Lokalna zajednica i škola u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih – primjer Istarske županije – Valentina Kranželić - prezentacija doktorske disertacije - Sastanak.
Download ReportTranscript Lokalna zajednica i škola u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih – primjer Istarske županije – Valentina Kranželić - prezentacija doktorske disertacije - Sastanak.
Slide 1
Lokalna zajednica i škola u prevenciji
poremećaja u ponašanju djece i mladih
– primjer Istarske županije –
Valentina Kranželić
- prezentacija doktorske disertacije -
Sastanak koordinatora
Svetvinčenat
4. prosinac 2007.
rad je dio projekta “Zajednice koje brinu kao model prevencije
poremećaja u ponašanju”, voditeljica prof. dr. sc. Josipa Bašić
2002.-2006., MZOS – 0013009,
Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije
Slide 2
Sadržaj prezentacije
o
o
o
o
Ideja rada/ciljevi
Ključni teorijski koncepti
Metode rada (uzorak, instrumenti, obrada podataka)
Rezultati znanstvenog istraživanja
o Rezultati analize epidemioloških podataka
o Rezultati analize institucijskih i programskih resursa za
prevenciju
o Zaključak
o Ključni izazovi
Slide 3
Ideja rada/Ciljevi
rizični i zaštitni čimbenici
djeca i mladi
škola
zajednica
procjena potreba
djece i mladih
epidemiološki
podaci
procjena
potencijala/snaga
škole i zajednice
pozitivan razvoj djece i mladih i prevencija
rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju
djece i mladih
institucijski i
programski resursi za
prevenciju
Slide 4
3 područja rada – 3 izvora podataka
o Kvaliteta školskog
o Znanstveno istraživanje
okruženja/kompetentnost
(primjena 6 instrumenata na
i stavovi učitelja
rizični
uzorku učenika od 4.-8. razreda
i zaštitni čimbenici u
OŠ, njihovih učitelja i roditelja, te
školskom okruženju
građana u zajednici)
o Rizični i zaštitni čimbenici
o Analiza epidemioloških
kod djece i mladih
podataka iz sustava obrazovanja,
socijalne skrbi i zdravstva
o Karakteristike zajednice
o Analiza prikupljenih podataka o
rizični i zaštitni
institucijskim i programskim
čimbenici u zajednici
resursima za prevenciju
Slide 5
Ključni teorijski koncepti
o Promicanje pozitivnog razvoja i prevencija rizičnih
ponašanja i poremećaja u ponašanju djece i mladih
o Rizični i zaštitni čimbenici u individualnom kontekstu i
u okruženjima (škola i zajednica)
o Prevencija u zajednici – modeli organiziranja zajednice
za prevenciju rizičnih ponašanja
o Partnerstvo škole i zajednice u prevenciji rizičnih
ponašanja – na temelju procijenjenih potreba djece i
mladih i snaga škole i zajednice za prevenciju
Slide 6
Znanstveno istraživanje
Slide 7
vrsta uzorka i lokaliteti istraživanja
stratificirani slučajni uzorak
27 osnovnih škola na području:
o
o
o
o
Labina, Kršana, Svete Nedelje (6 OŠ)
Pazina, Sv.Petra u Šumi, Tinjana (3 OŠ)
Poreča, Višnjana, Vrsara (5 OŠ)
Pule, Medulina, Svetvinčenta (13 OŠ)
Slide 8
uzorak ispitanika
o učenici 4.-8. razreda osnovnih škola
(N1=301, N2=292)
o roditelji učenika 4.-8. razreda osnovnih škola
(N=278)
o učitelji (razredne i predmetne nastave) osnovnih škola
(N1=301, N2=311)
o građani – roditelji djece predškolske dobi, učenika
osnovnih i srednjih škola, umirovljenici, ključni ljudi,
stipendisti
(N=367)
Slide 9
uzorak varijabli
Kvaliteta školskog okruženja/
Kompetentnost i stavovi učitelja
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za učenike osnovne škole (44 var.)
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za učitelje (47 var.)
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za roditelje (48 var.)
(modificirani prema State of Hawai‘i Department of Education, SAD)
Upitnik za učitelje (22 var.)
(modificiran prema Tschannen-Moran, M., Woolfolk Hoy, A., 2001)
Slide 10
uzorak varijabli
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
Upitnik za djecu i mlade – CHKS (53 var.)
(California Department of Education, SAD)
Karakteristike zajednice
Upitnik o Vašoj zajednici (50 var.)
