Transcript Predavanja

FINANSIJSKA TRŽIŠTA I
FINANSIJSKI INSTRUMENTI
Finansijska tržišta i finansijski instumenti
atraktivna i korisna naučna disciplina
mogućnost zarade, usavršavanja, putovanja
napredovanja,
• Posao brokera, analitičara, portfolio menadžera,
investicionih savetnika, specijalista za pojedine
HoV ili tržišta, dilera, savetnika u finansijskim i
osiguravajućim kompanijama, bankama i drugim
finansijskim organizacijama, akcionarskim
društvima...
• Pruža mogućnost bavljenja investicionim
poslovima na finansijskim tržištima
Finansijski sistem
• DIo privrijednog sistema; Sastoji se iz elemenata koji
omogućavaju nesmetan tok finansijskih sredstava u
jednoj društveno ekonomskoj zajednici;
• Sistem kanala kojima se vrši transfer finansijskih
sredstava u privredi, između stanovništva i privrednih
subjekata, između štednih jedinica i investicionih
jedinica (primJer tri faze)
• Karakteristike finansijskih sistema
• Dinamičnost
• Otvorenost
• Kompleksnost (podsistemi)
• Vrste finansijskih sistema:
• Tržištno orjentisani (berze, HoV, SAD, GB)
• Bankarsko orijentisani (dominiraju banke, u NJemačkoj
banke najveći akcionari, Srbija, Japan, Kina)
Elementi finansijskog sistema
• Finansijska tržišta marketplace mjesto na
kome se susreću ponuda i tražnja za finansijskim instrumentima i subjekti koji
trguju učesnici
• Finansijski instrumenti sinonim finansijska
aktiva (Finansijska aktiva – finansijska pasiva; Štedni subjekti investitori investicioni subjekti)
• Finansijske institucije
• Finansijska štednja
• Tokovi transferisanja finansijske štednje
POJAM FINANSIJSKIH TRŽIŠTA
– ekonomska definicija: FINANSIJSKO TRŽIŠTE je
ORGANIZOVANO MJESTO NA KOME SE SUSREĆU PONUDA
I TRAŽNJA za različitim oblicima FINANSIJSKIH
INSTRUMENATA (Finansijske AKTIVE)
-
momenta razmjena f. i. ne mora uvek na f. t., mjesto u fizičkom smislu
• ŠIRA DEFINICIJA Finansijsko tržište kao bilo koje mjesto na
kome se susreću ponuda i tražnja za finansijskim
instrumentima, mJesto gde se trguje (kupuje i prodaje)
finansijskom aktivom (fin. instrumentima),
• UŽA DEF. Finans. tržište je tačno određeno vrijeme,
mJesto i prostor, gde se susreću ponuda i tražnja pod
precizno definisanim pravilima i uslovima
• F.T. je tržište na kome se trguje f.i. izdatim u skladu sa zakonom na način i pod
uslovima utvrđenim zakonom i aktima Komisije za HoV...
KARAKTERISTIKE SAVREMENIH FINANSIJSKIH
TRŽIŠTA
• I – INTERNACIONALIZACIJA I GLOBALIZACIJA –svjetskoglobalno finanisjsko tržište; evrodolari; Velike mogućnosti – za
emitente i za investitore
• II – POJAVA I RAZVOJ FINANSIJSKIH INOVACIJA : 1) Novi
proizvodi 2) Nove strategije
• III – DEREGULACIONI TOKOVI – promJene u sferi regulative;
Smanjenje uloge države, kontrola od strane učesnika, ...
• IV – TEHNIČKO-TEHNOLOŠKA UNAPREDJENJA (on-line
sistemi, ECN - elektronske komunikacione mreže, internet...)
