Transcript 4 Stres [638,15 KiB]

i tjelesno zdravlje
NEKA ČESTA PITANJA O STRESU
Što je stres?
Zašto je stres problem – je li štetan ili koristan?
Koji su uzroci stresa?
Kakve simptome stres izaziva?
Kakve mogu biti posljedice djelovanja stresa?
Možemo li se zaštiti od stresa?
Kako se uspješno suočiti s neizbježnim
stresom?
Možemo li ublažiti posljedice djelovanja
stresa?
STRES
svako stanje u kojem se na bilo koji način
(fizički, psihički ili socijalno) osjećamo ugroženi
ili procjenjujemo da su ugroženi naši bližnji.
STRESORI I STRESOVI
STRESOR – svaki fizički, psihički ili socijalni
poticaj koji može izazvati stres
subjektivna procjena stresora
STRES – stanje, tj. doživljaj koji se javlja
pod utjecajem stresora
VRSTE STRESORA
fizički
izloženost jakoj buci, velikoj vrućini ili hladnoći,
senzornoj lišenosti, jakoj boli,..
psihološki
sukobi u obitelji, nesporazumi na poslu, sa znancima i
prijateljima, neuspjesi, frustracije,…
socijalni
ekonomske krize, društvene transformacije, nagle
promjene društvenih odnosa, ratovi,….
REAKCIJE NA STRES
fiziološke
psihološke
promjene ponašanja
FIZIOLOŠKE REAKCIJE NA STRES
subjektivne i objektivne
pojačan rad srca
povećan krvi tlak
veća razna šećera u krvi
proširene zjenice
pojačan rad pluća
sužavanje površinskih krvnih žila
povećana mišićna napetost
PSIHOLOŠKE REAKCIJE NA STRES
emocionalne
strah, tjeskoba, bijes, potištenost, mržnja,…
kognitivne
promjene pozornosti, koncentracije,
rasuđivanja ,...
PROMJENE PONAŠANJA
KAO REKACIJA NA STRES
reakcije “borbe ili bijega”
destruktivno ponašanje (agresija)
samouništavajuće ponašanje
(pušenje, alkohol, droga)
odnos stresa i učinka
VRSTE STRESA
prema trajanju
•
•
akutni stres
uzrokovan naglim promjenama u okolini koje
dovode do naglih promjena u organizmu
nakon prestanka opasnosti promjene se brzo
smiruju
•
najuočljivije su tjelesne reakcije
kronični stres
•
trajne neugodne situacije u kojima se
pojedinac nalazi duže vrijeme
•
najuočljivije promjene na emotivnom planu
VRSTE STRESA
prema jačini
mali svakodnevni stresovi
prometna gužva, nedostatak vremena, mali
nesporazumi na poslu, u obitelji, sitni
kvarovi, gubitak osobnih stvari
1.
Najčešći
mali svakodnevni stresovi (gnjavaže)
kod studenata (Schafer, 1992.)
nedostatak vremena
nedostatak novca
rano ustajanje
odlučivanje o tome
što obući
problemi s težinom
nedostatak literature
stalan pritisak za
vrijeme studiranja
problemi s
parkiranjem
buka u knjižnicama
buka u susjedstvu
dosadni profesori
kućanski poslovi
VRSTE STRESA
prema jačini
2. veliki životni stresovi
teške bolesti, smrt bliske osobe, gubitak
zaposlenja, veliki materijalni gubitak
3. traumatski životni stresovi
izloženost nasilju, zarobljeništvo,
prisustvovanje nasilju nad drugima,
prisustvovanje masovnoj pogibelji drugih
TEORIJE STRESA
Selyeova teorija stresa
Psihoanalitička teorija stresa
Teorija “životnih događaja”
Lazarusova teorija stresa
SELYEOVA TEORIJA STRESA
H. Selye, 1956.
ključni pojam – opći adaptacijski sindrom
OAS
-niz fizioloških reakcija koje se javljaju pod
utjecajem akutnih stresova
-procesi koji povećavaju mogućnost tijela da
se odupre stresnoj situaciji i podnese
napore koje stres donosi
Faze općeg adaptacijskog sindroma
faza uzbune
faza odupiranja
faza iscrpljenja
Faze općeg adaptacijskog sindroma
FAZA
UZBUNE
FAZA
ODUPIRANJA
FAZA
ISCRPLJENJA
Faza uzbune
početni šok
privremeno smanjivanje mišićnog tonusa,snižavanje
temperature, smanjenje krvnog tlaka
“mobilizacija”
- tijelo pokreće sve obrambene snage organizma:
pojačani srčani ritam, porast krvnog tlaka, lučenje
adrenalina, jače reagiranje osjetila na podražaje
Faza odupiranja
prilagodba organizma na početni stres
koriste se sve rezerve tjelesne i duševne energije u
pokušaju suočavanja sa stresom
Faza iscrpljenja
- zbog dugotrajnog odupiranja stresu dolazi do
iscrpljenosti organizma jer nema više mogućnosti
daljnjeg odupiranja:
