Transcript Kako funkcioniraju tržišta

Politička akademija “Novo društvo” – 2010.
Program “Politička ekonomija za političare”
Kako funkcioniraju tržišta?
Kristijan Kotarski, Mag. pol
FPZG
Rabac, 10. - 12. rujna 2010.
UVOD
• Rječju tržište obuhvaćamo skup različitih institucija, sistema, procedura i socijalnih odnosa
unutar kojih pojedinci i/ili organizacije vrše svoje kupovine i prodaje – mehanizam pomoću kojeg
kupci i prodavači određuju cijenu i količinu nekog dobra
• Neka tržišta postoje na točno određenim lokacijama (burza), dok se na ostalima posluje
telefonom ili se organiziraju putem računala
• Ovisno o kriteriju razmatranja možemo razlikovati tržišta prema prostornom obuhvatu (lokalno,
regionalno, nacionalno, međunarodno, kontinentalno i globalno) i prema predmetima razmjene
(nafta, dijamanti, automobili, vrijednosni papiri)
• Tržište odgovara na temeljna ekonomska pitanja – što, kako i za koga proizvoditi putem
osnovnih funkcija:
1. Selektivne (učinkovit odabir potrebnih dobara)
2. Alokacijske (djelotvorna upotreba raspoloživih činitelja proizvodnje i učinkovit izbor proizvodnih
postupaka)
3. Distribucijske (sustavom cijena na koji utječu ponuda i potražnja ostvaruje se raspodjela
ukupno ostvarenog dohotka)
4. Informacijske (djelotvoran informacijski mehanizam koji osigurava maksimalnu ekonomiju
informacija jer se svaki sudionik u sustavu fokusira na njemu potrebne informacije)
5. Razvojne (unošenje racionalnosti u ekonomsko ponašanje gospodarskih subjekata, te
prisiljavanje poduzeća konkurencijom na stalnu brigu o razvoju)
• Konkurencija je differentia specifica koja čini razliku između pojma trgovina i pojma tržište
budući da dvije osobe mogu trgovati, ali za postojanje tržišta nužna su minimalno tri aktera (tako
da su barem dva na strani ponude ili potražnje)
• Danas u suvremenom svijetu prevladavaju sistemi koji se baziraju na tržišnoj ekonomiju uz
određene izuzetke (Sjeverna Koreja)
1. Laissez-faire – tom ideal-tipu oslobođenom bilo kakve vladine regulacije, subvencija, monopola
i ostalih barijera najbliža je bila viktorijanska Engleska
2. Tržišni anarhizam (libertarijanizam) – zagovara poputno ukidanje državnog aparata (obrane,
policije, pravosuđa i ostalih vitalnih funkcija) te potpuni zaokret u njihovom financiranju od
poreza prema tržišnim principima
3. Tržišni socijalizam odnosi se na razne ekonomske sisteme u kojima vlada predstavlja vlasnika
ključnih ekonomskih subjekata, ali u upravljanju njima uvažava zakon ponude i potražnje
(uvažavanje tržišnih cijena) – Kina i Vijetnam
-Slobodno tržište ostaje arbitar u značajnom dijelu ekonomskih aktivnosti, a ekonomsko
planiranje odnosi se na vladino markoekonomsko indikativno planiranje unutar kojega se
pojedincima i organizacijama prepušta sloboda u donošenju manje dalekosežnijih odluka
- Ovaj model implicira postojanje velikog broja privatnih poduzeća koje teže maksimizaciji profita,
ali se ograničavaju na robu široke potrošnje (Chow, 2004)
4. Model socijalnog tržišnog gospodarstva - gleda na tržišta kao rezultat dugotrajnog kulturnog i
političkog konsenzusa koja su uređena tako da štite i jačaju socijalnu koheziju uz istovremeno
poticanje ekonomske efikasnosti, a to je od krucijalne važnosti za liberalno demokratsku političku
kulturu (Ludwig Erhard)
• Ordoliberalizam gleda na tržišne slobode kao na zakonska i društvena sredstva, a ne kao
temeljna ljudska prava
•Tržište ne predstavlja stanje prirodne slobode koje se proizvodi deregulacijom, nego suptilnu i