omogućila su KONTINUELNOST – 7/24
• V – SEKJURITIZACIJA – proces kreiranja hartija od vrijednosti;
pretvaranje kredita (hipotekarni, potrošački..) u HoV; mobilisanje
kreditnih potraživanja banke putem HoV i njihova prodaja na tržištu;
rokovi dospjeća; tržišnost bankarskih kredita
Učesnici na finansijskim tržištima
• EMITENTI I INVESTITORI;
• ŠIRE I UŽE SHAVATANJE UČESNIKA
• HEDŽERI I ŠPEKULANTI
• NEFINANSIJSKI I FINANSIJSKI UČESNICI
• FINANSIJSKI UČESNICI: 1. FINANSIJSKE INSTITUCIJE
- Centralna banka
- Depozitne finansijske institucije: banke, štedionice, štedne i
kreditne asocijacije, kreditne unije
- Nedepozitne finansijske institucije: a) Ugovorne finansijske
institucije (penzioni fondovi, osiguravajuća društva);
- b) Institucije investicionog tipa (investicioni fondovi i kompanije)
- Ostale finansijske institucije: fondovi, fondacije, zadužbine,
finansijske kompanije, brokersko dilerske kuće, rejting
agencije, venture capital firms (za obezbeđenje inicijalnog
kapitala)
2. POSREDNICI: brokeri, dileri, investicioni bankari
Značaj i uloga (funkcije) finansijskih tržišta
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Funkcija povezivanja
Smanjenje transakcionih troškova
Alokativna funkcija
Funkcija efikasnosti
Mobilizaciona funkcija
Razvojna funkcija
Likvidnosna funkcija
Funkcija određivanja (utvrđivanja) realne cijene
Funkcija javnosti i podsticanja uključivanja novih
učesnika
• Funkcija smanjenja ili eliminisanja rizika
• Poboljšanje životnog standarda stanovništva
Novčani i finansijski instrumenti
• 1. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI:
• 1.1. OSNOVNE HoV
• instrumenti duga ili kreditni instrumenti: obveznice, note, zapisi,
certifikati, komercijalni papiri,,
• instrumenti akcijskog kapitala: obične i preferencijalne akcije
•
•
•
•
•
•
•
1.2. FINANSIJSKI DERIVATI ILI IZVEDENE HoV: opcije, fjučersi
2. DEPOZITI
3. POTRAŽIVANJA
4. FINANSIJSKA PRAVA
5. ŽIRALNI NOVAC
6. DEVIZE I DEVIZNI KURSEVI
7. ZLATO I PLEMENITI METALI gold bonds, silver backed bonds
Berze bourse, stock exchange stock market
• Joint stock company, 1551 kompanija za trgovinu sa dalekim
prekomorskim zemljama SKabo, trgovački sporazum sa rusijom Ivan Grozni
• Trgovina akcijama po brokersko dilerskom sistemu 1571. Royal
Exchange of London f. i r.b, 1694 Bank of England AD
• South sea company 1711. 1720. Bubble Act zabrana izdavanja
akcija joint stock kompanijama (na snazi do 1825.)
• LSE 1773 Jonatankafe 1803 uobličena pravila regulativa kontrola
• 1986. Big Bang veliki prasak reforme stokbrokeri i stokdžoberi
• moja reč je moja obaveza
• NYSE 1792 Buttonwood agreement do 1975 pravila, revolucionarne
•
obveznice, akcije, 1917. principi evropskih berzi Amsterdam, Pariz, London, 1929. bidask nuđena i tražena cijena, kotacioni raspon, kriza 1930 počela slomom na NYSE,
Kejnsovo učenje o pucanju balona ili mehura
Anvers u Francuskoj 1360
Berze definicija karakteristike podjela
Ekonomska definicija Berza je specifičan oblik veoma
organizovanog tržišta na kome se obavlja promet robe,
novca, deviza i kapitala izraženih u HoV (finansijskim
instrumentima)
mjesto na kome se okupljaju posebno ovlašćeni učesnici koji
povezuju kupce i prodavce finansijskih instrumenata
Pojmovno zgrada, mjesto ili vreme na kome se održavaju
berzanski sastanci skupovi trgovaca radi zaključenja
trgovačkih poslova; Francuski trgovački zakon 1807
Istorijski berzanski sastanci ugovoreni, ovlašćeni trgovci posrednici,
pristup, rigorozna pravila, trgovina uzorcima i Hov
Pravna definicija organizacija, pravila i propisi, imovina
delatnost, prostor, pojačana državna kontrola, berzanski
poslovi, berzanski pravni promet
Podjela berzi
• 1. Robne berze
• 2. Finansijske berze
- Univerzalne finansijske berze
- Specijalizovane finanisjske berze: berze efekata (trguje
se dugoročnim HoV), devizne berze, berze zlata i
plemenitih metala
• Ključna funkcija berze kontinuelno tržište HoV po cijenama koje ne
odstupaju bitno od onih po kojima su prethodno prodate
• Aukciono tržište usmena ili pismena aukcija (ko ponudi
najvišu cijenu)
• Kontinuirano tržište izvršavanje naloga cijelog dana,
cijene se mjenjaju, nije potrebno fizičko prisustvo
Finansijski instrumenti/
Financial Instruments
Podela finansijskih tržišta
•
•
•
•
Novčano tržište (Money Market) i Instrumenti
novčanog tržišta
Tržište kapitala (Capital Market) i Instrumenti
tržišta kapitala
Derivativi (futures, options...)
