HEMIJA - data.sfb.rs

Download Report

Transcript HEMIJA - data.sfb.rs






http://data.sfb.bg.ac.rs/sftp/milica.rancic
http://milicarancic.webs.com
[email protected]
kancelarija 141 III sprat
Konsultacije utorkom i četvrtkom 11-12 h
LITERATURA


Praktikum iz Hemije
Udžbenik iz Hemije za studente Šumarskog fakulteta

Rukovodioci vežbi: Ivana Stojiljković lab 158 IV sprat
Jelena Rusmirović lab 133 III sprat
Obavezno prisustvo
Dozvoljena 2 opravdana izostanka
0-6 poena
Uredno popunjavanje praktikuma
(+domaći)
Aktivnost na vežbama
Overene – potpisane sve vežbe

Kolokvijum – 0-10 poena










TEST IZ OPŠTE HEMIJE
16.11.2014.
TEST IZ NEORGANSKE HEMIJE
13.12.2014.
TEST IZ ORGANSKE HEMIJE
19.01.2014.
ZAVRŠNI KOLOKVIJUM
23.01.2014.
Aktivnost
(0-18poena)
(0-18poena)
(0-18poena)
(0-10 poena)
(0-6poena)
•
•
•
•
•
•
0-50 POENA
51-60 POENA
61-70 POENA
71-80 POENA
81-90 POENA
91-100 POENA
OCENA : 5
OCENA : 6
OCENA : 7
OCENA : 8
OCENA : 9
OCENA : 10
Da Li je to
što mislite?
Hemikalije iz svakodnevnog života
H2O2
NH3
NaOH
NaClO
I2
NaCl
DNA se nalazi u
jezgru ćelije
“Centralna nauka”
Astronomija
Nuklearna Hemija
Zdravlje i Medicina
Biologija
Fizika
Fiziologija
Geologija
Hemija drveta
Farmacija
Ekologija
Nauka koja se bavi proučavanjem sastava,
strukture i osobina materije kao i promene kroz
koje ona prolazi tokom hemijskih reakcija




Opšta Hemija
Neoganska Hemija
Organska Hemija
Biohemija

Materija predstavlja sve što zauzima prostor i ima
određenu masu!
 Materija se na Zemlji nalazi u četiri fizička oblika
(stanja ili faze), i to su:
– Čvrsto stanje
– Tečno stanje
– Gasovito stanje
– Stanje PLAZME
Filozof koji je vjerovao da:
- postoje 4 elementa:
zemlja, voda, vazduh i vatra
- da je materija beskonačno
deljiva
Još su stari grčki filozofi zaključili da
supstanca ima diskretnu strukturu na nivou
koji je daleko ispod dosega naših čula.
Tvorac prve
atomističke teorije
 Atom (nedjeljiv).

•Hteli su:
Da obične metale
pretvore u zlato
Da naprave lekove.
•Razvili su laboratorijske
instrumente.
•Bili su mistični

Početak razvoja naučnog
shvatanja ideje o atomskoj
strukturi supstance

Lavoazje je merio mase pri
stvaranju ili razgrađivanju
hemijskih jedinjenja i pri tome
otkrio zakon o održanju mase.

Smatraju ga ocem hemije

Dizajnirao je laboratorijske instrumente

Otkrio je azot

Formulisao zakon o održanju mase (u hemijskim reakcijama
masa je sačuvana)
•Antoine and Marie Lavoisier

Joseph Louis Proust (kraj 18. veka)
Druga zakonitost, koja je
uticala na uspostavljanje
ideje o atomskoj strukturi
supstance, jeste zakon
stalnih masenih odnosa


John Dalton
Elementi se sastoje od malih
čestica - atoma
Svi atomi datog elementa su
jednaki i različiti od atoma drugih
elemenata.
STRUKTURA ATOMA
Stari Grci su verovali da je sve izgrađeno od veoma malih čestica.
Izveo oglede 1808 koji su to dokazali i nazvao ih ATOMI
ATOM-nedeljiv
Dalton
ELEKTRON –
negativan,
masa zanemarljiva
NEUTRON –
neutralan, iste
mase kao proton
(“1”)
PROTON –
positivan, iste mase
kao neutron (“1”)
Atom Vodonika
Proton
1
H
Elektron
Atom Helijuma
Proton
Neutron
2He
Elektron