(modificiran prema Parent Survey, Texas A&M Univesity, SAD)
Slide 11
metode obrade podataka
o
o
o
o
osnovna statistika
faktorska analiza
analiza varijance i diskriminativna analiza
kanonička korelacijska analiza
Slide 12
Rezultati istraživanja
Slide 13
Kvaliteta školskog okruženja/
kompetentnost i stavovi učitelja
kompetentnost i stavovi
učenici
zadovoljstvo
školom
kvaliteta škole
(odnosi i
komunikacija,
školski program,
ciljevi škole i
fokusiranost na
učenje)
ponašanje učenika
u školi
učitelji/poučavanje
roditelji
učitelji
suradnja škole
i roditelja
Slide 14
Kvaliteta škole
rizični i zaštitni čimbenici – područja
o
o
o
o
o
kvaliteta školskog okruženja
ponašanja učenika u školi
suradnja škole i obitelji
uključenost roditelja u obrazovanje svoje djece
učitelji/kompetentnost i stavovi učitelja
Slide 15
Kvaliteta škole
o kvaliteta školskog okruženja
otvorenu komunikaciju u školi, brižne odnose odraslih
prema učenicima u školi te uključenost učenika u
donošenje odluka u školi najlošije procjenjuju učenici,
zatim roditelji, a najbolje učitelji
(Elias i sur.; Brandt, 2003 prema Kress i sur., 2004; Holder, 2001)
o ponašanja učenika u školi
učenici procjenjuju ponašanje učenika u školi najlošijim,
slijedi procjena roditelja, a učitelji najbolje procjenjuju
ponašanja u školi
(Collaborative for Academic, Social and Emotional Learning, 2005; Botvin i
sur., 2001; Botvin i sur., 2003)
Slide 16
Kvaliteta škole
o suradnja škole i obitelji
nedovoljno prilika i mogućnosti za uključivanje roditelja
u funkcioniranje škole, razlike u percepciji odgovaranja
škole na sugestije i primjedbe – roditelji manje
zadovoljni od učitelja
(NCREL, 1996; Mastro i Grenz Jalloh, 2005)
o uključenost roditelja u obrazovanje svoje djece
roditelji redovito razgovaraju s djecom o školi, ali ih
daleko manje sudjeluje u aktivnostima vezanima za školu
(Yoshikawa, 1994; Epstein i Sheldon, 2002; Dimmit, 2003; Epstein i
Salinas, 2004)
Slide 17
Kvaliteta škole
o učitelji
najmanje brige i poštovanja od strane učitelja percipiraju učenici,
pružanje dodatne pomoći kada je potrebno najprisutnijim
percipiraju učitelji, zatim učenici, a najmanje roditelji
(Novick, 1999; Hanson i Austin, 2003; Kress i sur., 2004)
o kompetentnost i stavovi učitelja
visoka samoprocjenjena kompetentnost
veća kompetentnost procijenjena je u području vještina
poučavanja, nego u vještinama vođenja razreda
stavovi o presudnom utjecaju obitelji na učenje i ponašanje
učenika u školi
(Tschannen-Moran, Woolfolk Hoy, 2001; Poulou. 2005)
Slide 18
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
- područja rizična ponašanja
školsko
okruženje
socijalno-emocionalno
funkcioniranje
obiteljsko okruženje
Slide 19
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
o škola
učenici doživljavaju da su nedovoljno uključeni u donošenje
odluka u školi i biranje aktivnosti; većina učenika smatra da u
školi postoje pozitivna očekivanja od odraslih u školi, ali u
manjoj mjeri doživljavaju pozitivnu povratnu informaciju
(Botvin i sur., 2001; Howard i Dryden, 1999; Dryfoos, 1997; Bloomquist, 1996)
o rizična ponašanja
eksperimentiranje s alkoholom je najčešće rizično ponašanje, a
slijedi ga neopravdano izostajanje iz škole
(Hawkins, 1997; Carlson-Paige i Lantieri, 2005)
Slide 20
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
o socijalno-emocionalno funkcioniranje
učenici imaju dobro razvijene vještine traženja pomoći, predani
su i ustrajni i imaju pozitivne ciljeve za budućnost
slabije razvijena vještina empatije, razumijevanja osjećaja drugih i
suosjećanje s njima
(Chi-Ming,Ggreenberg, Kusche, 2004; Elias i sur., 2003; Payton i sur., 2000, CASEL,
2005)
o obiteljsko okruženje
učenici smatraju da roditelji vjeruju u njihov uspjeh, ali manje ih
smatra da roditelji vjeruju da daju sve od sebe u onome što rade
malo njih izjavljuje da sudjeluje u donošenju odluka kod kuće
(Harachi, 2000; Sayger, 1996 prema Ferić Šlehan, 2006)