Foreign Exchange (FX) Market – tržište valuta
Derivati
- finansijski instrumenti – ugovori čija vrednost zavisi od cene predmeta
DERIVATI
u
g
n
j e
r o
o
v
g
b
o
o
e
r a
v
,
č
,
p
b
e
i j i
r e
r z
d
a
s u
m
n
e
s k
v
t
i
r s t a
m
o
i n
d
g
e
,
k
u
k
o
b
l i č
i t i
s i
i
d
i n
a
a
k
,
c
r u
g
k
v
i j e
o
,
a
o
l i t e
b
v
t
e
z
i
d
n
i c
r u
e
g
,
a
s v
s t r a
f j u
č
e
s t a
n
d
p
-
P
D
E
S
K
r e
d
r s a
a
m
i
r d
e
k
i m
t a
u
a
u
g
o
v
p
č
c
a
f j u
č
e
r s a
,
r a
,
o
n
o
f j u
d
e
r s a
u
o
s n
,
p
k
o
o
c
e
n
j s t v
e
v
a
a
s t a
l u
t e
n
d
a
,
o
d
i z
m
e
r z
a
r đ
u
r d
i z
đ
r e
e
o
n
v
a
n
i ,
a
a
v
r s t a
r o
d
a
;
- finansijski instrument – ugovor, zaključen
FJUČERS
o
o
j e
n
d
u
m
u
s l o
u
f j u
g
č
e
o
v
i m
v
o
r n
u
g
r s
a
n
k
e
o
a
o
B
j e
s t r a
v
o
r a
e
;
r z
i
j e
n
e
B
u
e
t v
đ
u
p
u
j u
t v
v
r d
r e
v
c
i l a
d
n
a
u
o
s t
OPCIJA-
a)
b)
c)
d)
Opcijski ugovor je pravo kupca opcije naspram prodavca opcije da zahteva
od prodavca opcije da na utvrđeni datum:
isporuči (proda) predmet opcije (osnovni predmet) po izvršnoj cijeni opcije (call-opcija sa
isporukom predmeta opcije - osnovnog predmeta), ili
b) primi isporuku (kupi) predmet opcije (osnovnog predmeta) po izvršnoj cijeni opcije (putopcija sa isporukom predmeta opcije - osnovnog predmeta), ili
c) isplati (prema uslovima trgovine) razliku između tržišne cijene predmeta opcije osnovnog predmeta i izvršne cijene opcije (call-opcija sa gotovinskom isplatom), ili
d) isplati (prema uslovima trgovine) razliku između izvršne cijene opcije i tržišne cijene
predmeta opcije - osnovnog predmeta (put-opcija sa gotovinskom isplatom);
VARANT
-pravo koje ima kupac varanta u odnosu na izdavaoca varanta da:
-a) zahteva od izdavaoca varanta da mu proda buduće emisije akcija po unapred
utvrđenoj cijeni (varant sa upisom) ili
-b) zahteva od izdavaoca varanta isplatu na utvrđeni datum razlike između tržištne
cijene predmeta varanta - osnovnog predmeta i izvršne cijene varanta (call varant);
Fjučersi i ocije (Futures & Options)
• Fjučersi (Futures) – ugovori o prodaji ili
kupovini na posebno određen dan u
budućnosti po cijeni koja je
dogovorena danas
• Opcije (Options) – ugovor koji daje
izbor (opciju) investitoru da kupi ili
proda akciju na utvrđeni datum
• Put opcija i call opcija
Novčano tržište (Money Market)
Definicija i cilj novčanog tržišta
• Novčano tržište je povezano sa emitovanjem i
trgovanjem kratkoročnih hartija od vrijednosti preduzeća,
finansijskih institucija i države.
