Transcript Financijski izbori

Financiranje malih i srednjih
poduzeća
1
SILVIJE ORSAG
2
Preludij:
Financijski
izbori
Suvremene financije
Financijski instrumenti
o Kredit
o Glavnica
Alternativa bankovnom
kreditu
 Brojnost izbora
 Na strani ulaganja u instrumente
 Na strani emisije novca i kapitala
 Ugovori
 Bilateralni
 Opći
Vrijednosni papiri
 Razvijenost financijskih tržišta
Malo poduzeće
3
Pretpostavke savršenog
i efikasnog
tržišta
 Pretpostavke
savršenog
i efikasnog
tržišta
 Nema razlika između malog i velikog poduzeća
 Nema razlika između malog i velikog poduzeća
 Malo poduzeće je samo malo veliko poduzeće
 Malo poduzeće je samo malo veliko poduzeće

Malo poduzeće nije veliko malo poduzeće
 Malo poduzeće nije veliko malo poduzeće
 Razlike sa stajališta investitora
▪ Nelikvidnost dionica
▪ Trošak kapitala kao temeljni alat financijske analize
▪ Skućenost izvora financiranja
▪ Likvidnost poslovanja
 Razlike sa stajališta financijskog upravljanja
Od ideje do poslovanja
4
 Za svaki posao potrebno je:
 Imati dobru, iskoristivu ideju
 Znati je atraktivno izraziti u
konkretni poslovni projekt
ili imati osobu koja je to sposobna učiniti
Raspolagati s kapitalom za realizaciju projekta
i/ili privući dodatni kapital ili imati osobu koja to zna
 Racionalno voditi otpočeti posao

 Uz to je potrebno i malo sreće
 Za male nema javne emisije kapitala
Oblici financiranja S&M
5
 Vlastiti ulog
 Financiranje glavnicom
 Privatni plasman
 Rizični kapital
 Glavnica vs dugovi
 Financiranje dugovima
 Oročeni (bankovni) krediti
 Ostali dugovi
 Izlaženje u javnost
Vlastiti ulog
6
 Ušteđevina
 Pribavljanje
 Rodbina
 Prijatelji
 Malo poduzeće – ima vlastiti osnivački ulog
 Zadržavanje zarada
 Dodatni ulog vlasnika
 Pronalaženje ortaka
 Pronalaženje ortaka s ograničenom odgovornošću
Privatni plasman
7
 Dioničko društvo kao pretpostavka lakšeg
pribavljanja kapitala
 Privatno dioničko društvo
Određeno zakonom
 Veličina kapitala društva
 Broj dioničara
 Skraćeni prospekt

 Emisija dodatne glavnice


Oslanjanje na postojeće vlasnike
Oslanjanje na velike financijere
Rizični kapital
8
 Šansa za male
 Povećane izvjesnosti privatnog plasmana
 Dobavljači glavnice za mala poduzeća
 Oblici:
 Poslovni anđeli
 Fondovi rizičnog kapitala
 Tehnološki parkovi
 Poslovni inkubatori
 Industrija rizičnog kapitala
 Specijalizacija za faze razvoja društva
 Tržište između specijaliziranih dobavljača rizičnog kapitala
9

Zaduživanje
Financijska poluga
Mehanizam kamata i
kamatnih stopa za
poslovanje poduzeća
Oportunost poluge
r>k
Financijski rizik

MM i važnost investicija
MM modeli i stvarni svijet
 Prednosti zaduživanja
 Porezni zaklon
 Manji transakcijski troškovi
 Utjecaj na investicijsku politiku
Prezaduženost je nepovoljna
 Traži od investicija oportunost poluge
 Discipliniranje menadžmenta
 Smanjenje financijske lagode

 Sposobnost zaduživanja
 Kvaliteta i kvantiteta imovine
 Profitabilnost
Financiranje dugovima
10
 Oročeni krediti
 Imovina založena za kredit
 Vlastito učešće i dodatna osiguranja
 Racioniranje kredita
 Šanse u uzlaznom trendu
 Ostali oblici
 Lizing
 Faktoring
 Poticanje kreditiranja malog poduzetništva
 Crtica o mikro kreditima
Obveznice kao alternativa kreditu
11
Obveznice vs kredit
Komplementarnost dugova
 U prilog kredita
 Za javna društva





