Federacija BIH – Obveznice - Portal trzista kapitala u FBiH

Download Report

Transcript Federacija BIH – Obveznice - Portal trzista kapitala u FBiH

„Obveznice javnog sektora –
alternativa i/ili dopuna
klasičnoj štednji“
Ahmed Hodžić, Mr. oec.
Predsjednik uprave FIMA Int. d.o.o. Sarajevo
Predsjednik Udruženja Berzanskih Posrednika u FBiH
7. Međunarodna konferencija Sarajevske berze-burze
Sarajevo, 19.10.2012.
1
Strukovno udruženje ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u FBiH
Udruženje Berzanskih Posrednika u FBiH (UBPFBiH)
PREGLED PREZENTACIJE
 Štednja
 Pojam obveznica
 Obveznice javnog sektora na SASE
 Problemi vezani uz obveznice
 Potencijalne opasnosti vezane za ulaganje u obveznice
 Pozitivne strane vezano za ulaganje u obveznice
 Primjeri prinosa po obveznicama
 Zaključak
2
Štednja
 Pojedina istraživanja pokazuju da je u Bosni i Hercegovini štednja u
banci i čuvanje novca kod kuće gotovo podjednako zastupljeno među
građanima.
 Svaki treći stanovnik u BiH štedi novac.
 Vrijednost štednje građana u bankama je na kraju juna ove godine
iznosila 6,9 milijardi KM, što predstavlja rast od oko 250 miliona KM u
odnosu na isti period prethodne godine, a procjena je da se još toliko
novca nalazi se u “čarapama i jastucima”.
 Prosječna kamata na oročene i štedne depozite u KM za stanovništvo
u domaćim bankama za 2011. iznosi tek 2,72% i bilježi pad.
3
Pojam obveznica
 Obveznica je dugoročni, prenosivi, dužnički vrijednosni papir sa
unaprijed određenim rokom dospijeća.
 Izdavatelj obveznice je dužnik koji posuđuje novac od kupca i ima
obvezu vratiti ga (glavnicu i kamate) po dospijeću.
 Glavni motiv za ulaganja u obveznice je mogućnost ostvarenja veće
dobiti od kamate ostvarene držanjem slobodnih sredstava na štednji
u banci ili ostvarene dobiti ulaganjem u druge namjene.
 U kontekstu toga, obveznice imaju nadređeni položaj pri raspodjeli
poslovnog rezultata prije bilo kakvih isplata pa se ulaganje u
obveznice odnosi na investitore s visokom averzijom prema riziku.
4
Federacija BiH – Obveznice stare devizne štednje
 Emitent: Federacija Bosne i Hercegovine
 Nominalna vrijednost emisija: do 1.100.000.000 KM
 Vrsta obveznica: Dugoročna obveznica s kamatnim prinosom,
neograničeno prenosiva
 Nominalna vrijednost jedne obveznice: 1 KM
 Tip emisije: Primarna emisija





Redni broj emisije: Prva, druga, treća i četvrta emisija
Rok dospijeća: 6 godina
Kamatna stopa: 2,5% godišnje, obračunava se polugodišnje
Kamate će se isplaćivati polugodišnje i to na 31.03. i 30.09.
Ukupan iznos emisija: 691 milion KM
5
Federacija BIH – Obveznice ratnih potraživanja
 Emitent: Federacija Bosne i Hercegovine
 Nominalna vrijednost emisija: do 500.000.000 KM
 Vrsta obveznica: Dugoročna obveznica s kamatnim prinosom,
neograničeno prenosiva
 Nominalna vrijednost jedne obveznice: 1 KM
 Tip emisije: Primarna emisija