• Dospeće manje od godinu dana
• Novčano tržište služi da se alociraju likvidna,
kratkoročna sredstva između zajmodavaca i
zajmoprimaca
Instrumenti novčanog tržišta
(Money Market Instruments)
• Državni zapisi (Treasury Bills) – HOV za servisiranje kratkoročnih
obaveza države
• Repurchase Agreements – REPO/Ugovori o reotkupu: ugovor koji
uključuje prodaju HOV uz obavezu reotkupa na određeni dan i po
određenoj cijeni
• Komercijalni zapisi (Commercial Paper) – kratkoročne,
neobezbeđene, hartije emitovane od strane preduzeća za potrebe
kratkoročne likvidnosti
• Sertifikati o depozitu (Negotiable Certificates of Deposit) –
emitovane HOV od strane banke na bazi depozita koje ona posjeduje,
sa određenim dospjećem i kamatnom stopom
• Banker Acceptances / bankarski akcepti – HOV plativa prodavcu robe,
sa garantovanim plaćanjem od strane banke.
Državni zapisi (Treasury Bills)
• Emituju se od strane vlada država za pokriće
budžetskog deficita i refinansiranje dospjelih
obaveza.
• Najpoznatije Treasury Bills vlade SAD koje su i
najlikvidnije, pa se smatraju ekvivalentom novca
• Denominirani u $1,000 a tipičan round lot je $5
miliona
• To su risk free hartije od vrijednosti
Učesnici na tržištu novca:
(samo informativno)
Money Market Participants
Instrument
Principal Issuer
Principal Investor
Treasury bills
U.S. Treasury
Federal funds
Repurchase agreement
Negotiable CDs
Commercial banks
FRS; Comm banks;
Brokers and dealers;
Other FIs
Comm banks
Other FIs; Corps
Commercial banks
Banker’s acceptances
Commercial banks
FRS; Comm banks;
Brokers and dealers;
Other FIs; Corp’s
Commercial banks
FRS, Comm banks
Brokers and dealers
Other FIs, Corp’s
Brokers and dealers
Corporations
Brokers and dealers;
Corps; Other FIs
Comm banks; Corp’s;
Brokers and dealers
Commercial Paper
(samo informativno)
Međunarodni aspekti novčanog tržišta
• USA Market:
– U.S. securities bought/sold by foreign investors
– foreign money market securities
• Euro money market instruments:
– Eurodollar deposits, Eurodollar CDs, Euro notes, Euro CP
• London Interbank Offered Rate (LIBOR)
• Euribor
Tržište kapitala (Capital Market)
Tržište kapitala (Capital market)
spaja kompanije kojima
nedostaju dugoročna sredstva za razvoj poslovne aktivnosti sa
investitorima koji imaju sredstva za investiranje, odnosno višak
novčanih sredstava koja su uštedjeli i koji bi željeli da plasiraju uz
zaradu.
Instrumenti tržišta kapitala:
vlasnički: akcije i dužnički: obveznice
Zašto je preduzećima potreban dodatni kapital:
razvoj, jačanje položaja na tržištu, finansiranje osnovnih i obrtnih
sredstava
Kako preduzeća prikupljaju kapital:
1. bankartski krediti
2.emisije hartija od vrijednosti (dužničke i vlasničke)
3.Reinvestiranje profita
Finansiranje kapitalom i dugom
/Equity and debt financing)
•
Kompanije finansiraju ove potrebe putem prikupljanja
sredstava emitovanjem vlasničkih ili dužničkih hartija od
vrijednosti,
•
Otvorene, javne kompanije: privatna ili državna
kompanija se pretvara u otvorenu ili javnu kompaniju i vrši
se emisija i plasman njenih hartija od vrijednosti
•
•
going public: izlazak u javnost, otvaranje
kompanija faktički prodaje dio vlasništva svog biznisa
svakom pojedinačnom investitoru, odnosno kupcu akcija i
tako zadovoljava finansijske potrebe prikupljanjem
kapitala
(samo informativno)
Struktura tržišta kapitala – primer SAD
Miljardei USD
Akcije
7984
mortgidži
3635
državni papiri
2531
korp. obvezn
1326
municipal
1062
kom.zap. i morg.
