SUOČAVANJE SA STRESOM

ŠTO JE SUOČAVANJE SA STRESOM?

 Iako često ne možemo utjecati na uzroke stresa, mi možemo utjecati na to kako ćemo se suočiti sa stresom.  Suočavanje se tumači kao odgovor osobe na percipiranu prijetnju.

 Suočavanjem smatramo ponašanja i psihičke reakcije kojima pojedinac nastoji savladati ili umanjiti vanjske ili unutrašnje pritiske izazvane prijetećom situacijom.

Ponašanje ljudi:

Ljudi se međusobno razlikuju :    po načinu reagiranja na stres, po načinu suočavanja, te se razlike uočavaju i kod iste osobe u različitim situacijama.

Karakteristike suočavanja sa stresom (Lazarus)

 Odabir načina suočavanja sa stresom najviše ovisi o kognitivnim procesima osobe koja se našla u nekoj situaciji.

Što radimo u stresnoj situaciji, ovisi o tome kako o njoj razmišljamo!

Kognitivne procjene (Lazarus):



Procjena važnosti i značenja situacije (gubitak, prijetnja,izazov

):

“Jesam li u opasnosti i kakvoj?” - procjena tko je ugrožen i što je ugroženo?



Procjena mogućnosti kontrole: “Mogu li utjecati na taj događaj, situaciju?” odabir načina suočavanja sa stresom

NAČINI SUOČAVANJA SA STRESOM

  

Suočavanje s problemom

- izravne akcije usmjerene uspostavljanju

kontrole

nad situacijom – nastojanje da promijenimo situaciju;

Suočavanje s emocijama -

akcije usmjerene razrješavanju

emocionalne napetosti

u povodu neke situacije nastojanje da sagledamo i prihvatimo situaciju na pozitivniji način; –

Izbjegavanje suočavanja

- akcije usmjerene na povlačenje i

bijeg

– nastojanje da izbjegnemo stresnu situaciju.

Rješavanje problema

 Što mogu napraviti da bih riješila problem, osjećala se bolje?

 Tko mi može pomoći?

Npr.: odlazak na razgovor za posao – pripremiti se, savjetovati se s iskusnijima…

Suočavanje s emocijama

 Razgovarati s nekim o svojim osjećajima prije, za vrijeme ili poslije stresne situacije.

Npr .: razgovor za posao…- uzbuđenje, napetost, zabrinutost, (ne)sreća…

Izbjegavanje suočavanja

 Nastojanje da izbjegnemo stresnu situaciju.

Npr.: razgovor za posao – osoba ne ode, izbjegne, odgodi…

Pravljenje scenarija

 Što je najgore što mi se može dogoditi?

 Kolika je vjerojatnost da će se nešto dogoditi?

 Što se sve može dogoditi? Postoje li dobri ishodi?

Npr.: razgovor za posao…

VJEŠTINE SUOČAVANJA

Prilagodba stava u odnosu na problem i

promjeni percepcije samog problema mijenjati one stvari koje se mogu mijenjati

:       Zadržati osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres. Održavati ravnotežu između rada i zabave.

Podijeliti probleme s prijateljima Razvijati, održavati i koristiti mrežu socijalne podrške. Poznavanje sebe i svoje granice tolerancije na stres. Posjeta stručnom savjetniku.

VJEŠTINE SUOČAVANJA

Promjenom našeg odnosa prema okolini ukloniti problem prije nego se pojavi:

    Redefinirati cilj i organizaciju vremena. Uvažavati povratne informacije od drugih osoba u istoj ili sličnoj situaciji. Uključite se u nekakvu edukaciju koja će vam omogućiti bolji odnos prema obavezama na poslu. Usporiti.

VJEŠTINE SUOČAVANJA

Promijeniti tjelesnu spremnost za

suočavanje s problemima poboljšanje zdravlja indirektno dovodi i do povećanja otpornosti na stres:

    Izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i šećera.

Redovita i odgovarajuća prehrana. Baviti se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije.

Osigurati redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje.

VJEŠTINE SUOČAVANJA

Promijeniti okolinu ili stvoriti osobni

prostor osjećati se slobodno i neopterećeno:

  Prekinuti s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje; Unesite neke promjene u strukturi rasporeda obaveza na poslu ili u poslove kod kuće.

STRES NA POSLU – IZGARANJE (Burn-out)

Stresori na poslu

:      rad u smjenama loša plaća loša organizacija posla nedovoljno dobro određen opis poslova nedostatak vremena poslom preopterećenost     prevelika odgovornost nizak profesionalni status loši odnosi s kolegicama i kolegama nezadovoljstvo poslom    nesposobnost za posao nezainteresiranost za posao preokupiranost obiteljskim obvezama i brigama.

Znakovi izgaranja na poslu:

     nerado svakodnevno odlaženje na posao; osjećaj promašenosti zanimanja; nezainteresiranost za posao; učestala pozornost na vrijeme koje još preostaje do završetka radnog vremena; osjećaj umora i iscrpljenosti na poslu;     jak umor nakon posla; česti poremećaji spavanja; učestalo uzimanje sredstava za smirenje; česte glavobolje ili/i probavne smetnje;

Znakovi izgaranja na poslu:

      sumnjičavost prema suradnicima i optuživanje suradnika za propuste na poslu; izbjegavanje razgovora sa suradnicima o problemima na poslu; nemogućnost usmjeravanja pozornosti na klijente; učestali sukobi na poslu i u braku; često izostajanje s posla; često razmišljanje o mirovini;

Uzroci izgaranja na poslu

  

