Pasivni bankarski poslovi

Download Report

Transcript Pasivni bankarski poslovi

Sadjana Pejčinović
Nikola Marković-Garinča
PASIVNI BANKARSKI
POSLOVI
P a s i v n i b a n ka r s k i
poslovi
 Pasivni bankarski poslovi su
poslovi mobilizacije i
koncentracije finansijskih
sredstava.
Obavljajući pasivne bankarske poslove,
banka vrsi dve značajne f -je:
• Mobilizaciju i koncentraciju finanskijskih
sredstava
• Transformaciju mobilisanih i koncentrisanih
finansijskih sredstava
• Pokazatelj uspešnog vodjenja politike
koncentracije sredstava je veličina kreditnog
potencijala.
• Kreditni potencijal je iznos sredstava koji se može
plasirati putem kredita iz finansijskog potencijala,
a da se u isto vreme obezbedi likvidno i solventno
poslovanje.
• Najpovoljniji tok formiranja bankarsih sredstava
su depozitni izvori.
PRAVCI BANKARSKIH AKTIVNOSTI:
1. Mnoštvo finansijskih resursa treba da se
koncentriše na mali broj banaka,
2. Prethodno je potrebno mobilisati sredstva iz
sektora stanovništva i vanprivrede, a zatim ih
transferisati u sektor stanovništva,
3. Bitan je kvalitet ovih aktivnosti,
4. Konkurencija izmedju banaka stvara pogodan
ambijent za raznovsne tehnološke inovacije,
5. Sve to dovodi do porasta fiksnih troškova u
prikupljanju sredstava, ali se smanjuju troškovi po
jedinici usluga zbog smanjenja troškova živog
rada i velikog broja finansijskih transakcija.
VRSTE PASIVNIH POSLOVA
K R AT K O R O Č N I P O S L O V I :
Depozitni
poslovi
Kratkorocni
krediti od drugih
banaka
Kratkoročni
vrednosni
papiri
Emisija novca
Uzimanje
kredita
Kratkoročni
Pasivni bankarski
Poslovi
Depozitni
poslovi
Reeskontni
poslovi
Kratkorični krediti
Emisija
novca
Relombardni
poslovi
Kratkoročni
vrednosni krediti
• Depozitni poslovi, pod ovim poslovima
podrazumeva se mobilizacija i
koncentracija različitih vrsta depozita.
Kao što su: depoziti po vidjenju,
neoročeni štdeni depoziti..
• Sekundarna emisija novca, je
kombinacija aktivnih i pasivnih
bankarskih poslova
• Reeskontni poslovi, jesu poslovi koje ovavlja
centralna banka (primarna emisija novca). To
je ponovljenni postupak eskontovanja.
• Ekontovanje je unovcavanje menice pre roka
dospeca menice na naplatu, vrši ga poslovna
banka (sekundarna emisija novca).
 Eskont se odvija izmedju poslovne banke i
njenih komitenata, a reeskont izmedju
poslovnih banaka i centralne banke.
• Relombard je pasivan bankarski posao, to
je ponovljeni postupak lomarda. Vrši ga
centralna banka (primarna emisja novca).
To je posao koji nastaja izmedju centralne i
poslovne banke.
• Lomardni kredit je aktivan bankarski posao
koji vrši poslovna banka(sekundarna
emisija novca). Zalog pokretnosti, zalog
mogu dragocenosti, roba iz javnih skladišta
i biti H.O.V.
• Kratkoročni krediti, predstavljaju
obavezu nbanke koja je uzela kredit,
prema banci kreditoru.
• Na mobilizaciju ovih sredstava banka se
odlučuje da bi očuvala i poboljšala
likivdnost.
• Banke ostvaruju ili poništavaju novac na
četiri načina (mehanizam odobravanja
kredita, mehanizam formiranja
monetarnih rezervi, mehanizam kupovine
HOV..)
Dugoročni pasivni
bankarski poslovi
Oročeni i
ograničeni
depoziti
Fondovi i
dugoročna
sredstva
Emisija
založnica
Inostrani
dugoročni
krediti
Dugorocni
vrednosni papiri
14.A4vek
Pravo
B4
A3
Kliring
Papiri
B3
A2poslovi
Menjački
Akcije
B2
A1 društvo
Akcionarsko
Čekovi
B1
A banka
Poslovna
B
H.O.V.
??? kredit
Lombardni
C
Relomard
D kredit
Kratkoročni
C4posao
Pasivan
D4 rok
Kratki
C3 PB i CB
Posao izmedju
Mehanizam
D3
odobravanja
C2 CB
Odobrava
D2 Mon. rez
Meh. Form.
Primarna emisisija
C1
novca
D1
Meh. Kupovine
HOV