Vodonik-VEOMA reaktivan (H2)
Helijum-nereaktivan (He)
Atomski broj (Z) = redni broj= broj protona u jezgru= broj elektrona
Maseni broj (A) = broj protona + broj neutrona
= atomski broj (Z) + broj neutrona
Maseni broj
Atomski broj
A
X
Z
Simbol Elementa
KOLIKO protona, neutrona i elektrona?
Izotopi su atomi istog elementa (X) koji imaju isti redni broj (isti broj protona), a
različiti broj neutrona u jezgru
235
92
1
1
H
2
1H
(D)
3
1H
(T)
U
238
92
U
2.3


Elektroni su raspoređeni po energetskim nivoima
n=1,2,3,4, 5,6,7
i orbitalama (s,p,d,f)
s-2
p- 3x2=6
d- 5x2=10
f- 7x2=14
1s
2s
3s
4s
5s
6s
7s
2p
3p 3d
4p 4d 4f
5p 5d 5f
6p 6d
7p
1s 2s 2p 3s 3p 4s 3d 4p 5s 4d 5p 6s
6C
1s2 2s2 2p2
2. perioda , 4. grupa
 10Ne
1s2 2s2 2p6
2.perioda, 8.grupa
 18Ar
1s2 2s2 2p6 3s2 3p6
3.perioda, 8.grupa
 20Ca
1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2
4.perioda, 2.grupa

4S
3P
3S
2P
2S
1S
8A
1A
2A
3A
4A
5A
6A
Broj valentnih elektrona je ekvivaletan
broju grupe u kojoj se nalazi dati element
Lewis
7A
Periodni sistem
Periodni sistem – svi elementi su svrstani u grupe prema
svojim osobinama
Vertikalne koloneGRUPE
Mendeleev
Horizontalni redovi- PERIODE
Periodni sistem
Elementi iste grupe imaju isti broj elektrona u poslednjem
popunjenom energetskom nivou (odgovara broju grupe)
Levo-metali
Desno-nemetali
H
He
Li
Be
B
C
N
O
F
Na
Mg
Al
Si
P
S
Cl Ar
K
Ca
Fe
Ni
Cu
Zn
Ag
Pt
Elementi 1. grupe
imaju __ elektrona u
poslednjem
energetskom nivou
Au
Ne
Br Kr
I
Xe
Hg
Ovi elementi imaju __
elektrona u poslednjem
energetskom nivou
Ovi elementi imaju
__ elektrona u
poslednjem
energetskom nivou
Grupa 1 – Alkalni metali – valenca I
Li
Na
1 2
K
Rb
Cs
Fr
Jednovalentni
Najizrazitiji metali
Grade jake baze-alkalije
Mekani-mogu se seci nozem
Grupa 0 – Plemeniti gasovi
He
Ne
Ar
Kr
Xe
Inertni
nereaktivni
Rn
Grupa 7 – Halogeni
F
Cl
Br
I
At
ELEKTRONEGATIVNOST
Sposobnost atoma da privuče elektrone
8A
1A
2A
3A
4A
5A
6A
Broj valentnih elektrona je ekvivaletan
broju grupe u kojoj se nalazi dati element
Lewis
7A
Molekul je agregat dva ili više atoma koji su međusobno povezani
hemijskom vezom
H2
H2O
NH3
CH4
Dvoatomni molekul se sastoji iz dva atoma
H2, N2, O2, Br2, HCl, CO
Višeatomni molekule se sastoji iz više atoma
O3, H2O, NH3, CH4
2.5
Joni su naelektrisane čestice
katjon – pozitivno naelektrisan
ako neutralni atom otpusti jedan ili više elektrona
postaje pozitivno naelektrisan
Na
11 protona
11 elektrona
Na+
11 protona
10 elektrona
anjon – negativno naelektrisan
ako neutralni atom primi jedan ili više elektrona
postaje negativno naelektrisan
Cl
17 protona
17 elektrona
Cl-
17 protona
18 elektrona
2.5
Koliko protona i elektrona ima
27
3+
13 Al
13 protona, 10 (13 – 3) elektrona
Koliko protona i elektrona ima
78 Se 234
34 protona, 36 (34 + 2) elektrona
2.5

