Trovanje anksioliticima

Download Report

Transcript Trovanje anksioliticima

ANKSIOLITICI
Dunja Marjanović
Jovana Đaković
Maja Barišić
Maja Kralj
Mladena Beatović
Nataša Pekez
Nataša Brkljač
Nevena Malešević
Tatjana Pavić
Tina Kostadinović
Toksikologija sa analitikom
Medicinki fakultet Novi Sad, Farmacija
Anksioznost
• Glavni simptom većine
psihijatrijskih
poremećaja, kao i
mnogih drugih
nepsihijatrijskih
obolenja.
• Karakteriše je:
• Osećaj bezrazložnog straha,
napetost, tegobe, nemir
• Somatski simptomipalpitacija, bol u prstima,
tremor, kratak dah,
vrtoglavica, otežano gutanje,
GIT smetnje, smanjenje
libida, glavobolja, fobije...
• Povišen tonus simpatikusa
• Udružena često sa
nesanicom
• Mogućnost ispoljavanja
svakodnevnih aktivnosti
Anksioznost
• Uzroci:
- Stres (psihička, fizička)
- „stimulacija CNS-a“ kofeinom, amfetaminima i drugim
psihostimulansima
- Prekid dugotrajne upotrebe depresora CNS-a (alkohola)
- Metabolički poremećaji-hiperventilacija, hipoglikemija,
tireotoksikoza.
Anatomsko poreklo poremećaja: retikularna mrežasta formacija,
gde deluje GABA.
Anksiolitici
•
•
•
•
Lekovi koji suzbijaju anksioznost.
Imaju i antikonvulzivno dejstvo.
Dovode do sedacije i relaksacije muskulature.
Nazivaju se još i trankvilizatori.
• Anksiolitici se svrstavaju u dve grupe:
1. BENZODIAZEPINI-lekovi prvog izbora
2. OSTALI ANKSIOLITICI- Buspiron
Benzodiazepini
• Najčešće se primenjuju zbog svoje
efikasnosti, sigurnosti primene i niske
cene.
• Preparati se uglavnom razlikuju po svojim
farmakokinetičkim osobinama.
• Trovanja benzodiazepinima obuhvataju
50% od ukupnih akutnih trovanja
lekovima.
• Trovanje je praćeno teškim simptomima
ali se retko letalno završava.
• Može doći i do stvaranja tolerancije.
• Manji depresivni efekat na
kardiovaskularni i centralni nervni sistem
u poredjenju sa barbituratima.
• Mogu imati izražen sedativni-hipnotički
efekat.
Benzodiazepini
• Otklanjaju mišićni
spazam (diazepam)
• Izazivaju san sličan
prirodnom
• Inicijalni lekovi u
statusu epileptikusu.
• Klasifikacija
benzodiazepina na
osnovu poluvremena
eliminacije:
Delovanje
Lek
Trajanje
delovanja (h)
Ultrakratki
Midazolam
Temazepam
Triazolam
2-5
10
1,7-3
Kratkodelujući
Alprazolam
Lorazepam
Oksazepam
11-14
10-20
3-21
Dugodelujući
Hlordiazepoksid
Hlorazepat
Klonazepam
Nitrazepam
Diazepam
Flurazepam
Prazepam
5-30
36-200
10-50
16-48
20-50
50-100
26-200
Benzodiazepini
• Farmakokinetičke osobine
• Brzo i potpuno se apsorbuju iz GIT trakta i postižu max.
koncentracije u plazmi za 1-3h.
• Vezuju se za proteine plazme ( 85-95% ), a volumen distribucije
zavisi od liposolubilnosti.
• Biotransformacija u jetri ( demetilacija ili konjugacija sa
glukuronidom ).
• Mnogi metaboliti su biološki aktivni, što produžava delovanje
leka, a može dovesti i do kumulacije u hroničnoj primeni.
Benzodiazepini
• Mehanizam toksičnog delovanja
• Simptomi u akutnim trovanjima su
rezultat sedativnog delovanja na CNS u
kome ovi lekovi deluju selektivno na
polisinaptičke puteve stimulacijom
inhibitornog dejstva neurotransmitera
GABA-e.
• GABA dovodi do hiperpolarizacije
postsinaptičke membrane povećavajući
propustljivost za hlorni jon.
• Čak i u visokim dozama benzodiazepini
nemaju veći efekat na respiratorni centar,
ali u kombinaciji sa dr. sedativima mogu
potencirati depresivno delovanje na
respiraciju.
• Alkohol + benzodiazepin --> potencira se
depresivno delovanje alkohola na CNS.
