4 pitanja. Bitna je preglednost. Kada
učenik završi jedan list papira daje mu se sljedeći papir i tako redom; produžiti
vrijeme pismenog rada , odnosno omogućiti učeniku da duže vrijeme od ostalih
učenika izrađuje taj pismeni rad.
u pismenom radu koristiti pitanja jednostavnijih i konkretnih formi
(tko?što? kako? zašto?...); ne koristiti pitanja tipa nadopunjavanja, gdje
učenik mora u već formiranu jezičnu formu ubacivati točno određene izraze i
riječi.
HRVATSKI JEZIK
- težište neka bude na usmenom ispitivanju kad god je to
moguće,
jednostavni prijepisi kratkih sadržaja, naročito zadavati za
domaće uratke,
u diktatima i pismenim radovima uvijek ocjenjivati samo jedno područje rada
(npr. Samo veliko slovo u imenima ulica, gradova, rijeka, ili samo Ć i Č, ili samo
IJE i JE…),
tolerirati nečitak rukopis i nezgrapna slova, zamjene slova i slogova te
ispuštanje slova unutar riječi, jer se radi od djetetu čija je primarna teškoća
upravo tu najočitija,
budući da učenik ima bogat govorni rječnik, naročito koristiti tehniku
prepričavanja, da bi mu to omogućilo osjećaj uspješnosti i kompetencije
MATEMATIKA
zbog diskalkulije koja je naročito izražena, raditi na automatizaciji računskih
operacija (+,-,/ i x) u skupu prirodnih brojeva do 100.
Postupno usvajanjem tih vještina širiti u skupu do 1000 s „okruglim“
brojevima,
U pismenim radovima izbjegavati zadatke riječima, kao i već spomenuto
rješavanje po nekoliko zadataka, nikako odmah davati kontrolni s više od četiri
zadatka.
PRIRODA I DRUŠTVO
potrebno je češće ispitivanje manjih cjelina
bazirati se na konkretnim pitanjima
izbjegavati pismene uratke, a ako je to jedino moguće koristiti principe rada
prethodno navedene u uvodu.
Prednosti i nedostaci ovakvog rada
Prednosti:
-
-
-
učitelji promišljaju o djetetu
njegovim potrebama,
teškoćama, interesima i jakim
stranama što neminovno vodi
do kvalitetnijeg rada, čak i
kada se ne drže
preporučenog u potpunosti
učenicima nastava biva
prilagođenija njihovim
potrebama i posebnostima,
tako da lakše udovoljavaju
školskim zahtjevima
Ovakav se program može
“provući” kroz posebne uvjete
rada, učiteljima se plaća
provođenje IOOP-a, te su
motivirani za njegovu izradbu
i provedbu
Nedostaci:
-
-
oduzima dosta vremena,
ukoliko ćete za svako dijete
odraditi svih 6 faza mjesečno
( od inicijalne procjene do
evaluacije), pogotovo što je
za svaki program potrebna
asistencija i pomoć
defektologa...
(nekim) učiteljima nedostaje
znanja i stručnosti za izradbu
i provedbu ovakvih programa,
što po meni leži na savjesti
MINISTARSTVA
kontakt: [email protected]
[email protected]
mob.: 098 9743820
Radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 7.30 do 13.30
te svaki drugi petak u istom radnom vremenu
Hvala na pažnji !