Slide 21
Karakteristike zajednice
rizični i zaštitni čimbenici - područja -
o rizična ponašanja i stavovi prema rizičnim
ponašanjima u zajednici
o socijalna kontrola i poštivanje normi
o odgovornost za prevenciju rizičnih ponašanja
Slide 22
Karakteristike zajednice
o rizična ponašanja i stavovi prema rizičnim ponašanjima
u zajednici
(R) grupe mladih koji se okupljaju; mladi koji piju ili se
drogiraju; tolerantan stav prema pušenju cigareta kod mladih
te povremenom pijenju kod odraslih, prodaja droga
(Hawkins, 1997; Harachi, 2000; Zeldin, 2004 )
(Z) pljačke i napadi na ulici; vandalizam; netolerantni stavovi
prema činjenju kaznenih djela kod odraslih i mladih,
napuštanju škole i ranom upuštanju u seksualne odnose
(Morley i sur., 2000; Scales, Leffert i Vraa, 2003)
Slide 23
Karakteristike zajednice
o socijalna kontrola i poštivanje normi
(R) procjena da zajednica nije baš dobro mjesto za odgoj djece, ne-poštivanje
zakona o zabrani prodaje alkohola osobama mlađim od 18 godina
(Gardner, Green, Marcus, 1994; Hawkins, 1997; Morley i sur., 2000)
(Z) osjećaj sigurnosti u zajednici
(The Midwest Regional Center for Drug-Free Schools and Communities, 1995;
Regional Connell, Gambone i Smith, 2000)
o odgovornost za prevenciju rizičnih ponašanja
(R) manji broj građana bi pohađao besplatan preventivni program u zajednici
(Z) građani smatraju da je prevencija rizičnih ponašanja odgovornost svih –
obitelji, škole, zajednice; građani smatraju da većina djece treba edukaciju o
prevenciji rizičnih ponašanja bez obzira koliko su dobro odgojena
(Gottfredson i Gottfredson, 2001; Tashman i sur., 2000 prema Nabors, Proescher,
DeSilva, 2001)
Slide 24
Analiza epidemioloških podataka
Analiza institucijskih i programskih resursa
Slide 25
Prikupljanje i analiza epidemioloških podataka
• podaci iz resora obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva na
području Istarske županije
• prikupljali članovi Tima za epidemiologiju
• Izvori
1. Državni zavod za statistiku
2. Centri za socijalnu skrb – Labin, Pazin, Poreč i Pula
3. Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i
tehničku kulturu (Osnovne i srednje škole) Istarske županije
4. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Slide 26
Rezultati analize
• Obrazovanje
velik broj izostanaka – opravdanih i neopravdanih
pedagoške mjere – nema podataka za koja ponašanja se izriču
uspjeh učenika – pitanje kriterija (prolaznost razreda)
• Socijalna skrb
djeca i mladi s poremećajima u ponašanju – broj u porastu (137 djece i 563
maloljetnika 2004. g.)
maloljetnici evidentirani zbog ovisnosti (29, 2004. g.) i kaznenih djela
povezanih s ovisnosti (80, 2004. g.)
• Zdravstvo
najčešći neurotski, uz stres vezani simptoma i somatomorfni poremećaji
maloljetnice koje su rodile (34) ili izvršile pobačaj (19) u razdoblju 2000.-2004.
g.
u savjetovalište učenici se najčešće javljaju zbog problema mentalnog zdravlja
(u koje spadaju i poremećaji ponašanja) – 2502 učenika od 2000.-2004. g.
Slide 27
Institucijski i programski resursi za djecu i mlade
• Prikupljali članovi Tima za programe i Tima za evaluaciju
• institucijski resursi (po protokolu)
osnovne škole, institucije socijalne skrbi, zdravstvene institucije i
ostale institucije u zajednici koje mogu sudjelovati u stvaranju
učinkovitog partnerstva škole i zajednice
• popisani i opisani programi (po protokolu)
programi prevencije i pozitivnog razvoja - budući da ne postoje
programi koji djeluju u području stvaranja ili održavanja
partnerstva škole i zajednice, u analizu programa uključeni su oni
koji su na bilo koji način povezani sa školom ili se nalaze u školi,
a imaju potencijale za ostvarivanja partnerstva u zajednici
Slide 28
Rezultati analize – institucijski resursi
• nacionalna, regionalna i lokalna razina
– po sustavima: uprava i samouprava, socijalna skrb, zdravstvo, odgoj i
obrazovanje, mediji i ostalo.