1081
kom .zap. i m org.
m unicipal
6%
6%
korp. obvezn
8%
akcije
45%
državni papiri
17619
14%
m ortgidži
21%
Akcije
• Svrha emitovanja akcija i finansiranja emisijom akcija
• Razumjevanje odnosa prinosa i rizika kod kupovine
akcija
• Razumjeanje procesa trgovanja akcijama
• Mjerenje performansi tržišta akcija
• Berzanski indexi
• Berzanske krize
Akcije
• Posedovanje akcije znači posjedovanje dela (share)
kompanije proporcionalno učešću u kapitalu
• Emitovanje akcija pri osnivanju i prikupljanju dodatnog
kapitala
• Vlasnicki instrument, pravo upravljanja, dividenda, kapitalna
dobit/gubitak,
Face value, nominal value,
Book Value, Market Value
• Nominalna vrijednost: vrijednost akcije pri njenom
emitovanju
• Book Value – knjigovodstvena vrijednost (kapital po
bilansu/broje emitovanih akcija
• Market Value – trzisna vrijednost (cijena formirana na
berzanskom ili vanberzanskom trzistu)
• Primer: akcija Hemofarma
Akcije / vrste
• Obične –ordinary shares: vlasnici imaju pravo
upravljanja kompanijom
• Preferencijalne (prioritetne): nemaju pravo
upravljanja ali imaju prioritet kod isplate dividendi i
naplate u slučaju bankrotstva
• Konvertibilne preferencijalne (Convertible
preferred stocks)
Primeri sa domaćeg tržišta
Tipovi akcija
• Income Stock:akcije koje donose prihod kroz
plaćanje redovne godišnje dividende
• Growth Stock (Shares): Akcije preduzeća koje
imaju brži rast na tržištu pa uglavnom reinvestiraju
profit
• Blue chip, akcije najpoznatijih kompanija na
berzama,
• Penny shares...
Koristi od kupovine akcija
• Dividenda: dio profita korporacije koji se
isplaćuje akcionarima
• Kapitalna dobit (Capital Gains): razlika
između više prodajne cijene i niže kupovne
(nabavne) cijene
Stock Splits
• Podela pojedinačnih akcija na više akcija:
svaka akcija podjeli se, npr. na deset akcija
• To se dešava kada je cijena pojedinačne
akcije tako visoka da odbija investitore od
njihove kupovine
• Primeri: Tigar Pirot, Jubmes banka
Rizici kupovine akcija
• Kompanija može ostvariti manji profit nego
što je planiran, gubitak ili bankrotstvo
• Akcija gubi na vrijednosti i ostvaruje se
kapitalni gubitak (Capital Loss): razlika
između više nabavne i niže prodajne cijene
• Primeri:
Obveznice
• Najpoznatiji dužnički finansijski instrument
• Vrste obveznica
• Određivanje cijene obveznica na tržištu: uticaj kretanja
cijena akcija, kamatnih stopa, bilansne strukture i
zaduženosti kompanije
• Određivanje rejtinga kompanije
• Razlika: finansiranje dužničkim vs. finansiranje kapitalom
– donošenje odluke o načinu finansiranja kompanije
Definicija
• Oveznica je finansijski instrument kojim se
njen izdavalac (dužnik) obavezuje da u
roku dospjeća plati kupcu (investitoru)
pozajmljeni iznos glavnice sa kamatom,
koja se plaća naplatom kupona.
• pored kamatonosnih postoje i diskontne
obveznice (Zero Coupon Bond).
Podela obveznica
• Obveznice koje izdaje država ili lokalna
samouprava i korporativne obveznice
• korporativne: kamatonosne, diskontne i
dohodovne,
• prema načinu otplate: obične, hipotekarne i
garantovane
• Razlika u metodologiji između emitovanja
obveznice i odobravanja kredita
Vrste obveznica




Prema obezbeđenju obaveza
 osigurane
 neosigurane
Prema načinu plaćanja kamate
 obveznice sa nultim kuponom
 obveznice sa kuponom
 konsoli
Prema načinu obračuna kamate
 kamatonosne
 diskontne
Prema tipu emitenta
 državne obveznice
 obveznice lokalne samouprave
 korporativne obveznice
 hipotekarne obveznice
Vrste obveznica i određivanje investicionog ranga
obveznica
• Rejting organizacije i kategorizacija
• Konvertibilne obveznice: mogućnost
konvertovanja dužničkog papira u vlasnički,
niže kamatne stope zbog te pogodnosti
• “Junk bonds” – visoki rizici ali i visoki
