Transcript File
Učenje Dalekog istoka: 2500.god.pr.Kr. KINA: model 5 elemenata + CHI: Atomos, grč.=nedjeljiv, atomein, grč.=nevidljiv LEUKIP i DEMOKRIT, 5.st.pr.Kr. – model nedjeljivih kuglica "Po mnijenju slatko, po mnijenju gorko, po mnijenju vruće, po mnijenju hladno, po mnijenju boja: a uistinu atomi i praznina.“ “Atomi koji jure naokolo u praznom prostoru..” EMPEDOKLO, 5.st.pr.Kr – pojam elementa: 4 osnovna: voda, vatra, zemlja i zrak + ljubav PLATON, 4.st.pr.Kr. PIERE GASSENDI, 17.st. – redovnik “osnovna svojstva atoma su čvrstoća i neproničnost” “atomi nisu vječni, već ih je stvorio Bog” ROBERT BOYLE, 17.st. - uvodi nov koncept elementa RUĐER BOŠKOVIĆ, 18.st. Boškovićeva sila između atoma Antoine LAVOISIER, 18.st. – uvodi pojam kemijskog elementa i kemijskog spoja John DALTON, 18.st. – objasnio omjere spajanja elemenata u spojevima, uvodi nomenklaturu Amedeo AVOGADRO, 19.st.- kemijski elementi se sastoje od molekula koje su izgrađene od atoma jednog ili više elemenata. Humphry DAVY i Michael FARADAY, 19.st. – pokus elektrolize: u atomima je električni naboj! Heinrich HERTZ i Phillip LENARD, 19.st. – pokusima dokazuju da su atomi mali, zgusnuto stisnuti ali da nisu nepronični Eksperimentalno otkriće elektrona: E.Goldstein, Stoney Joseph John THOMSON, 19/20.st. - određuje naboj elektrona postavlja 1898. god. MODEL PUDINGA SA ŠLJIVAMA Ernest RUTHERFORD, 20.st 1909. god. eksperimentalno pobija Thomsonov model: 1911. god. predlaže novi, PLANETARNI MODEL Neodrživost Rutherfordovog modela: objašnjava raspršenje ali ne i linijske spektre koji se dobivaju zagrijavanjem plinova Niels BOHR- 1913.god. objašnjava linijske spektre i postavlja POSTULATE: 1. klasična fizika : Elektron se kreće oko atomske jezgre u kružnim putanjama, pod djelovanjem privlačne kulonske sile, a u skladu s Newtonovim zakonima gibanja. 2. Bohrov kvantni uvjet: Umjesto beskonačno puno putanja koje su moguće u klasičnoj fizici, dozvoljene su samo one kružne staze za koje kutna količine gibanja elektrona može biti cjelobrojni višekratnik od h/2p 3. Stabilnost atoma : Gibajući se dozvoljenom putanjom elektron ne zrači energiju = stacionarno stanje. Ukupna energija elektrona na određenoj putanji je konstantna (bazira se na eksperimentalnoj činjenici da je atom stabilan). 4. Einsteinova kvantizacija: Elektron spontano prelazi iz stanja više energije (pobuđenog stanja) u stanje niže energije i pri tome emitira kvant svjetlosti energije: BOHRov MODEL: objašnjava spektar H-atoma, spektra alkalnih metala Li, Na, K i He+ NE objašnjava složenije atome …treba uzeti u obzir i valno-čestična svojstva čestica…, neodređenost položaja i brzine, valnu funkciju….