složenu instituciju koja zahtijeva konstantno prilagođavanje
• Tržišta nisu slobodno stojeći entiteti, već predstavljaju proširenje središnjih institucija kao što je
lokalna zajednica i demokratska država
• Glavna obilježja njemačkog gospodarstva koje utjelovljuje ovaj model su naglašena politika
poticanja konkurentnosti i kontrakcijska monetarna politika
Suprotstavljene perspektive nastanka tržišta njegovom modernom obliku
• Ako se zapitamo kako je nastalo moderno tržište naziru se mišljenja dva sukobljena tabora:
1. F. Hayek i ostali pripadnici austrijske škole ističu evolucionistički pogled koji tržište percipira
kao proizvod spontanog društvenog poretka
• Tvorba tržišnih pravila nije, dakle, rezultat eksplicitnog procesa racionalnog izbora, nego
nenamjerni ishod ljudskog djelovanja
• Pravila koja su preživjela proces pokušaja i pogreške moraju služiti grupama čija
međudjelovanja reguliraju puno bolje od onih pravila koja nisu preživjela
2. K. Polanyi smatra da moderno tržište i njegov razvoj ide ruku pod ruku s razvojem moderne
države koja ima monopol legitimne fizičke prisile
• Institucionalna arhitektura moderne države apsolutno je potrebna da bi se prevladali otpori
neelastične društvene strukture koja se opire na konkurenciji utemeljenoj ekonomiji
• Preduvjet za britansko slobodno tržište devetnaestog stoljeća bilo je korištenje državne moći
da se zajednička zemlja pretvori u privatno vlasnišvo (“ovce su pojele ljude” i “ograđivanje”)
• Put slobodnog tržišta otvorio se i držao otvorenim pomoću golemog porasta stalnog,
centralno organiziranog i kontroliranog intervencionizma (Polanyi)
• Političke institucije koje su pratile stabilan ekonomski rast i brzu industrijalizaciju u većem
dijelu svijeta bile su razvojne institucije kapitalističke države
Broj ponuđača
Mnogo
Nekolicina
Jedan
Broj kupaca
Mnogo
Potpuna konkurencija
Trgovine živežnim
namirnicama u
gradovima/kupci
Gradska tržnica
Oligopol
Naftne
kompanije/vozači
osobnih automobila
Duhanska ind./pušači
Monopol
Prirodni monopol
poput vodoprivrede
Nekolicina
Oligopson
Proizvođači
mlijeka/Mljekare
Apartmani u
turističkom
području/Putničke
agencije
Obostrani oligopol
Luke/pomorski
prijevoznici
Proizvođači lučkih
kranova/luke
Ograničeni monopol
OPEC/kupci nafte
Proizvođač specijalne
laboratorijske
opreme/laboratoriji
Jedan
Monopson
Proizvođači vojne
opreme/država
Ograničeni monopson
Proizvođač specifične
tehnologije/država
Obostrani monopol
Jedan proizvođač
određenog autodijela/Proizvođač
automobila
Oblici spajanja i/ili
suradnje poduzeća
Stupanj samostalnosti poduzeća koja sudjelu
Gospodarska
Razina spajanja i/ili
suradnje
Pravna
Kartel
U velikoj mjeri ostaje očuvana
Ostaje očuvana
Horizontalna
Koncern
Dosta ograničena
Ostaje očuvana
Horizontalna i vertikalna
Trust
Gubi je barem jedno poduzeće
Gubi je barem jedno
poduzeće
Horizontalna i vertikalna
Tipovi suradnje u slučaju ograničene konkurencije
Ekonomija razmjera je povećanje u proizvodnosti inputa koje proizlazi iz podjela rada i ušteda u materijalima
kad poduzeće povećava skalu ili razmjere svojih operacija. Sa strateškoga stajališta, važna je zbog
ostvarivanja troškovnih prednosti iz veličine pojedinih poslovnih operacija. Ekonomija opsega je fenomen
smanjivanja prosječnih proizvodnih troškova koji se može postići ako poduzeće (ili jedan njegov pogon)
proizvodi određen broj usko povezanih proizvoda. Postoji ako su ukupni troškovi proizvodnje dvaju ili više
proizvoda manji nego proizvodnja istih proizvoda u odvojenim pogonima ili poduzećima.