potencijalni prinosi, nepoznate firme ili firme
u teškoćama
Obeležja obveznice









Strogo formalizovan instrument
Sastoji se od plašta i kupona
Ugovorni odnos između izdavaoca i investitora
Rok dospjeća – broj perioda na kraju kojih dužnik treba da isplati
investitoru (poveriocu) glavnicu i pripadajuću kamatu
Glavnica
Kupon – kamata koju emitent (dužnik) plaća na pozajmljena
sredstva
Kuponska stopa – kamatna stopa po kojoj se obračunava kamata
U principu obveznica je kamatonosna hartija, mada je diskontna
obveznica prisutnija
Diskontna obveznica prodaje se investitorima ispod nominalne
cijene a po dospjeću isplaćuje se nominalni iznos (Obveznice RS su
diskontne)
Određivanje investicionog ranga
Moody’s
Aaa
Aa
A
Standard and
Poor’s
AAA
AA
A
značenje
Najkvalitetnije obveznice
Visok kvalitet, mali rizik na dugi rok
Visoka-srednja kategorija, sa osetljivošću u slučaju promene
p
Baa
Ba
B
BBB
BB
B
CCC
CC
C
l a đ a n

u
s l o v a
j a
n
a
d
u ž i
r o k
Loš kvalitet, opasnost od plaćanja na duži rok
Visoka spekulativna kategorija, često neizvršavanje obaveza
Najniži rejting, mala mogućnost izvršavanja obaveza, mada ih
t r e n
D
i h
Srednji kvalitet, ali nedovoljno pouzdane na duži rok
Umerena sigurnost, postoje elementi spekulativnosti,
Trenutna sposobnost plaćanja postoji, ali postoji rizik izvršavanja
p
Caa
Ca
C
r i v r e d n
u t n
o
j o š
u
v e k
i z v r š a v a j u
Ne izvršava obaveze
NOMINALNA, KNJIGOVODSTVENA I TRŽIŠNA
VRIJEDNOST OBVEZNICE
• Nominalna vrijednost obveznice jeste ona vrijednost koja je naznačena na
samoj obveznici i koja će se isplatiti o njenom roku dospjeća.
• Knjigovodstvena vrijednost obveznice jednaka je njenoj nominalnoj
vrijednosti i po njoj se obveznica evidentira u knjigovodstvu preduzeća
emitenta.
• Tržišna vrijednost obveznice zavisi od kamatne stope koju ta obveznica
donosi kupcu, ostalih investicionih mogućnosti kao i kupčevog uverenja da
će emitent biti u mogućnosti da isplaćuje obaveze koje preuzima
emitovanjem obveznica (da isplaćuje kamate kao i glavnicu).
• Teorijski , tržišna vrijednost obveznica se dobija kao zbir sadašnje
vrijednosti kamata koje će se isplaćivati kupcu do roka dospjeća obveznice i
sadašnje vrijednosti glavnice koja će se isplatiti po isteku perioda na koji je
obveznica emitovana.
Ukoliko je:
1. ugovorena kamatna stopa jednaka preovlađujućoj tada je
tržišna vrijednost obveznica jednaka njihovoj nominalnoj
2. ugovorena kamatna stopa manja od preovlađujuće, tada
je tržišna vrijednost obveznice manja od nominalne i za
prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na primarnom
tržištu, se kaže da predstavlja prodaju uz tzv. diskont
3. ugovorena kamatna stopa veća od preovlađujuće tada je
tržišna vrijednost obveznice veća od nominalne i za
prodaju obveznica po takvoj vrijednosti, na primarnom
tržištu, se kaže da predstavlja prodaju sa premijom.
Tržišna cijena obveznice
• Tržišna cijena obveznice se iskazuje u procentima od njene
nominalne vrijednosti.
• Npr. ako se za obveznicu čija je nominalna vrijednost
1.000,00 dinara njena tržišna cijena označi sa 120 to onda
znači da ona iznosi 1.200,00 dinara.
• Ako se njena tržišna vrijednost označi sa 89, to znači da je
ona jednaka 890 dinara
• Primer obveznica Republike Srbije kao diskontne
obveznice (zero cupon bonds)
Kako čitati izvještaje o trgovanju
korporativnim obveznicama
Primeri sa NYSE i AMEX
S&P
rates
Bond
Ex
(S&P
rejting)
(Obveznica)
(Berza)
1
2
3
AT&T
BellSOTel
ArchCom
BethStel
AMRcr
NY
NY
Am
NY
NY
AA
AAA
CCC
B+
BB+
Coupon Matures
Rate
Yld.
Cur.
(Dospeće)
(T ek u ć i
(P rin o s
p rih o d )
d o d o s.)
(Stopa)
4
8.200
6.750
10.875
8.450
9.000
5
02/05
10/33
03.08
03/05
09/16
6
Yld.to
Mat.
7
7.9
6.5
18.1
8.5
7.4
Vol.