• BD imaju i antiholinergički efekat ( široke
zenice,suvoća usta i tahikardija ) .
Benzodiazepini
• Akutno trovanje
• Poremećaj svesti do nivoa kome kod trovanja čest u trovanjima
ultrakratko delujućim preparatima ( triazolam,midazolam ) ,
zatim cirkulatorni kolaps, poremećaji srčanog ritma i depresija
disanja.
• Najčešći znaci trovanja pripadaju neuropsihijatrijskim
poremećajima kao što su blaži poremećaji svesti (
somnolencija,sopor ) , ataksija i dizartija, hipotonija,
hiporefleksija i arefleksija, midrijaza češće od mioze i
nistagmus.
• KVS poremećaji : tahikardija i ređe bradikardija, hipotenzija.
• EKG : različite smetnje u provođenju ( AV blok I°, blok leve
grane i smetnje intraventrikularnog područja ) .
• Metabolički poremećaji : hipokalemija i pseudohiperosmolarna
koma bez ketoacidoze.
Benzodiazepini
• Lečenje
• Kod peroralnih trovanja ( ukoliko opšte stanje
bolesnika to dozvoljava ) potrebno je eliminisati
sadržaj iz želuca ( izazivanjem povraćanja ili
nazogastričnom sondom ) i dati aktivni ugalj.
• Kod dubljeg poremećaja svesti ( sopor,koma ) i
depresije disanja – flumazenil ( spec. antagonista
benzodiazepinskih receptora ) .
• Bolesnik se najčešće posle jedne ampule
flumazenila ( 0,5 mg ) budi iz kome, postaje svestan,
odgovara adekvatno na postavljena pitanja i disanje
se normalizuje, a ukoliko nema efekta doza se može
ponoviti, jer je poluvreme eliminacije flumazenila
1h.
• Moguća komplikacija je epi-napad koji se uglavnom
javlja kod epileptičara ili se javljaju znaci
apstinencijalnog sindroma
Benzodiazepini
• Lečenje
• Forsiranom diurezom se eliminišu značajne
količine benzodiazepina i/ili njihovih
metabolita.
• Hemodijaliza je neefikasna, a
hemoperfuzija sa aktivnim ugljem još
nema značajniju kliničku potvrdu.
• Korekcija elektrolitskog disbalansa (
hipokalemija ) – kod forsirane diureze
dodavanjem 30-40mEq KCl u svaki dati litar
infuzione tečnosti uz kontrolu kalijuma u
serumu.
OSTALI ANKSIOLITICI
• BUSPIRON
•
•
•
•
•
•
•
•
•
hemijski sličan neurolepticima butirofenonskog tipa
koristi se za lečenje akutne i hronične anksioznosti
ima sporiji početak delovanja od benzodiazepina
ne deluje preko GABA, već ima agonistički efekat na 5hidroksitriptamin₁ₐ receptore
pripada novoj klasi azapirona sa značajnim
anksiolitičkim efektom
ima blagu antidopaminergičku aktivnost (ograničena,
manifestuje se ekstrapiramidalnim neželjenim
dejlovanjem)
ne vezije se za benzodiazepinske receptore, ne daje
ukrštenu toleranciju sa BD
nema antikonvulzivni efekat
ne izaziva apstinencijalne simptome, sedaciju,
motornu inkoordinaciju
BUSPIRON
• Farmakološke osobine
• nakon per os upotrebe max koncentracije u plazmi se javljaju za
40-90 min
• vezuje se za proteine plazme (95%)
• metaboliše se u jetri u aktivne metabolite
• izlučuje se urinom(65%) i fecesom (35%)
• bioraspoloživost je 90%
• Interakcije: MAO inhibitori, inhibitori CYP 3A4 (zbog
metabolizma), digoksin.
BUSPIRON
• Akutno trovanje
• klinička slika je lakša nego kod trovanja benzodiazepinima
• može da izaziva mučninu, povraćanje, vrtoglavicu, pospanost,
glavobolju, disforiju, tahikardiju, parasteziju, miozu i
gastrointestinalini distres
• nema zabeleženih teških trovanja niti smrtnih ishoda
• Lečenje
•
•
•
•
ispiranje želudca
davanje aktivnog uglja
infuzija tečnosti i nadoknada elektrolita izgubljenih povraćanjem!
Treba kontolisati puls, tenziju i respiraciju