• Ekonomija razmjera osobito se odražava u proizvodnji ali i u marketingu, distribuciji, nabavi i
istraživanju i razvoju. U proizvodnji nastaje smanjivanjem jediničnih (prosječnih) troškova
proizvodnje, zbog povećanja obujma (volumena) proizvodnje
• Mogućnost osiguravanja sniženja troškova, i zbog toga postizanja niskih cijena, čini važan
izvor konkurentske prednosti na tržištima gdje je konkurencija cijenama glavni oblik
suparništva među tvrtkama
•Troškovi po jedinici proizvoda međutim ne opadaju kontinuirano kako se povećava obujam
proizvodnje, već u datom momentu pokazuju tendenciju zadržavanja na relativno konstantnoj
razini, a nakon toga iskazuje čak i tendenciju rasta zbog preopterećenja ljudi i strojeva, kao i
pod utjecajem povećavanja složenosti upravljanja na višoj razini proizvodnje, odnosno u većoj
proizvodnoj organizaciji, dok je istovremeno pozitivan efekt smanjivanja fiksnih troškova po
jedinici proizvoda sve manji
• Tako dolazimo i do optimalnog obujma proizvodnje, a to je sa stajališta troškova proizvodnje
onaj kod kojeg su prosječni troškovi proizvodnje najmanji (minimalni)
• Ekonomiji opsega pogoduje primjena tehnologije kod koje se znatno smanjuju troškovi
proizvoda (skraćivanjem pripremno-završnih vremena), kao i njihove modifikacije. Kao rezultat
toga , moguće je proizvoditi male serije sličnih proizvoda na ekonomičan način
• Ekonomija opsega omogućava disperziju različitih troškova (istraživanje i razvoj,
računovodstvo, marketing) na različitim kategorijama proizvoda koju su većinom povezani
(proizvodnja digitrona i LCd monitora)
• Proizvodna diferencijacija dopušta da se menadžerska umijeća, prodajna mreža i tzv.
reputacijski kapital iskorištavaju bolje
• Mogućnost za ostvarivanje prednosti od ekonomije opsega uobičajeno postoji u situacijama
postojanja viška kapaciteta
• PRIRODNI MONOPOL – je tržište na kojemu razinu proizvodnje sektora može efikasno
ostvarivati samo jedno poduzeće i to se javlja kad tehnologija omogućuje ekonomiju obujma
iznad razine proizvodnje koja je jednaka čitavoj potražnji (konstantno opadajući prosječni i
granični troškovi)
• Raste proizvodnja, poduzeće naplaćuje sve manje, a raste dobit
• Primjeri – telefonske usluge, željeznice, distribucija plina
• Tehnološki napredak može ukloniti prednosti prirodnog monopola (mobilna telefonija)
• Osim opadajućih troškova ostale su sile koje dovode do nesavršene konkurencije prepreke
konkurenciju u obliku pravnih ograničenja (patenti ili državna regulativa u obliku koncesija),
visoki troškovi ulaska u sektor, oglašavanje i diferenciranje proizvoda
PRIMJENA PONUDE I POTRAŽNJE
• Cjenovna elastičnost potražnje mjeri kvantitativnu reakciju potražnje na promjenu cijene.