- kronični umor, slabe motorne i mentalne vještine,
tjeskoba i potištenost, jača podložnost oboljenjima,
moguć kolaps i smrt
PSIHOANALITIČKA TEORIJA STRESA
F. Alexander, 1950.
značajni doprinos
uvode pojam psihosomatskih bolesti i psihosomatskih
oštećenja
osnovna postavka
psihička stanja djeluju na organske promjene i najviše
utječu na nastajanje psihosomatskih bolesti
psihosomatski simptomi – način oslobađanja emotivne
napetosti
psihosomatske bolesti – bolesti potaknute stresom, uz
trajna oštećenja tjelesnih sustava i organa
TEORIJA ŽIVOTNIH ZBIVANJA
Dohrenwend & Dohrenwend, 1970.
osnovna postavka
životne promjena (pozitivne ili negativne) imaju važnu
ulogu u nastajanju bolesti
ključni pojam
životna promjena - svaki događaji koji zahtijeva ulaganje
dodatnog napora da bismo se na njega prilagodili
doprinos
spoznaja da dugotrajno suočavanje sa životnim
promjenama povećava vjerojatnost obolijevanja
LJESTVICA ŽIVOTNIH ZBIVANJA
(Holmes, 1973)
smrt supružnika
razvod
odvojenost od
supružnika
4. zatvorska kazna
5. smrt bliskog člana
obitelji
6. vlastita bolest ili ozljeda
7. sklapanje braka
8. gubitak posla
9. pomirenje sa
supružnikom
10. umirovljenje….
1.
2.
3.
12. trudnoća
18. promjena zaposlenja
25. vidljiv osobni napredak
29. promjena osobnih navika
30. teškoće u odnosu s
pretpostavljenim
33. promjena škole
37. uzimanje kredita
41. godišnji odmor
42. Božić
LAZARUSOVA TEORIJA STRESA
Lazarus i sur., 1966., 1991.
najznačajniji čimbenik u stresnim zbivanjima:
kognitivni procesi
ključni pojmovi:
percepcija ugroženosti
suočavanje sa stresom
-način suočavanja najviše ovisi o kognitivnim
procesima osobe koja se našla u nekoj situaciji
Karakteristike suočavanja sa stresom
(Lazarus)
odabir načina suočavanja sa stresom najviše ovisi o
kognitivnim procesima osobe koja se našla u nekoj
situaciji
Što radimo u stresnoj situaciji, ovisi o tome
kako o njoj razmišljamo!
procjena važnosti i značenja situacije
“Jesam li u opasnosti i kakvoj?”
-situacija - gubitak, prijetnja i izazov (dobitak)
-procjena - tko je ugrožen i što je ugroženo
procjena mogućnosti kontrole
“Mogu li utjecati na taj događaj, situaciju?”
-odabir načina suočavanja sa stresom
MODERATORI STRESA
činitelji koji mogu promijeniti utjecaj stresora i tako utjecati
na stresne reakcije i načine suočavanja sa stresom
fiziološka reaktivnost
atribucije
osjećaj kontrole nad stresom
čvrstoća
smisao za humor
ponašanje tipa A
socijalna podrška
TIP A
1. Ne volim samo sjediti i ništa ne
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
raditi.
Sklon sam prekidati ljude dok
govore.
Kad netko sporo priča, završim
rečenicu umjesto njega.
Brinem se kad nešto ne mogu
napraviti na vrijeme.
Brzo jedem jer ne volim na to
trošiti vrijeme.
Stalno gledam na sat i pazim
da sve napravim na vrijeme.
Uvijek se žurim.
Živciram se gledajući kako
netko sporo radi ono što bih ja
napravio puno brže.
9. Postanem vrlo nestrpljiv kada
me prekidaju u poslu i kad
kasnim.
10. Smatram da trebam biti
uspješniji od drugih koje
poznajem.
11. Nemam strpljenja za
ispunjavanje obrazaca,
priznanica, računa i sl.
papriologije.
12. Često kritiziram ljude.
13. Pokušavam napraviti sve što
mogu u kratkom vremenu.
14. Često radim više stvari u isto
vrijeme.
DJELOVANJE STRESA NA POJEDINE
ORGANSKE SUSTAVE
sustav srca i krvnih žila – visoki krvni tlak, srčane
aritmije, ishemijske bolesti srca
probavni sustav - ulkusna bolest
sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem – hipertireoza,
dijabetes
sustav dišnih organa - bronhalna astma
sustav organa za kretanje - psihogeni reumatizam
kožne bolesti: alergije, promjene pigmentacije
ostale bolesti i poremećaji