Brzina pribavljanja
Veća fleksibilnost uvjeta
Nema registracije
Lakše naknadne promjene
Niži troškovi puštanja u tečaj
 U prilog obveznica





Niža kamatna stopa
Dulje dospijeće
Praktički neograničeno
Jednokratna amortizacija
Nema vlastitog učešća

Emisija obveznica temeljna
metoda formiranja dugova
Nenamjenski dugovi
 Mogućnost obnavljanja


Kredit je dodatna metoda
formiranja dugova
Iskorištavanje oportuniteta
 Prihvatljive kamatne stope

 Pitanje razvijenosti tržišta
 Za privatna društva?
Domaće tržište kredita
12
 Europsko tržište obveznica
 Slabija razvijenost
 Dominacija univerzalnih banaka
 Domaće tržište obveznica
 Slabašno primarno tržište kapitala općenito
 Primarno tržište obveznica
Od pet javnih prospekata jedan se odnosi na obveznice
Prospekt uvrštenja privatne emisije d.o.o.
 2010. g. 10 uvrštenih izdanja na burzu i uvrštenje privatnog izdanja
 Dospijeća 5 godina
 Jedina alternativa kreditu je jednokratna amortizacija

Sindicirani krediti
13
 Složeni kreditni aranžman za jednog uzajmljivača
koji osigurava skupina pozajmljivača – sindikat



Opoluženo kreditiranje
Aranžira ga jedna ili više banaka – aranžer, agent ili lider
Sudjeluje više različitih financijskih institucija
 Alternativa kreditu
 Veći iznosi zbog manje pojedinačne izloženosti
 Dulje dospijeće zbog sudjelovanja nebankovnih institucija
 Oblici glede potpisivanja
 Potpisnički dogovor
 Sindiciranje najboljim naporima
 Klupski dogovor
Privatne emisije obveznica
14
 Izravno prodane nepotpisane i neregistrirane
obveznice jednom ili više institucionalnih investitora


Privatno formirani dugovi veće fleksibilnosti i manjih
inicijalnih zahtjeva
Sličnost s bankovnim kreditima
 Privatni plasman vs bankovni kredit
 Manji regulatorni trošak i supervizijski zahtjevi
 Dulje dospijeće i struktura bliža obveznicama
 Izravni monitoring i jače restriktivne klauzule, veći kamatni
raspon i češće modifikacje prema javnim emisijama
 Hrvatsko tržište privatno emitiranih obveznica
15
Lizing
Korištenje imovine bez
stjecanja vlasništva
Operativni i financijski
lizing
Financijski lizing
Domaći lizing
 Alternativa kreditu
 Vlasništvo imovine
Investicijski porezni kredit
 Iskorištavanje rezidualne vrijednosti




Druga porezna pitanja
Puštanje u tečaj
Vlastito učešće, grace razdoblje
 Uglavnom u rukama banaka
 Nezasićenost tržišta kredita
 Strogi supervizijski uvjeti za kredite
 Proširenje kreditne djelatnosti
 Malo aranžmana prema modelu
prodaje uz povratni lizing
16
Kratkoročni
izbori
Problem upravljanja
obrtnim kapitalom
Strategije upravljanja
neto obrtnim kapitalom


Konzervativna
Agresivna
 Komercijalni zapisi
 Privatno emitirani, neosigurani,
diskontni, kratkoročni vrijednosni
papiri
 Nenamjenski kredit
 Privilegij velikih javnih društava s
besprijekornim kreditnim rejtingom
 Domaći komercijalni zapisi uglavnom
nisu izdanja prestižnih društava
 Faktoring
 Financijski izbor i za male
 Ekonomija razmjera za male
 Najnoviji proizvod bankocentrične
domaće financijske industrije
Izlaženje u javnost
17
 Javno dioničko društvo
 Izaći u javnost ili ne
 Lakoća pribavljanja kapitala vs dodatni troškovi
 Lagoda dioničara vs muka i trud
 Smanjenje rizika vs podjela rezultata poslovanja
 Besplatna reklama vs skrivanje zarada
 Tržišno okruženje izlaženja u javnost
 Investicijsko bankarstvo
18