Cjenovna elastičnost potražnje (ED) je definirana kao postotna promjena tražene količine
podijeljena s postotnom promjenom cijene
•
Cjenovnu elastičnosti dijelimo u tri kategorije:
a) Potražnja je elastična kad je postotna promjene tražene količine veća od postotne promjene
cijene – ED > 1
b) Potražnja je neelastična kad je postotna promjena tražene količine manja od postotne
promjene cijene – ED < 1
c) Kad je postotna promjena tražene količine upravo jednaka postotnoj promjeni cijene,
imamo granični slučaj jedinično elastične potražnje – ED = 1
• Dohodovna elastičnost definira se kao postotna promjena tražene količine sa postotnom
promjenom dohotka
Primjer: Ukoliko mjesto ima 62 000 stanovnika 2010. godine; pretpostavljena stopa rasta
stanovništva iznosi 20% po desetljeću; godišnja potrošnja vode po stanovniku 2010. iznosi 1000
litara; pretpostavljeni rast dohotka po stanovniku za naredno desetljeće iznosi 25%, dohodovna
elastičnost vode iznosi 0.5. Kolika će biti potrošnja vode 2010. godine?
Potrošnja vode 2020. = broj stanovika 2010. x faktor rasta stanovništva x potrošnja vode po
stanovniku x (1+ rast dohotka x dohodovna elastičnost)
Potrošnja vode 2020. = 62 000 x 1.2 x 1000 x (1 + 0.25 x 0.5) = 83 700 000 litara
Radi se porastu potrošnje vode za 35 % u roku jednog desetljeća.
Budućnost globalnih tržišta
• Studija koju je izradio Future Analysis Department njemačkog think-tanka Bundeswehr
Transformation Centre ukazuje na moguće posljedice smanjenja raspoloživih naftnih rezervi po
razvoj globalnih tržišta
1. Nafta kao ključna determinanta međunarodnih odnosa s rastućim utjecajem zemalja
proizvođača nafte (pojava novih regionalnih sila i reafirmacija nekih starih velesila)
- Jačanje veza između Njemačke i Rusije uz balansiranje spram istočnoeuropskih susjeda, ev.
pogoršanje odnosa s Izraelom zbog potrebe poboljšanja bilateralnih odnosa s Iranom i
Saudijskom Arabijom
2. Rastuća uloga zemalja izvoznica nafte i sve veća konkurencija zemalja uvoznica za njihovu
naklonost – prilika za nametanje ideoloških, vanjsko-političkih i ostalih ekonomskih interesa
potonje grupe zemalja
3. Politika zauzima ulogu tržišta – Bundeswehr Transformation Centre očekuje nazadovanje ili u
najmanju ruku status quo kad je u pitanju liberalizacija energetskih tržišta
- dolazi do sve veće trgovine energentima u okvirima bilateralnih ugovora o isporuci
(uvjetovane isporuke i privilegirana partnerstva)
- Količina nafte protrgovana na globalnom tržištu na temelju mehanizama ponude i potražnje
bit će sve manja
4. Sistem globalnog transporta bit će podložan povećanju troškova, a što bi u određenim dijelovima
svijeta moglo voditi do nestašice (95% industrijskih dobara ovisi o nafti)
5. Povratak elemenata planske ekonomije u uvjetima djelomičnog ili potpunog sloma tržišta –
vladine mjere racioniranja i alokacije važnih dobara kao i uvažavanje proizvodnih planova uz ostale
prisilne mjere koje bi zamjenile tržišne mehanizme
6. Globalna lančana reakcija – nemogućnost adekvatnog i pravovremenog ulaganja u alternativna
rješenja zbog naglih promjena u kratkom roku
7. Kriza političkog legitimiteta – jačanje ekstremističkih i radikalnih alternativa postojećim političkim
institucijama, fragmentacija političkog prostora
• Promatrajući svijet današnjice promatrač se ne može oteti dojmu da slobodno tržište u svom
