Predmet istraživanja

download report

Transcript Predmet istraživanja

Kako se piše
pristupni (naučni)
rad?
Analiza poslovanja u MSP- 2011/2012.
Doc. dr Saša Petković
Cilj predavanja
Literatura:


Upoznati se osnovama
primjene metodologije NIR-a
za pisanje stručnih i naučnih
radova
Kako se piše pristupni rad?
Todorović, Z.;Šijaković, I.;
Marić, T. (2007). Uputstvo za
izradu stručnih i naučnih
radova. Banja Luka:
Ekonomski fakultet
http://www.efbl.org/upload/
dokumenti/Uputstvo_za_
izradu_strucnih_i_naucn
ih_radova.pdf
Faze istraživanja
• Izbor teme rada i formulisanje problema istraživanja
•Definisanje predmeta istraživanja
•Izbor literature
•Formulisanje cilja i hipoteza
•Planiranje istraživanja
•Prikupljanje primarnih i sekundarnih podataka
•Analiza podataka
•Zaključivanje
03.06.2012.
•Pisanje rada
3
Struktura naučnog rada
Struktura rada sadrži najmanje 4 dijela:
1) Uvod
2) Teorijski okvir istraživanja
3) Osnovni rezultati rada
4) Zaključak, literatura i prilozi
03.06.2012.
4
Pristupni (naučni/stručni) rad mora da ima:
Naslovnu stranicu sa naslovom rada
Rezime ili Sažetak/Summary
Ključne riječi/Key words
1. Uvod (Introduction)
2. Pregled literature /Literature Review (Teorijski okvir
istraživanja)
3. Opisan metod i uzorak istraživanja (Data and Methods)
4. Rezultati i diskusija (Results and Discussion)
Zaključak (Conclusions)
Literatura (References)
03.06.2012.
5
Formulisanje naslova rada




Naslov treba da izrazi
suštinu rada.
Čitajući naslov, čitalac
stiče predstavu o temi i
problemu istraživanja.
Naslov je sažeta tema
stručnog i naučnog
istraživanja kome autor/i
pristupa/ju.
Dvotačka (:) se često
koristi u naslovukada se
naglašava područje
istraživanja
03.06.2012.


Treba da bude jasan,
informativan, aktuelan, ni
previše dugačak, ni
previše kratak.
Ako je neophodno da
naslov bude nešto duži,
onda je bolje podijeliti ga
na naslov i podnaslov.
Podnaslov tada ima
funkciju da preciznije
uputi na predmet
istraživanja.
6
Naslov može biti:
Informativni
Primjer: Investiciono-razvojna banka Republike
Srpske u sistemu finansiranja početnih biznisa
Indikativni
Primjer: Uloga Investiciono-razvojne banke
Republike Srpske u podsticaju razvoja početnih
biznisa
03.06.2012.
7
Sažetak /Summary i Ključne riječi/Key words
Glavne aspekte rada
opisati u do 200 riječi po
sljedećem redoslijedu:
 problem,
 svrha/cilj rada,
 metodologija rada, i
 ključni rezultati rada.
 Ispod sažetka napisati
ključne riječi (do 5 riječi
poređanih po važnosti
koje oslikavaju suštinu
rada).
03.06.2012.