Ugljenik(IV)-oksid

Azot(III)-oksid
IV
IV
VI
II
C O2
III
II
N2O 3



Broj koji pokazuje koliko je puta masa nekog
elementa veća u odnosu na 1/12 mase izotopa
ugljenika C-12.
Broj koji čitamo iz Periodnog sistema
Bez jedinica
Relativna molekulska masa predstavlja zbir svih relativnih atomskih masa
atoma koji ulaze u sastav molekula
Relativna atomska masa kiseonika
Npr voda
Ar (O) = 16
Relativna atomiska masa vodonika
H2O
Ar (H) = 1
Mr = 2xAr(H) + Ar(O)= (2x1) +16 = 18
Izračunati relativnu molekulsku masu:
H=1, Cl=35.5
Mr = 36.5
2) NaOH
Na=23, O=16, H=1
Mr = 40
3) MgCl2
Mg=24, Cl=35.5
Mr = 24+(2x35.5) = 95
4) H2SO4
H=1, S=32, O=16
Mr = (2x1)+32+(4x16) = 98
5) K2CO3
K=39, C=12, O=16
Mr = (2x39)+12+(3x16) = 138
1)
HCl

masa u gramima 1 mola atoma ili molekula
M=Ar g/mol
M=Mr g/mol
Izračunati molarnu masu fosforne kiseline !!!
H3PO4
1.
Ar (H)=1, Ar(P)=31, Ar (O)=16
Mr(H3PO4)=3xAr(H) + Ar(P)+4•Ar(O)=3•1+31+4•16=98
M(H3PO4)=98 g/mol

Mol je samo broj
par = 2
trio = 3
kvartet = 4
tuce = 12
1 mol = 600000000000000000000000
23
6.02x10
Avogadro
Na planeti Zemlji ima 6.6 milijardu ljudi
Koliko Zemlji je potrebno da bi se smestio 1 mol
ljudi?
9.12 x
13
10

Ako imamo mol mačaka
One bi zauzimale površinu veću od Zemlje

Ako imate mol $$$$$ i trošite $800 milijardi
dolara dnevno, koliko godina je potrebno da bi
se potrošio mol dolara?
2.06 x 109 godina

Ako imate mol H2O da li biste mogli da plivate
u njemu?
NE!
Molekuli vode su tako mali da
1 mol H2O = 18ml



Ima više atoma u 1 gram soli nego zrnaca peska
na svim plažama na svim okeanima na svetu
Samo jedna granula šećera ima 1 x 1017 molekula
Svaki put kada udahnete unesete oko 2 x 1022
molekula azota i 5 x 1021 molekula kiseonika.


U hemiji ne radimo sa pojedinačnim atomima ili
molekulima jer su premali da bi bili izmereni
PUNO atoma da bismo
Moramo raditi sa
mogli da ih izmerimo
ZATO KORISTIMO
MOL !
N
n
(mol)
NA
N -broj čestica (atoma ili molekula)
NA= 6x1023 molekula/mol Avogadrov broj
• Molska masa M
Molska masa pretstavlja masu 1 mola supstance (6,022x1023 atoma ili molekula)
n
m
M
• Molska zapremina Vm
Molska zapremina Vm gasovite supstance je zapremina 1mola supstance.
n
V
Vm
Vm=22.4 dm3/mol
1 mol idealnog gasa pri normalnim uslovima (T=0oC P=101,3 kPa) zauzima
zapreminu od 22,4 dm3
n
N
Na
↑
n figuriše u hemijskim
jednačinama kao
stehiometrijski koeficijent
←n →
↓
n
V
Vm
n
m
M