sadašnjem obliku suprotstavlja suverene države jedne protiv drugih u geopolitičkim borbama za
sve oskudnije prirodne resurse
• Iza nevidljive ruke tržišta krije se čvrsta šaka koja diktira distribuciju ekonomske i političke moći i
koja nema nikakve veze sa slobodnim tržištem kao stanjem prirodne slobode
• L. Thurrow neke razloge koji otežavaju učinkovito djelovanje tržišnog mehanizma:
(a) model licitacije cijena pretpostavlja da su sve robe homogene, no mnoge to nisu
(b) vremenski pomak u uspostavljanju ravnoteže preko tržišta, tj. vrijeme koje je potrebno za
prilagođivanje ponude potražnji, može u nekim slučajevima biti toliko dugo da je djelovanje
tržišta u takvim slučajevima upitno
(c) većina odluka privrednih subjekata donosi se bez potpunog poznavanja relevantnih činjenica i
često u uvjetima velike neizvjesnosti o budućem toku događaja
(d) ono što je efikasno u kratkoročnoj, statičkoj situaciji, može biti veoma neefikasno u
dugoročnom, dinamičkom kontekstu
(e) iskustvo je pokazalo da osobne navike i sklonosti, često iracionalne, pokreću ljudske odluke i
postupke možda češće nego racionalno maksimiranje korisnosti, što je bila osnovna predpostavka
klasične ekonomske teorije
• Iako je tržišni mehanizam nezamjenjiv u svojoj funkciji autoregulacije gospodarskih procesa i u
motivaciji gospodarskih subjekata za nacionalno poslovanje njegova ograničenja i nuspojave
zahtijevaju, prema mišljenju L.Thurrowa, korektivnu ulogu države
• Jedna od glavnih slabosti tržišnog mehanizma jest da on sužava vremenski horizont u okviru
kojeg se donose ekonomske odluke, jer je vremenski horizont tržišnog ponašanja inherentno
kratak
• Poslovni programi privatnih korporacija u SAD ograničeni su uglavnom na razdoblje od 2-3
godine
• Druga slabost laissez-faire modela jest labilna ekonomska ravnoteža i neizbježnost cikličkih
recesija (tendencija je tržišnog mehanizma stvarati disparitet u raspodjeli dohotka)
• Laissez-faire filozofija predstavlja predstavlja orvelijanski dvogovor koji promiče interese
financijske elite (deregulacija prije krize, nacionalizacija i bail-out poslije krize, a sve tobože u
svrhu očuvanja tržišnog kapitalizma)
• Laissez-faire filozofija tjera države da postanu protivnici u borbi za kontrolu resursa, a da
nijedna institucija nema odgovornost za njihovo očuvanje
• 2004. dolazi do globalne deregulacije tržišta robnih sirovina pa tržišta poljoprivrednih
proizvoda i financijska tržišta (dotad odvojena) postaju povezana poput spojenih posuda
• 2008. kao reakcija na lošu žetvu riže Vijetnam uvodi zabranu izvoza i idućeg dana cijene skaču
za 30% što se ne može obrazožiti niti jednim ekonomskim modelom koji se oslanja na faktore
proizvodnje i tržišne sile (mnoge odluke i danas ostaju motivirane sigurnosnim i političkim
motivima, a ne isključivo ekonomskim)
• U razvijenim gospodarstvima kojima se kompetentno i znalački upravlja potrebno je pronaći
načine pomoću kojih se mogu smanjiti rizici koje građanima nameću svjetska tržišta
• U zemljama u razvoju postojeći laissez-faire proizvodi fundamentalističke režime i djeluje kao
katalizator dezintegracije moderne države
• Globalni demokratski kapitalizam u svojem sadašnjem obliku nije ostvariv kao što nije bio ni
svjetski komunizam kao prosvjetiteljski utopijski projekt
Hvala na pozornosti! 
NASTAVAK SLIJEDI U DALMACIJI.....