(O b im )
(C e n a n a
Shg
(P ro m e n a )
z a t.)
8
7.4
6.5
20.8
8.5
6.9
Bond
Close
66
102
57
94
5
9
1 0
104
103,5
60
100
121
-1
-1
+5
-2
....
Objašnjenje kategorija
• posljednja cijena - posljednja cijena utvrđena na navedeni
dan (cijena je iskazana procentualno u odnosu na nominalu)
• cijena na otvaranju – prva cijena na navedeni dan
• najniža dnevna cijena – najniža cijena ostvarena u toku dana
• najviša dnevna cijena - najviša cijena ostvarena u toku
dana
• * indikativna cijena - cijena ostvarena na prethodnom
trgovanju;
• godišnji prinos - izračunava se kao procentualni odnos
vrijednosti obveznice o roku dospjeća i ostvarene tržišne
cijene po forumuli: [[cijena o dospjeću / posljednja
cijena] (365 / dana do dospjeća)] - 1
• promena cijene - apsolutna promena posljednje cijene u
odnosu na posljednju cijenu prethodnog dana
PO ČEMU SE OBVEZNICE RAZLIKUJU OD AKCIJA?
1. Vlasnici odnosno zakoniti imaoci obveznica su kreditori
preduzeća emitenta, a ne njegovi vlasnici
2. Obveznice kao hartije od vrijednosti dospjevaju posle
određenog vremena i tada ih emitent mora otkupiti od
njihovog imaoca po njihovoj nominalnoj vrijednosti.
Akcije pak, nemaju rok dospjeća i mogu ostati neisplaćene sve
dok postoji preduzeće emitent.
To ne znači da će novac koji je vlasnik obveznice dao prilikom kupovine,
ostati “zarobljen” sve do prestanka postojanja preduzeća. Naprotiv, vlasnik
može da ih proda na tržištu po njihovoj tržišnoj cijeni u onom trenutku za
koji se on sam odluči i tako da dođe do potrebne gotovine.
• . Kamata, kao prihod od obveznica, predstavlja ugovornu obavezu
emitenta. To znači da je on mora isplatiti. U protivnom sljedi
prinudna naplata.
• Dividenda pak, kao prihod od akcija ne predstavlja pravnu obavezu
emitenta, sve dok je upravni odbor akcionarskog društva zvanično i
ne objavi
•
Prihod od obveznice (kamata) je unapred ugovorena, dok iznos
dividende koji će biti isplaćen zavisi od ostvarenog poslovnog
uspjeha. To znači da ona može biti i znatno viša od kamate, ukoliko
akcionarsko društvo uspješno posluje, ali i znatno niža u slučaju
lošeg poslovanja akcionarskog društva - emitenta.
• . Pravo kontrole akcionarskih društava predstavlja jedno od
osnovnih prava vlasnika akcija, dok to pravo ne postoji kod kupaca
obveznica
• Ukoliko dođe do likvidacije ili bankrotstva akcionarskog društva
tada vlasnici obveznica imaju prioritet u odnosu na vlasnike akcija u
naplati svojih potraživanja iz likvidacione odn. stečajne mase.
PRIMARNO I SEKUNDARNO TRŽIŠTE
Primarno tržište
•
•
•
•
•
•
Definicija
Načini distribucije
Public offering
Private placement
Institucije koje su važne za primarno tržište
Uloga regulatornog tijela
From private to public ownweship
– od privatnog do “javnog” vlasništva 1.
3.
IPO
1.
PRAVNA FORMA:
Preduzeće sa jednim
ili nekoliko vlasnika
FINANSIRANJE: bankarski
Krediti i sopstvena sredstav
Dolazak na
Berzu
2.
4.
PROSPECTUS
DOO
Limited liabilities
Company
Public traded
company
Krediti i sopstvena
sredstva, private
placement
5.
Berzanski
izvještaj
Oblici finansiranja biznisa prema velicini
Karakteristike mali biznisi srednji biznisi veliki biznisi
(bankarski (private
(javna
krediti)
placement)
ponuda)
kratkoročno
promenljive
mnogo,
striktni
vrlo č
Dospeće
Stope
Ugovori
Obezbeđenje
p
o
t
r
a
ž
e
r
o
m
e
t
o
u
g
o
r
o
č
n
o
d
u
g
o
r
o
č
n
fiksne
manje
fiksne
najmanje
č
r
e
s
t
o
e
t
k
o
o
.