Sažetak i ključne riječi
se prevode i na
engleski jezik ukoliko
rad pišete na srpskom
jeziku.
8
Sažetak/Summary i Ključne riječi/Key words
STIL PISANJA
Prošlo vrijeme. Sažetak bi trebalo da zainteresuje
čitaoca ili čitateljku da pročita cijeli rad, ili rezultate
istraživanja i dsikusiju sa zaključcima.
VRSTE SAŽETKA
Klasični (nestrukturisani)
Strukturisani (cilj , metode, hipoteze…)
03.06.2012.
9
Sažetak/Summary
NAJČEŠĆE GREŠKE
Previše podataka iz literature
Navođenje referenci
Tabelarno i grafičko prikazivanje rezultata
Korišćenje neuobičajenih skraćenica
03.06.2012.
10
UVOD (1. Introduction)
Mišljenja o sadržaju uvoda nisu sasvim
usaglašena. Većina autora se slaže da treba
nastojati da se uvodnim razmatranjima obuhvate
sljedeći elementi:
• izbor i definisanje problema istraživanja,
• određivanje (predmeta) područja istraživanja,
• određivanje osnovnog cilja istraživanja,
• postavljanje osnovne hipoteze i eventualno
pomoćnih hipoteza.
Dilema među autorima je da li numerisati uvod ili
ne?
Oba pristupa su ispravna.
03.06.2012.
11
Početi UVOD jasnim definisanjem polja istraživanja.
Poslije kratkog i odmjerenog pregleda literature
o činjenicama koje su poznate (sa citatima)
ukazati na aspekte problema koji su
nepoznati ili o kojima postoje
kontradiktorni podaci,
iza čega slijedi cilj
istraživanja
u ovom
radu.
03.06.2012.
12
UVOD
NAJČEŠĆE GREŠKE
Suvišna opširnost
Definisanje opšte poznatih pojmova
Navođenje previše podataka iz literature
koji su u nekoj vezi sa predmetom rada
Izostavljanje podataka iz literature koji
dovode u pitanje opravdanost istraživanja
Nedostatak veze izmedju navoda iz
literature i cilja istraživanja
03.06.2012.
13
Istraživanje je jedinstveni deduktivnoinduktivni proces.
Deduktivni proces ide od teorije
preko problema,
predmeta,
ciljeva,
hipoteze,
varijabilnih indikatora do podataka.
03.06.2012.
14
Istraživanje počinje formulacijom problema
istraživanja
Problem treba formulisati u obliku pitanja, a sve ono što
slijedi u istraživanju treba biti traženje pravog odgovora na
to pitanje.
Npr.
Zašto je slaba uspješnost poslovanja malih i srednjih
preduzeća u Republici Srpskoj?
Istraživački problem ćemo konkretizovati sljedećim pitanjem:
Zbog čega je privredna struktura u Republici Srpskoj neadekvatna i sa
pretežnim učešćem trgovine bazirane na uvoznim artiklima, i zašto
imamo manji broj MSP na hiljadu stanovnika od prosjeka EU?
03.06.2012.
15
Predmet istraživanja

Kod izbora (predmeta) područja istraživanja moramo
voditi računa da neke društvene pojave mogu biti istražene
s jednog naučnog područja (disciplinarna istraživanja) ili s
više njih (interdisciplinarna istraživanja). Formulacijom
problema usmjeravamo se prema određenom području
istraživanja.
03.06.2012.
16
Predmet istraživanja
Primjer izbora (predmeta)
područja istraživanja:
Predmet istraživanja će
biti:
Ispitivanje uspješnosti
poslovanja malih i srednjih
preduzeća u Republici
Srpskoj?
03.06.2012.
Problem istraživanja je iz
oblasti ekonomije, sa užim
naučnim oblastima iz teorijske
ekonomije, preduzetničke
ekonomije i marketinga što
definiše i područja, tj. predmet
istraživanja.
17
Cilj istraživanja se uvijek mora vezati uz postavljeni
problem.

Cilj istraživanja jeste
otkrivanje onoga što smo
definisali kao nepoznato,
kao problem.
03.06.2012.
Cilj može biti pragmatički – da
se ustanove koristi koje mogu
proizaći iz rezultata
istraživanja, ili može biti
naučni – da se pruži opšti uvid
u neku pojavu ili proces, da se
klasifikacijom jasnije objasne
pojave u procesu ili da se
dovode u vezu s drugim
pojavama i procesima, da se
otkrije povezanost i objasne
uzročno-posljedične zavisnosti,
da se predvide buduća kretanja.
18
Primjer cilja istraživanja
Po definiciji, cilj israživanja je
traženje načina ili puta
rješavanja definisanog
problema. Kao takav, naučni cilj
ove doktorske disertacije je
traženje odgovara na pitanje:
Kako doći do povećanja
uspješnosti poslovanja malih i
srednjih preduzeća u Republici
Srpskoj?
03.06.2012.
...... Cilj istraživanja disertacije je
analiza poslovanja malih i
srednjih preduzeća u Republici
Srpskoj i BiH, i analiza uzroka
neprimjenjivanja glavnih
uticajnih faktora definisanih u
disertaciji u upravljanju
poslovanjem i razvoju malih i
srednjih preduzeća, a koji se
primjenjuju u razvijenim
zemljama svijeta i koje će
pregled literature i rezultati
raznih studija i empirijskih
istraživanja potvrditi i dokazati.
19
Primjer cilja istraživanja
Kao takav, cilj je klasifikacijom
identifikovati smjerove i
intenzitete glavnih eksternih
faktora rasta i razvoja MSP, kao
što su znanje, modeli
finansiranja i programi, politike
i strategije podsticaja rasta i
razvoja MSP, ali i interne faktore
upravljanja troškovima MSP i
primjeni marketinškog pristupa
poslovanja, s ciljem povećanja
efikasnosti i efektivnosti
poslovanja, te definisati
uzročno-posljedičnu
povezanost uticajnih faktora i
rezultata poslovanja MSP.
03.06.2012.
...... Pored naučnog cilja,
pragmatični cilj će biti
doprinos preduzetnicima i
menadžerima MSP da sagledaju
i pravilno procijene i ocijene
uticaj glavnih nezavisnih
varijabli (faktora uspjeha) koje
mogu kontrolisati (troškovi
poslovanja, ulaganje u
istraživanje i razvoj,
modeliranje preduzeća u pravcu
formiranja marketinški
orijentisane organizacije,
upravljanje ljudskim resursima,
finansijski reinženjering), ali i
vladinim dužnosnicima na svim
nivoima ...........
20
Istraživačka/e hipoteza/e