Rok dospijeća: 14 godina
Grace period za isplatu glavnice: 9 godina
Kamatna stopa: 2,5% godišnje, računa se na ostatak glavnice
Kamate će se isplaćivati godišnje 30.06.
Ukupan iznos emisija: 194 miliona KM
6
Federacija BIH – Obveznice
Nominalna
1,000.00
Nominalna
1,000.00
Nominalna
1,000.00
Vrijednost
80,000,000.00
Vrijednost
30,000.000.00
Vrijednost
20,000,000.00
Datum emisije Rok dospijeća
30.05.2012.
30.05.2015.
Datum emisije Rok dospijeća
29.08.2012.
27.06.2017.
Datum emisije Rok dospijeća
26.09.2012.
26.09.2014.
3 godine
Kamatna stopa
5.25%
5 godina
Kamatna stopa
6.10%
2 godine
Kamatna stopa
4.30%
7
Federacija BIH – Obveznice
 Zaključno sa 31.08.2012. godine prispjelo i isplaćeno glavnice bez
pripadajuće kamate u vrijednosti od 288 miliona KM.
 Za trenutno emitirane obveznice po svim osnovama obaveza FBiH
po osnovu glavnice do 2017. godine iznosi 515 miliona KM a od
2017 do 2025. godine dodatnih 194 miliona KM tj. ukupno 710
miliona KM.
Godina
Iznos prispjele glavnice
2013
97.631.034,00
2014
126.820.632,00
2015
162.810.705,00
2016
115.229.844,00
2017
12.835.000,00
8
Problemi vezani za obveznice
 Razlog emitiranja obveznica je nužna potreba da država riješi
unutrašnji dug po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja
na što duži rok i sa što manjom kamatom, pa samim tim nisu bile
atraktivne u sekundarnom prometu za privatne ulagače iako su
prodavane ili se prodaju uz dosta dobre diskonte.
 Loša iskustva vezano za certifikate koje je emitirala država u
pretvorbi društvenog kapitala u bliskoj prošlosti samo su dodatno
povećala podozrenje prema svemu što emituje i za šta garantira
država.
 Država je nakon dvije godine od emisije pomenutih obveznica
koristila emitovanje trezorskih zapisa za isplatu kamata i glavnice na
prispjele obveznice što pokazuje da država unaprijed ne planira u
budžetu sredstva za ove namjene.
9
Problemi vezani za obveznice
 Pored toga država se dodatno zadužuje emitiranjem novih obveznica
na rok od dvije do pet godina (samo u ovoj godini planirano je
emitiranje 230 miliona obveznica) što će vjerojatno i u idućim
godinama biti način koji će se koristiti za pokrivanje budžetskog
deficita.
 Trenutno najveći dio kupnje u primarnoj i sekundarnoj trgovini
obveznica otpada na domaće financijske institucije prvenstveno
banke što može biti ograničenje za likvidnost obveznica.
 Nedovoljno znanje o obveznicama je najveći razlog malog interesa
privatnih ulagača pa čak i financijskih društava (Osiguravajućih
društava i fondova) za investiranje u ovaj instrument tržišta
kapitala.
10
Problemi vezani za obveznice
 Zaustavljanje trgovanja na SASE prilikom isplate kamata i glavnice
po obveznicama kao i dug rok ostavljen za isplatu.
 Nemogućnost da se obveznicama koje emituje država servisiraju
obaveze prema državi po osnovu duga za poreze što bi dalo veću
likvidnost obveznica sa dužim rokom dospjeća.
 Nedovoljna edukacija domaćih investitora o obveznicama.
 Nedovoljna uključenost financijskih institucija (osiguravajućih
društava, fondova, privatnih ulagača ...) u kupovini obveznica.
 Odredba Zakona o unutrašnjem dugu po kojem svi investitori osim
onih koji rade preko skrbništva moraju otvoriti račun u BH bankama
kako bi im se isplatila kamata i glavnica.
11
Potencijalne opasnosti vezane za ulaganje u
obveznice
 Nekontrolisana emisija obveznica.
 Efekat inflacije.
 Servisiranje glavnice i kamata emisijom novih obveznica.
12
Pozitivne strane vezano za ulaganje u obveznice
 Monitoring Suda u Strazburu vezano za uredno izvršenje obaveza
Federacije BiH po obveznicama stare devizne štednje.
 Pravna lica koja imaju neizmirene obaveze prema uposlenicima,
