Transcript VRSNJACKO_NASILJE - Osnovna škola Mate Lovraka Županja

NASILJE MEĐU
DJECOM U
OSNOVNOJ ŠKOLI
Pripremila:
Dipl.psiholog Emina Simunić, prof.
OŠ Mate Lovrak, Županja
1.06.2011.g.
NASILJE MEĐU DJECOM

Uz bježanje s nastave, fizički i verbalni napadi najučestalniji
su oblici rizičnog ponašanja učenika.

Istraživanja nasilja među djecom započela su kasnih 60-ih i
ranih 70-ih godina u skandinavskim zemljama.
MEĐUNAROSNI SEMINARI I KONFERENCIJE

1997.- sastanak stručnjaka u organizaciji Europske komisije
(Utrecht);

1999.- Europsko vijeće (Bruxelles);

2001.- Europski opservatorij nasilja u školama (Paris);

2002.- konferencija vijeća Europe za prevenciju i borbu protiv
nasilja u školama (Strasbourg).
DEFINIRANJE NASILJA U OKVIRU TEORIJA AGRESIVNOSTI

Klasična teorija agresivnosti

Berkowitz modifikacija
frustracijske teorije

Lorenzovo etološko gledište

Bandurina teorija socijalnog
učenja

Teorija obrade informacija

Žužulov model agresivnosti
POJAM NASILJA

Općeprihvaćena definicija
Nasiljem među djecom smatra se kada jedno ili više djece
uzastopno i namjerno uznemiruje, napada ili fizički ozljeđuje
drugo dijete koje se ne može obraniti.
I OBLICI NASILJA

Nasilje se može manifestirati u formama:
1.
direktnog fizičkog i verbalnog napada;
2.
indirektnog bullyinga ili nasilja kroz odnose koje je teži uočiti
- ogovaranje, slanje ružnih poruka, širenje neugodnih,
izmišljenih priča, ali i isljučivanje djeteta iz grupnih igara;
Sva tri oblika nasilništva – fizičko, verbalno i nasilje u
odnosima – mogu biti prožeti SEKSUALNIM
PRIZVUCIMA.
DJEČACI I NASILJE

Skloni direktno usmjerenom
fizičkom i verbalnom
nasilju;

Tiraniziraju i dječake i
djevojčice;

Sekundarna dobit:
Koriste nasilnu taktiku da bi
stekli ugled.
DJEVOJČICE I NASILJE

Sklone su indirektno
usmjerenom nasilju;

Djevojčice uglavnom
tiraniziraju druge
djevojčice;

Sekundarna dobit:
Nasiljem štite svoj ugled.
NASILJE vs. OBIČAN SUKOB
•
Nasilan postupak čini se
NAMJERNO,
OPETOVANO i TRAJNO
•
Nejednak odnos između
žrtve i nasilnika
•
Izazivanje osjećaja STRAHA
je CILJ, nasilje nije incident
agresije izazvan ljutnjom
nakon nečega specifičnog i
koji se neće ponoviti
NASILNO DIJETE

dvoznačne postupke druge djece
češće tumače kao agresivne;

ne uočavaju suptilne socijalne
znakove;

novija istraživanja pokazala su da
nemaju nisko samopoštovanje;



VS.
Može biti bilo koje dijete

nadareno dijete, mirno, ljubazno,
sramežljivo dijete, dijete koje ima
dobar odnos s učiteljem i
odraslima;

usamljeno dijete koje teško
sklapa prijateljstva;

Dijete s fizičkim i psihičkim
poteškoćama – 2-3 puta
vjerojatnije da će biti zlostavljano;

pasivne i provokativne žrtve;

spoj strašljivog obrasca reakcija i
tjelesne slabosti, ali ne mora biti.
nisu iznad prosječno tjeskobna;
spoj agresivnog obrasca s
tjelesnom snagom, ali ne mora
biti;
okrutnost ima veze s
inteligencijom.
ŽRTVA
TIPOVI NASILNIKA

samouvjereni

socijalni nasilnici

oboružani nasilnik

hiperaktivni nasilnik

nasilnik žrtva

grupa nasilnika

banda nasilnika
MOGUĆI UZROCI NASILNIŠTVA
NASILNA DJECA SE NE RAĐAJU KAO NASILNICI
1. Obitelj – DJECA SU SIMPTOM RODITELjA
√30 -40% VARIJANCE NASILNOG PONAŠANJA objašnjava roditeljsko
ponašanje i obiteljski procesi
- roditeljski odgojni stil
-mehanizam socijalnog učenja
2. Biološke osobine
– slabija mentalna razvijenost
- oštećenje CNS-a;
3. Školski život;
4. Zajednica i kultura;
TKO JE ODGOVORAN ZA NASILJE U ŠKOLI?

