Osiguranje od posledica nesrećnog slučaja
Download
Report
Transcript Osiguranje od posledica nesrećnog slučaja
js
Osiguranje od posledica nesrećnog slučaja podrazumeva
obavezu osiguravača da isplati osiguranu sumu
osiguraniku ili korisniku ukoliko ugovorom predviđeni
nesrećni slučaj prouzrokuje smrt ili invaliditet
osiguranika, kao i da isplati štetu nastalu usled troškova
lečenja i izgubljene zarade u slučaju narušavanja zdravlja
ili nastupanja prolazne nesposobnosti za rad.
Troškovi lečenja i izgubljena obaveza isplate zarade su
nazavisni od isplata te osigurane sume kod obaveznog
osiguranja, a kod dobrovoljnog osiguranja od nesrećnog
slučaja ova obaveza osiguravača mora posebno da se
ugovori.
Osiguranje od posledica nesrećnog slučaja je vid
osiguranja lica, te osnovni princip – isplata unapred
određene osigurane sume, nezavisno od pretrpljene štete,
a ne naknada štete, važi i ovde.
To znači da se ni ovde ne primenjuje načelo obeštećenja.
Međutim, ako su u pitanju troškovi lečenja ili izgubljena
zarada, osiguravač isplaćuje ove troškove u visini
prouzrokovane štete tj. u visini u kojoj su i nastale, pa se
u tom slučaju može primeniti načeli obeštećenja.
Rizik koji osiguravač preuzima na sebe kod ove vrste
osiguranja jeste opasnost od nastanka nesrećnog slučaja.
Nesrećni slučaj – iznenadni i od volje osiguranika
nezavisan događaj, koji delujući spolja i naglo na telo
osiguranika, ima za posledicu smrt, potpun ili
delimični invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad i
narušenje zdravlja.
Invaliditet – doživotni gubitak opšte radne
sposobnosti.
Prolazna nesposobnost za rad – nesposobnost za
vršenje redovnog zanimanja.
Narušavanjem zdravlja podrazumevaju se one povrede
i oboljenja radi čijeg lečenja je potrebna lekarska
pomoć.
Kod osiguranja od nesrećnog slučaja zakonom su
isključeni iz osiguranja sledeći rizici:
namerno prouzrokovanje nesrećnog slučaja i
nesrećni slučaj prouzrokovan ratnim operacijama.
Ugovorna isključenja su sledeća:
usled zemljotresa,
pri pripremanju, pokušaju i izvršenju umišljajnog
krivičnog dela,
usled učešća u tuči ili fizičkom obračunavanju, izuzev
samoodbrane,
kada je osigurani slučaj nastao usled dejstva alkohola,
usled pokušaja ili izvršenja samoubistva i dr.
Naknada iz osiguranja od nesrećnog slučaja može se
odrediti samo u okviru ugovorene ili zakonom određene
osigurane sume.
Pri tome osiguravač odgovara samo za one posledice
nesrećnog slučaja koje su obuhvaćene ugovorom o
osiguranju ili u zakonu.
Kada nastupi smrt osiguranika (ili osiguranog lica),
osiguravač je dužan da korisniku isplati ugovorenu
sumu.
Kod potpunog invaliditeta osiguranika, koji je nastupio
usled nesrećnog slučaja, osiguravač isplaćuje osiguranu
sumu u celini, a u slučaju delimičnog invaliditeta
postotak osigurane sume koji odgovara postotku
invaliditeta.
Naknada za slučaj invaliditeta, kao i za slučaj smrti
osiguranika, kumulira se sa naknadom troškova lečenja
ili izgubljene zarade ako je tako ugovoreno.
U slučaju prolazne nesposobnosti za rad, osiguravač je
u obavezi da plaća tzv. dnevnu naknadu u ugovorenoj
visini, ukoliko je to posebno ugovoreno uz obavezu
plaćanja premije.
Korisnik osiguranja je u obavezi da pruži sve dokaze
potrebne za ostvarenje svog prava – naplate osigurane
sume (dokaz o smrti, dokaz o invaliditetu i dr.).