Monitoring od
strane
investitora
Učestalost
p
s
d
n
e
u
s
l
Ugovaranje
o
v
intenzivno
srednje
nisko
visoka
srednja
niska
direktno
posrednik
underwriters
a
Public Traded Corporation
Otvorene (javne) kompanije
Prednosti i nedostaci
Zakon o privrednim društvima
Zakon o hartijama od vrijednosti
Zakon o privatizaciji
Koliko i koja su naša preduzaća otvorene
kompanije?
• Pretvaranje državnih javnih preduzeća u
korporaciju putem IPO
•
•
•
•
•
•
.
Corporation
cash
Investors
securities
Secondary
markets
Government
.
Corporation
cash
Investors
securities
Secondary
markets
Government
.
Corporation
cash
Investors
securities
Cash flow
Government
Secondary
markets
.
cash
Corporation
Investors
securities
reinvest
Cash flow
dividends,
etc.
tax
Government
Secondary
markets
Investicione banke
• poslovi javne ponude (poslovi underwriting-a)
hartija od vrijednosti
• privatni plasman
• trgovanje hartijama
• sekjuritizacija aktive
• merdžeri i akvizicije
• kreiranje derivata
• upravljanje novčanim resursima
Hipotekarno tržište: tradicionalna šema i šema putem izdavanja obveznica
Underwriting
• In best effort – all or none basis
• Firm comitment
• underwriting discount ili gross spread .
• dissemination of information
• Securities Act iz 1933.
• registracija emisije – uloga regulatora
1) da snabdije investitore adekvatnim i tačnim
materijalnim informacijama vezanim za hartije
ponuđene na prodaju i
2) da spriječi prevare pri prodaji hartija
Prospektus
•
•
•
•
•
•
•
 obim emisije i svrhu emitovanja
·
garanta emisije
·
upravljanje i strukturu akcionara
·
politiku dividendi
·
pravna pitanja
·
finansijske izvještaje emitenta
·
ostala pitanja značajna za emisiju
Tok procesa
•
•
•
•
•
•
Preliminarni i finalni prospektus
Prodaja i distribucija emisije
escrow account
Priprema za dolazak na listing berze
Preduzeće postaje korporacija
Promena uloge menadžmenta
Prednosti IPO
• pribavljanje kapitala i zadržavanje postojećeg nivoa
zaduženosti,
• popravljanje finansijske pozicije kompanije
• mogućnost ekspanzije i preko kupovine drugih biznisa
koje želi da razvije ili kompanija koje želi da pripoji,
• omogućavanje insajderima da prodaju dio akcija na
tržištu i tako dođu do novčanih sredstava,
• opcija nuđenje akcija zaposlenima koje želi da zadrži i
tako jača pozicija kompanija
• kompanija postaje poznatija na tržištu,
Nedostaci IPO
• troškovi izlaska u javnost
• opasnost da menadžment podredi dugoročne
ciljeve kratkoročnim
• ·opasnost od gubljenja kontrole menadžmenta
nad vlasništvom i od neprijateljskog preuzimanja
(engl. hostile takeover),
Opasnosti IPO
• Kompanija postaje subjekt kontrole regulatornog
tijela i ima dodatne troškove
• Redovno publikovanje kvartalnih i godišnjih izvještaja
i finansijskih izvještaja usklađenih sa međunarodnim
standardima i drugim aktima
• dodatni troškovi listiranja na berzi
• menadžment i insajderi gube privatnost
• Mogućnost delistiranja
Privatni plasman
(Private Placement)
•
•
•
•
•
•
•
Mali broj kupaca
Ne postoji obaveza registrovanja
Cilj dugoročno investiranje u kompaniju
Investment Letter
Smeli kapital i “biznis anđeli”
Privilegovani plasman
Preemptive Right, Dillutions
Sekundarno trgovanje
Trgovanje već emitovanim hartijama
mjesto trgovanja: Berze i OTC tržišta
Osnovni oblici trgovanja: aukcijsko i kontinuirano
Kvalitet tržišta i efikasnost trgovanja: operativna i
cijenovna efikasnost
• Likvidnost i dubina tržišta vs. nelikvidno i plitko
tržište
•
•
•
•
Funkcije sekundarnog tržišta
• razmjena aktive za novac i obrnuto
• Otkrivanje tržišne cijene
• Informacija o efikasnosti upravljanja i
korišćenja sredstava akcionara
• “Exit Strategy”
• Veza sa primarnim tržištem
• Smanjenje troškova trgovanja