Školski pedagog ili psiholog imaju ulogu savjetnika, no
NASTAVNIK JE ODGOVORAN

On mora detektirati svaki oblik nasilja i u skladu s tim
primjereno reagirati
NAJČEŠĆE ZABLUDE NASTAVNIKA

“Mi nemamo problema s nasiljem, ostale škole imaju.“

„Djeca sama među sobom trebaju riješiti „nesuglasice“

„ Roditelji bi trebali preuzeti odgovornost za ponašanje svoje djece“

„Nasiljem u školi trebali bi se baviti stručni suradnici i policija, ja sam
nastavnik/ca.”

„Dijete ima sve petice, od dobrih je roditelja, ne može on bit nasilan.“

NAJVIŠE SE NASILNIŠTVA DOGAĐA NA PUTU OD ŠKOLE DO
KUĆE“
MJERE KOJE MOŽETE PODUZETI
1.Opći preduvjeti:
 Osviještenost odraslih u školi i kod kuće da problem postoji;
 Odluke odraslih da će se angažirati u rješavanju problema.
2. Mjere na razini škole
 Potrebno je da UV, Vijeće roditelja i Vijeće učenika izradi opći
i dugoročni plan za prevenciju nasilja u školi:
- Nadzor učenika za vrijeme odmora;
- Uvođenje kontakt telefona ili kutije za pisma;
- Suradnja s roditeljima u što više oblika komunikacije.
3. Mjere na razini razreda

Važno je zajedno s djecom utvrditi pravila koja se odnose na problem
nasilničkog ponašanja u razredu – koja se ponašanja od njih očekuju, koje su
POSLJEDICE kršenja pravila…
4. Mjere na individualnoj razini

Ako se zna učenik – nasilnik ili učenik – žrtva važno je ODMAH
RAZGOVARATI

Kasnije je važno obaviti razgovore s roditeljima učenika – nasilnika i
učenika – žrtve

Ovisno o složenosti situacije i potrebama žrtve – uključiti i druge stručne
osobe ili institucije.
KAKO PRIMJETITI I REAGIRATI?
1. PROMATRAJTE
- grupni rad u razredu
Promatranjem ćete uočiti:
- osamljivanje djeteta;
- tko je predmet izrugivanja;
- pad uspjeha u školi;
- izostajanje s nastave;
- psihosomatiku djeteta;
2. Tužnu djecu STRPLJIVO I UČESTALO ISPITUJTE
3. SLUŠAJTE što vam djeca govore – VJERUJTE IM,
- djeca vrlo rijetko lažu o zlostavljanju;
Što odgovoriti djetetu?
•
•
•
•
Recite im da ste tu za njih, da vam je drago da su vam se
povjerila i da je to vrlo hrabro;
Nikako ih ne smijete okrivljavati za bilo koji oblik
zlostavljanja ili zanemarivanja;
Nikako ih savjetovati da se sami suočavaju s time;
Jedan od načina na koji možete olakšati povjeravanje je
objašnjavanje da nešto s tom osobom nije uredu.
4. ODVOJENO RAZGOVARATI s nasilnikom i žrtvom,
Nikako suočavati žrtvu i nasilnika.
5. Paziti da ne narušite atmosferu u razredu - drugim
učenicima reći da prijave bilo kakvo ponašanje i sačuvati
njihovu anonimnost
6. Kazniti nasilnika – kazna mora biti primjerena dobi, spolu i
osobi učenika.
ZANEMARITE NJIHOV SES STATUS, UREDNOST,
NEUREDNOST, USPJEH U ŠKOLI – SVATKO MOŽE
BITI NASILNIK I ŽRTVA!!!
UPITNIK ŠKOLSKOG NASILJA 2003

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba provela je 2003. godine istraživanje
o vršnjačkom nasilju među djecom u školi (bullying). Sudionici su bili učenici
od 4. do 8. razreda iz 25 osnovnih škola u 13 gradova RH. Dobiveni razultati su
pokazali:

27% djece (gotovo) svakodnevno doživljava neke oblike nasilja u školi
(verbalnog i tjelesnog)

16% djece gotovo se svakodnevno ponaša nasilno prema drugoj djeci,pri čemu
8% djece istovremeno i čini i doživljava nasilje

dječaci se značajno češće ponašaju, ali i doživljavaju nasilje

samo oko 22% djece žrtava nasilja obrati se odrasloj osobi za pomoć

najčešće se djeca obraćaju za pomoć roditeljima, a tek 11% se obratilo za
pomoć nastavnicima

Ministarstvo obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti objavilo je 2004.
Protokol o postupanju u slučaju nasilja među
djecom i mladima