fondu penzionog osiguranja i fondovima zdravstvenog osiguranja
nastale do 15.10.2009. godine dužna su prvo izmiriti te obaveze
sredstvima dobivenim po osnovu prometa obveznicama ili
sredstvima po dospjelosti kamata ili glavnice po osnovu obveznica
ratnih potraživanja.
 Od početka trgovanja na SASE obveznice karakteriše solidna
likvidnost i značajan postotak učešća obveznica u ostvarenom
redovnom prometu SASE.
13
Primjeri prinosa po obveznicama
 Primjer 1. – Ako kupite 10.000 obveznica jedne serije ratnih
potraživanja po cijeni od 30% od nominalne vrijednosti uložit ćete
3.000 KM. Uz kamatnu stopu od 2,5% samo na ime kamate
godišnje ćete dobiti 250 KM ili 8,33%.
 Primjer 2. – Ako kupite 10.000 obveznica jedne serije stare devizne
štednje po cijeni od 88% od nominalne vrijednosti, uložit ćete 8.800
KM. Ako ih držite do dospjeća (30.09.2014.) uz kamatnu stopu od
2,5% godišnje naplatiti ćete 10.500 KM čime ostvarujete prinos do
dospjeća od 19,31% (prosječan godišnji prinos 9,65%).
 Primjer 3. – Ako ste kupili 10 obveznica u II emisiji obveznica
javnom ponudom s rokom dospjeća od 5 godine ostvarili ste
prosječnu godišnju kamatnu stopu 6,10%.
 Primjer 4. – Ako ste kupili 10 obveznica u III emisiji obveznica
javnom ponudom s rokom dospjeća od 2 godine ostvarili ste
prosječnu godišnju kamatnu stopu 4,30%.
14
Primjeri prinosa po obveznicama
stare devizne štednje
Serije
Dospjeće
Cijena
Prosječan godišnji prinos
do dana dospjeća
Serija E ili J
30.09.2013.
95,00%
7,89%
Serija F ili K
30.09.2014.
88,00%
9,65%
Serija L
30.09.2015.
80,00%
5,62%
Serija N
31.03.2013.
96,50%
6,21%
Serija O
31.03.2014.
89,90%
8,39%
Serija P
31.03.2015.
77,00%
13,20%
Serija R
31.03.2016.
73,00%
12,66%
Serija T
31.08.2013.
96,00%
6,76%
Serija U
31.08.2014.
86,00%
11,04%
Serija V
31.08.2015.
78,50%
12,31%
Serija Z
31.08.2016.
72,00%
13,91%
15
ZAKLJUČAK
 Iz primjera je vidljivo da se na obveznicama ostvaruju znatno veće
kamate nego što su trenutno kamate koje se nude u bankama na
depozite i oročenja. Ulaganje u obveznice osim kamate donosi
kapitalnu dobit od rasta cijene na berzi koje su ostvarile gotovo sve
serije obveznica u sekundarnoj trgovini na Sarajevskoj berzi.
 Npr. obveznice ratnih šteta su u zadnje dvije godine ostvarila rast
cijene:
 Serija A (+5,86%), serija B (+3,66%), serija C (+6,07%), serija
D (+0,76%), serija E (-0,97%) dok su indexi dionica u tom
periodu ostvarile slijedeće negativne vrijednosti
 (BIFX preko +3%; SASX-10 preko –19%; SASX-30 preko –8%).
16
ZAKLJUČAK
 Da bi ulaganje u obveznice bilo stimulativno potrebno je da država
uvede porezne olakšice za privatne ulagače prilikom ulaganja u iste.
 Nužna je edukacija vezano za ulaganje u obveznice što bi trebao biti
prvenstveni zadatak države ali i svih institucija tržišta kapitala.
 Ulaganje u obveznice bi mogla i trebala biti kvalitetnija alternativa
i/ili dopuna klasičnoj štednji.
 Ulaganjem u obveznice se ostvaruje likvidnost ulaganja tj.
obveznice možete uvijek vrlo brzo djelomično ili u cjelosti realizirati
bez velikih troškova.
 Iz svega prezentiranog možemo izvući zaključak da alternativa za
štednju u bankama ipak postoji u vidu ulaganja u obveznice, koje
vlasniku donose sigurnost ulaganja, veće prinose i u ovim
vremenima prijeko potrebnu likvidnost.
17
HVALA NA PAŽNJI!
Udruženje Berzanskih posrednika u FBiH
Džemala Bijedića 144. 71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 720 009
Fax: +387 33 710 842
E-mail: [email protected]
Strukovno udruženje ovlaštenih učesnika na tržištu vrijednosnih papira u FBiH
18
Udruženje Berzanskih Posrednika u FBiH (UBPFBiH)