8. Adnan Rovčanin

Download Report

Transcript 8. Adnan Rovčanin

FINANSIJSKE
KAUZALNOSTI I LOGIKE
Prof.dr Adnan Rovčanin
1
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
• Finansije najdetaljnije regulisane zakonom
• Postoji bezbroj teorija, pravila, zakona... kojima se
pokušava odgovoriti na situacije iz prakse, ali
nerazjašnjene situacije ostaju
• Teorija besplatnog ručka, teorija malenog pileta, teorija
slamnatih šešira, teorija veće budale...
• I pored svega nije moguće objasniti odredjene situacije u
praksi što znači da je neophodno poznavati finansijske
logike i kauzalnosti
• Drugim riječima, u praksi se nikada ne pojavljuju dva
potpuno istovjetna problema koji se mogu rješiti na isti
način primjenom jedinstvene formule (algoritma) već
svaki problem zahtjeva jedinstven pristup što zahtjeva
poznavanje finansijskih logika i kauzalnosti
2
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
• Logika ulaganja L. Richardson:
• “Investiranje nije egzaktna nauka kao oktava u muzici, ali...”
- “Ako svi misle misle isto, misle pogrešno ...” – Moraju postojati
različita očekivanja
- “Izbor momenta ulaska u investiciju” (“tempiranje” ulaganja) Investiranje u uslovima “cvjetanja finansijskog trišta”
- Logika čitanja berzanskih izvještaja (skrivaju sve vitalno, a ...)
- Logika slušanja finansijskih posrednika (raditi po vlastitom...)
- Logika realnih opcija “Investicione prilike kao životne šanse, javljaju
se samo jednom i nikada se ne ponavlajju u istom obliku” –
Oportunitetni troškovi vs troškovi u sjeni (sunk costs)
3
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
- A. Kostolanji: “Na berzi sve zavisi samo od toga ima li
papira više od glupana ili glupana više od papira...”
- A na pitanje: Ko su glupani? A. Kostolanji odgovara:
“Hvala bogu ima ih mnogo. Šta bi bila berza (trgovina
vrijednonim papirima) bez glupana? Rado odlazim u
berzanske dvore (svejedno u kojoj zemlji), jer se nigdje
ne može sresti toliko glupana na kvadratni metar, ljudi
koji žive daleko iznad onoga što im dopuštaju njihove
umne sposobnosti. Važno je prepoznati ih i slušati kako
analiziraju svjetske i ekonomske dogadjaje, kao što
dobar pokeraš mora shvatiti način razmišljanja svoga
partnera” (A. Kostolanji: Izazov berze, str. 42,43)
4
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
• Na pitanje: Može li špekulant da profitira od gluposti
drugih?, Kostoljanji odgovara: “Apsolutno, jer od gluposti
drugih špekulant može da profitira više nego od svoje
sopstvene mudrosti. Od glupana može nešto i da se
nauči, posebno ono šta ne smije da se radi.” (Isto, str.
43)
• Primjer trgovine u BiH (i dr. ZUT) – trgovali svi od čistača
cipela do ljekara...
• Tada se takvo stanje jedino moglo shvatiti i objasniti
“Teorijom veće budale”.
5
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
Psihologija pri interpretiranju finansijskih logika:
• “Da li je veće zadovoljstvo ukoliko investiranjem dobijete 100 KM ili
ukoliko zbog loše procjene usljed istog ulaganja, izgubite 90 KM?
• Strah od gubitka veći je od zadovoljstva pri dobitku – teorija
korisnosti
• “Brzina” (dinamika) rasta/pada cijena vrijednosnih papira (strmiji
nagib kod pada – ponuda brže raste kod pada cijena (svi se žele
osloboditi vrijednosnih papira) nego što raste potražnja u uslovima
euforije – “kapital najveća kukavica”)
• Promet na berzi zavisi ne samo od likvidnosti, već i raspoloženja
ulagača – oba faktora moraju biti zadovoljena da bi berza rasla
6
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
• Logike “signaliziranja”
• Ako se emituje druga serija dionica –
signal za investitore?
• Ako se emituju konvertibilne obveznice
firme koja uspješno posluje?
7
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
• Logike “zatvaranja konstrukcije finansiranja” (izvori
finansiranja – pozitivni efekti poluge (poreski zaklon) –
“Dozirano” koristiti dug
• Logika optimalne strukture kapitala vs vrijednost firme
• Finansiranje u uslovima dobrog poslovanja
• Finansiranje u uslovima lošeg poslovanja
• Emitovanje “slatkiša uz vrijednosne papire”
• Logika finansijske poluge (efekat poreskog zaklona)
• Logike izbjegavanja reduciranja rizika (diverzifikacija,
koreliranost, beta)
8
Logike cijena vrijednosnih papira (klasična vs
konvertibilna obveznica)
9
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
• Logike dividendi – male (stabilne) bolje nego
velike nestabilne – efekti na cijene dionica
• Teorija irelevantnosti dividendi (MM) – politika
dividendi nema uticaja na cijenu dionica
• Teorija “ptice u ruci” (BiH ???)
• Teorija poreske diferencije
10
FINANSIJSKE KAUZALNOSTI I LOGIKE
• OBVEZNICE – pravila (logike) investiranja
• Pravila
kretanja
cijena
obveznica
–
senzitivnost
(rizičnost)
obveznice
kao
instrumenta tržišta kapitala (vrijedi za
dugoročne obveznice)
11
OBVEZNICE – PRAVILA INVESTIRANJA
• Cijena obveznice i kamatna stopa su u inverznom
odnosu – odnos nominalne i trzisne kamatne stope...
• Dugoročne obveznice su osjetljivije na promjenu
kamatne stope od kratkoročnih obveznica
• Osjetljivost obveznica na promjenu kamatne stope koja
raste s ročnosti povećava se po opadajucoj stopi
• Promjena cijene obveznice bit ce veca sto je manji
kupon obveznice
• Veličina promjene cijene koja je rezultat opadanja
kamatne stope za odredjeni će postotak biti veća od
promjene cijene uzrokovane povećanjem kamatne stope
za isti postotak
12
PRIMJER
Pravilo
1,2,3
4
5
Prethodna
kam.stopa
Sadašnja
kam.stopa
Cijena
obv.uzpretho
dnu kamatu
10 %, 10 god.
10%
12%
1000
887
-11,30%
10 %, 20 god.
10%
12%
1000
850
-15%
10 %, 30 god.
10%
12%
1000
839
-16,10%
14 %, 20 god.
11%
13%
1239
1070
-13,60%
10 %, 20 god.
11%
13%
920
789
-14,20%
12 %, 10 god
12%
10%
1000
1123
rast 12,3%
12 %, 10 god.
12%
14%
1000
896
-10,40%
Opis obveznice
Sijena obv.uz
sadašnju
kamatu
Postotna promjena
cijene obv.
13
HVALA NA PAŽNJI!
14