Na osnovu problema istraživanja definiše se predmet
(područje) istraživanja, a na osnovu problema i predmeta
postavlja se glavna hipoteza.
Hipoteza je određena tvrdnja (pretpostavka) koja treba da
objasni neku pojavu, koju, korištenjem odgovarajućih
metoda, treba provjeriti i dokazati. Hipoteza je misaoni
odgovor na pitanje u problemu. Pored glavne hipoteze,
mogu se postaviti i pomoćne hipoteze.
03.06.2012.
21
ISTRAŽIVAČKE HIPOTEZE I METODE
-NAJČEŠĆE GREŠKE -
Previše nepotrebnih detalja
Premalo neophodnih podataka
Prikazivanje rezultata istraživanja
03.06.2012.
22
Primjer osnovne israživačke hipoteze
H0: Mikro, mala i srednja preduzeća usvajajući i
primjenjujući koncept marketinški orijentisane organizacije
i primjenjujući strategiju racionalizacije troškova
poslovanja, sistematski podržana izvana, sa dostupnim
širokim portfoliom različitih tipova i modela finansijske i
nefinansijske podrške, imaće bolje pretpostavke poboljšanja
vlastitih performansi, mjerenih povećanjem konkurentnosti
kroz veću produktivnost, tržišni udio i profitnu stopu.
03.06.2012.
23
1. Istorijsko-teorijski, retrospektivni ili
eksplikativni dio

U prvom dijelu izlaže se istorijat nastanka određenog
problema, upućuje na dosadašnja istraživanja i navode
postojeće teorijske spoznaje o problemu. Definišu se
ključni pojmovi i povezuje konkretno istraživanje s
prethodnim istraživanjima kako bi se na osnovu njih
objasnile postavljene hipoteze.
03.06.2012.
24
2. Analitičko-eksperimentalni dio


U drugom dijelu opisuju se postupci koji su urađeni u
empirijskom dijelu istraživanja od identifikacije i
operacionalizacije varijabli (zavisne i nezavisne varijable),
uzorka i nacrta istraživanja, opisa i razrade metoda za
prikupljanje i obradu podataka kao i njihove primjene.
Istraživanje se ne može zaustaviti na hipotezama
(teorijskom mišljenju), već se istraživanje mora nastaviti
empirijskim dijelom.
03.06.2012.
25
2. Analitičko-eksperimentalni dio


U problemu istraživanja pitamo se o nekom obilježju ili
odnosu između obilježja, hipotezama dajemo odgovore o
obilježju ili odnosu između obilježja. Ta su obilježja
promjenljiva, pa se zovu varijable.
One koje su u središtu naše pažnje zovemo zavisne
varijable, a varijable koje opisuju, klasifikuju ili
objašnjavaju zavisnu varijablu nazivamo nezavisne
varijаble.
03.06.2012.
26
2. Analitičko-eksperimentalni dio

Primjer: ........ cilj istraživanja smo definisali na način da ćemo
identifikovati faktore efikasnog i efektivnog poslovanja malih i srednjih
preduzeća, i tražiti odgovor na pitanje: Kako doći do povećanja
uspješnosti poslovanja malih i srednjih preduzeća u Republici Srpskoj?
Tako definisan cilj istraživanja, u centar istraživačke pažnje, kao
zavisnu varijablu, postavlja uspješnost malih i srednjih preduzeća,
dok su dvije glavne nezavisne varijable racionalno upravljanje
troškovima i primjena koncepta marketinški orijentisanog malog i
srednjeg preduzeća.
03.06.2012.
27
Operacionalizacija varijabli


