Naknada iz osiguranja

Download Report

Transcript Naknada iz osiguranja

JS




Naknada ili odšteta – cilj osiguranja.
Naknada ili odšteta – sva izdavanja iz fonda za
osiguranje kada nastupe predviđeni nepovoljni slučajevi,
odnosno kada se ostvare ekonomski štetni događaji.
Naknada ili odšteta - vrednost izražena u novcu, na
koju osiguranik, odnosno korisnik osiguranja polaže
pravo prilikom nastupanja osiguranog slučaja.
Obaveza osiguravača se sastoji u tome da kada se
ostvari nepovoljni događaj izvrši obeštećenje ako se radi
o imovinskom osiguranju, odnosno isplati određenu
osiguranu sumu ako se radi o osiguranju lica.
Šta osiguranje pruža osiguranicima?
Odgovor: SIGURNOST


To je zapravo spremnost da eventualna šteta bude
nadoknađena iz osiguranja.
Naknada je spoljašnji izraz i potvrda te spremnosti.
Interes pojedinca
• Cilj naknade je obeštećenje osiguranika.
• Osiguranik se obeštećuje od neizvesnosti koju donosi budućnost.
Interes društvene zajednice
• Naknadom iz osiguranja se otklanjaju u zajednici, odnosno, u privredi
štetne posledice koje nastaju ostvarenjem rizika.
• Osiguranje sprečava smanjenje mase kapitalnih dobara u jednoj privredi,
pa se javlja kao faktor stabilnosti.
• Osiguranje preko naknade štete organizuje zapravo naknadu dobara
koja bivaju uništena pod dejstvom slučajnih, ekonomskih štetnih
događaja.

Visina naknade u imovinskom osiguranju je funkcija
tri elementa, koja su međusobno povezana:
1. Visina štete
2. Visina osigurane sume
3. Vrednost osigurane stvari





Iz osiguranja se ne može dobiti više nego što je nastali
obim štete, i to samo u granicama sume osiguranja i
vrednosti osigurane stvari.
Stoga se svaki od ovih elemenata može pojaviti kao
gornja granica osiguravačeve obaveze – maximalna
obaveza.
Kod osiguranja od nezgode na iznos naknade
utiču visina osigurane sume i obim posledica
nesrećnog slučaja.
Naknada koja se isplaćuje korisniku osiguranja ne
može preći iznos osigurane sume. Zavisno od
posledica, najčešće se isplaćuje samo njen deo.
U osiguranju života naknadu predstavlja unapred
ugovorena osigurana suma ili renta koja se
isplaćuje osiguraniku, ili licu koje on odredi.



Potrebno je praviti razliku između štete (gubitka)
osiguranika i naknade iz osiguranja.
Šteta osiguranika – faktički gubitak koji je osiguranik
pretrpeo kao rezultat delovanja nesrećnih slučajeva
Naknada iz osiguranja – iznos koji se isplaćuje
osiguraniku za pokriće (naknadu) štete.



Naknada iz osiguranja i naknada štete ne poklapaju se
uvek, pa prilikom utvrđivanja naknade iz osiguranja, nisu
retke neugodne situacije jer očekivanja budu jedno
a naknada iz osiguranja ispadne nešto drugo.
Nesuglasice proizlaze iz nepoznavanja pravnih
pravila osiguranja koja dolaze do izražaja prilikom
utvrđivanja naknade iz osiguranja.
Pravo na naknadu štete kod osiguranja imovine mogu
imati samo ona lica koja u momentu
nastanka štete imaju status osiguranika, tj. materijalni
interes da se šteta ne dogodi





Šteta nije nužno jednaka vrednosti osigurane stvari.
Šteta je niža od vrednosti osigurane stvari ako je
delimična ili ako pored osiguranika postoje i drugi
nosioci stvarnih prava na istoj stvari.
Naknada iz osiguranja ne može biti veća od visine
prouzrokovane štete, ali samo u granicama osigurane
sume, a najviše do vrednosti osigurane stvari.
Vrednost osigurane stvari jeste, dakle, gornja granica
naknade iz osiguranja, odnosno obaveze osiguravača.
Kao vrednost osigurane stvari najčešće se uzima
tržišna vrednost (nabavna ili prodajna cena) stvari.
Naknada
Šteta
=
Osigurana suma
Vrednost osig. stvari
Odnosno:
Osigurana suma x Šteta
NAKNADA =
Vrednost osigurane stvari
I
• Naknada iz osiguranja može dostići visinu prouzrokovane štete u
slučaju kada se osigurana suma i vrednost osigurane stvari poklapaju.
II
• Ako je osigurana suma manja od vrednosti osigurane stvari,
osiguraniku će prema načelu proporcije biti nadoknađen samo deo
štete.
III
• Ako je osigurana suma veća od vrednosti osigurane stvari, naknada iz
osiguranja ne može biti veća od prouzrokovane štete, jer će osigurana
suma morati da se smanji na vrednost osigurane stvari.
“Danas ljudi znaju cenu svemu, a ničemu
vrednost”- Oskar Vajld
Cena ≠ Vrednost