Osobine samog djelatnika

, npr. mladi djelatnici;

Odnos s klijentima

koji mogu biti izvor zadovoljstva, ali i nezadovoljstva;

Uvjeti rada

, npr. neprikladan i neopremljen prostor, stalna izloženost klijentima;

Uzroci izgaranja na poslu

  

Loša organizacija rada

, tj. neprimjereno opterećenje djelatnika, premalo odmora, nejasna podjela poslova;

Psihosocijalna klima

- uzajamni odnosi obilježeni natjecanjem, nepovjerenjem, sputavanjem kreativnosti;

Pomanjkanje povratne informacije

kvaliteti obavljenog posla.

o

POSLJEDICE IZGARANJA NA POSLU

  

Emocionalno iscrpljenje

umor, osjećaj emocionalne praznine, razdražljivost, nesanica, probavne smetnje;

Depersonalizacija -

neosjetljivost za probleme drugih ljudi, neinteres za posao, grubo i neprimjereno ponašanje prema klijentima

Smanjena učinkovitost –

motivacija i razina postignuća, teško odlazi na posao.

smanjena

KONTROLA STRESA ublažavanje djelovanja stresa

Samozaštita:

 Izbjeći ili ukloniti stresor.

 Kontrolirati način mišljenja, tjelesne reakcije i ponašanje.

Samozaštita: što možemo sami?



Izbjeći ili ukloniti stresor

– npr. učenjem i primjenom znanja o ublažavanju stresa.



Kontrolirati način mišljenja

- npr . pomoću tehnike pozitivnog mišljenja

.



Kontrolirati tjelesne reakcije

– npr. pomoću neke od brojnih tehnika relaksacije.



Kontrolirati ponašanje

– npr. pomoću tehnike upravljanja vremenom.

Kontrola načina mišljenja

Tehnika pozitivnog mišljenja:

 Prepoznati automatske negativne i iracionalne misli.

  Zaustaviti ih.

Zamijeniti ih pozitivnim, optimističnim i racionalnim mislima.

Iracionalna uvjerenja

        Moram biti savršena u svemu što radim.

Sve moram napraviti na vrijeme.

Svi me moraju voljeti.

Nikad ne smijem pokazati slabost.

Nikad nemam sreće.

Uvijek se meni događaju loše stvari.

Nitko me nikad ne razumije.

To je katastrofa!

REINTERPRETACIJA: zamjena negativnih misli pozitivnima

Negativne misli:

 Nikad nemam sreće!

    Moram biti savršena, ne smijem griješiti!

Ako nešto ispadne loše, ja sam za to kriva!

Uvijek se meni događaju loše stvari!

Ako se osjećam loše i bespomoćno – znači da sam loša i bespomoćna!

Pozitivne misli:

 ____________________  ____________________  ____________________  ____________________  ____________________

REINTERPRETACIJA: zamjena negativnih misli pozitivnima

Negativne misli

 Nikad nemam sreće!

    Moram biti savršena, ne smijem griješiti!

Ako nešto ispadne loše, ja sam za to kriva!

Uvijek se meni događaju loše stvari!

Ako se osjećam loše i bespomoćno – znači da sam loša i bespomoćna!

Pozitivne misli

  Nekad imam sreće, nekad nemam – to je normalno!

Imam pravo pogriješiti!

   Nisam uvijek ja kriva za sve loše ishode!

U svakom zlu ima nešto dobra!

Neću se mučiti oko stvari na koje ne mogu utjecati!

Kontrola tjelesnih reakcija

Tehnike relaksacije:

      Tehnike disanja Tehnike vizualizacije i imaginacije Tehnika relaksiranog sjedenja Tehnika progresivne mišićne relaksacije Autogeni trening Joga

Kontrola ponašanja

Upravljanje vremenom

 Napravite raspored aktivnosti i poslova:

– popišite ih, - vremenski rasporedite, provjerite možete li ih stvarno napraviti.

 Zadovoljite osobne potrebe: -

Imajte dobre odnose s drugima.

Očuvajte samopoštovanje i zdravlje.

- Imajte vremena za odmor i razonodu.

Očuvajte privatni život.

Suzaštita:

Suzaštita na poslu

na: , usmjerena kontroli ili upravljanju stresom, može biti usmjerena    organizaciju posla nadležnosti i sl.

– npr. preraspodjelom djelatnika, jasnim određivanjem uloga i uzajamnu socijalnu podršku suradnika izrazito je korisna kad se izvori stresa ne mogu ukloniti ili promijeniti, oboje.

Suzaštita:

Suzaštitu izvan posla

mogu pružiti:     obitelj, prijatelji, susjedi, bliži ili dalji rođaci itd., sudionici u aktivnostima u slobodno vrijeme ( u sportu, hobijima i sl.), svi zajedno, naizmjence ili istodobno.

Stručna pomoć:

    

Savjetovanje

– pružanje informacija, uputa i savjeta o rješavanju problema; Postupci

rasterećivanja

– djelovanje na emocionalno stanje i doživljaje osobe;

Supervizija

– postupci praćenja i procjene uspješnosti u poslu;

Konzultacije

mišljenja; – stručni dogovor i razmjena

Zajednička analiza

nekog problema.

NAČELO MALIH PROMJENA “

Male promjene

imaju velike

učinke!

”

ZADATAK:

 Razmislite i napišite:

Koju ću sutra malu promjenu učiniti na poslu zbog koje ću se osjećati bolje?

_________________________________

Zaključak:

Važno je prisjetiti se da postoje načini da umanjimo stres i ublažimo njegove posljedice!