Nezavisne varijable javljaju se u ciljevima i hipotezama
istraživanja. Operacionalizacijom varijabli pretvaramo ih u
indikatore.
Indikatori moraju biti: valjani, objektivni, pouzdani,
jednoznačni,precizni, reprezentativni. Operacionalizacijom
varijabli povezujemo teorijski i empirijski nivo
istraživanja.
03.06.2012.
28
3. Perspektivni dio – rezultati i obrazloženje rada


U trećem dijelu iznose se rezultati i obrazlaže njihova obrada.
Interpretacijom se misaono povezuju teorijska polazišta, empirijski
postupci i rezultati. Interpretacijom rezultata dovodimo podatke u
vezu s hipotezom.
Pored toga, rezultate istraživanja treba dovesti u vezu s drugim sličnim
istraživanjima i s teorijskim zamislima s kojima su oni u vezi.
03.06.2012.
29
Prikaz ključnih rezultata istraživanja, koji slijedi
logiku sadržanu u hipotezi, pomoću teksta i ilustracija
(tabela i slika: grafikona, fotografija, shema,etc).
Tekst je sumarni i kritički prikaz nalaza koji prati
ilustracije i poziva se na njih.
I tekst i ilustracije moraju sadržati dovoljno podataka
da se razumiju nezavisno jedni od drugih.
Treba prikazati i negativne rezultate.
03.06.2012.
30
Stil
Upotreba podnaslova
Tabele i slike moraju imati naslov (tabele
iznad, slike ispod) i legendu
Tabele i slike se obilježavaju posebno i to
redom kojim se pojavljuju u tekstu
03.06.2012.
31
REZULTATI
NAJČEŠĆE GREŠKE
Ilustracije nisu praćene tekstom
Prikazivanje istih rezultata u tabeli i grafikonu
Ilustracije nisu adekvatno obilježene
Prikazivanje pojedinačnih, neobrađenih podataka
Previše podataka u tabeli
03.06.2012.
32
DISKUSIJA
Komentar svojih istraživanja bez ponavljanja
pojedinačnih rezultata
Interpretacija rezultata u svetlu poznatih činjenica
Povezivanje svih pojedinačnih zaključaka u celinu
Razmatranje teorijskih i praktičnih posledica novog
saznanja
Na kraju izvuci opšti zaključak o značenju rezultata
03.06.2012.
33
DISKUSIJA i
ZAKLJUČCI
Poslije
sažimanja rezultata
uporedite ih sa nalazima drugih i
raspravite posljedice vaših istraživanja;
pokažite šta je novo i kako se vaši rezultati uklapaju
u širu oblast; izvedite zaključke; predložite nova istraživanja.
03.06.2012.
34
DISKUSIJA
NAJČEŠĆE GREŠKE
Zaključivanje koje nije zasnovano na rezultatima
Neumerenost u isticanju značaja rezultata
Ignorisanje ili obezvredjivanje suprotnih rezultata
Uvodjenje novih rezultata (kojih nema u prethodnom
odeljku- rezultati)
Preterana opširnost
03.06.2012.
35
Zaključak



Zaključak je završni dio stručnog rada.
Zaključak sadrži odgovore na postavljena pitanja u uvodu, u njemu se
potvrđuje ili odbacuje glavna hipoteza. U zaključku se može istaknuti
potreba za drugim istraživanjima koja je nastala pod uticajem
provedenog istraživanja, a može se upozoriti i na moguće praktične
koristi od rezultata istraživanja.
Zaključak se piše na posebnoj stranici, a njegova dužina trebada se
kreće od jedne do dvije stranice teksta.
03.06.2012.
36
LITERATURA - REFERENCE
Detalji svih citiranih dokumenata navode se na kraju rada, u
dijelu pod naslovom „Literatura“. U ovu listu se ne uključuje
niti jedan drugi dokument izuzev direktno citiranih ili
parafraziranih izvora. Sistemi navodjenja literature:
- Numerički sistem, poput sistema Chicago,
Turabian, Vancouver,
ili
- sistem fusnota ili referenci na kraju teksta,
03.06.2012.
37