• ne postoji niti jedan institucijski resurs koji bi se u području svog
djelovanja usmjerio na stvaranje i održavanje partnerstva u
zajednici
• Povjerenstvo Zajedno protiv ovisnosti Grada Poreča i Zdravi
gradovi (Poreč, Labin) najbliže ciljevima ostvarivanja partnerstva
u zajednici
Slide 29
Rezultati analize – programski resursi
• 38 popisanih programa
• 34 programa djeluje u školi ili zajednici
• škola: 16 programa, (3 programa pozitivnog razvoja, 9
preventivnih programa)
• zajednica: 17 programa (7 programa pozitivnog razvoja, 5
preventivnih i 4 savjetovališta)
• sveobuhvatna strategija na lokalitetu Grada Poreča s programom
pod nazivom “Program prevencije ovisnosti djece i mladih za
Grad Poreč Zajedno protiv ovisnosti”.
Slide 30
Ideja rada/Ciljevi
rizični i zaštitni čimbenici
djeca i mladi
škola
zajednica
procjena potreba
djece i mladih
epidemiološki
podaci
procjena
potencijala/snaga
škole i zajednice
pozitivan razvoj djece i mladih i prevencija
rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju
djece i mladih
institucijski i
programski resursi za
prevenciju
Slide 31
Zaključak I
potrebe djece i mladih
o procijenjene potrebe djece i mladih u Istarskoj županiji
– socijalno-emocionalno učenje u školi
– dodatna pomoć i podrška učenicima u riziku za školski
neuspjeh
– sadržaji u zajednici za korištenje slobodnog vremena i aktivno
uključivanje djece i mladih u zajednicu i funkcioniranje škole
– prevencijski programi (korištenje alkohola i droga, napuštanje
škole, neodgovorno seksualno ponašanje)
Slide 32
Zaključak II
školsko okruženje
o školsko okruženje – smjernice za unaprjeđenje
– odnosi i komunikacija učenici-odrasli u školi
– stvaranje i održavanje odnosa povjerenja i uvažavanja kao
temelja partnerskom odnosu
– sigurno i brižno okruženje koje podržava akademsko i
socijalno-emocionalno učenje
– ugrađivanje socijalno-emocionalnog učenja u kurikulum
– vještine poučavanja i vođenja razreda učitelja – edukacije
stručnjaka
Slide 33
Zaključak II
zajednica
o zajednica – smjernice za organiziranje prevencije
–
–
–
–
senzibilizacija građana za potrebe djece i mladih
kampanje prema stavovima građana o rizičnim ponašanjima
zastupanje prevencije u zajednici kroz koaliciju za prevenciju
promicanje suradnje i partnerstva u zajednici kao ključnih
elemenata prevencije
– razvoj i unaprjeđenje resursa za prevenciju i partnerstva u
zajednici
Slide 34
Strategije škole za uspostavljanje, razvoj i održavanje
partnerstva škole-obitelji-zajednice
o stvaranje sigurnog i brižnog okruženja koje podržava
akademsko i socijalno-emocionalno učenje
o aktivno uključivanje roditelja u akademski i socijalnoemocionalni razvoj djece kroz:
– procjenu potreba roditelja i učenika
– jačanje roditeljskih vještina
– edukaciju učitelja i stručnih suradnika za partnerstvo s
roditeljima
– aktivno uključivanje roditelja u odlučivanje i aktivnosti u školi
– stvaranje odnosa među roditeljima učenika u razredu i školi
Slide 35
o osiguravanje ljudskih i programskih resursa za programe
partnerstva – škola kao inicijator aktivnosti, regionalna i
nacionalna razina osigurava potrebne materijalne i formalne
resurse, shvaćanje roditelja kao moguće poveznice sa zajednicom
o osnivanje tima/koalicije za partnerstvo u školi- okupljanje
članova zajednice – ključnih ljudi, stručnjaka, roditelja, učenika –
kao članova tima/koalicije za partnerstvo
– donošenje zajedničkih ciljeva i strategijskog plana tima/koalicije
– definiranje akcijskog plana s opisom doprinosa svakog partnera –
preuzimanje odgovornosti potpisivanjem partnerskog ugovora
– redovito praćenje implementacije, te evaluacija procesa implementacije i
učinaka programa partnerstva škole, obitelji i zajednice
– osiguravanje kvalitete i održivosti partnerstva – trajno praćenje i
unaprjeđivanje na temelju rezultata evaluacije.
Slide 36
Ključni izazovi
o partnerstvo znanosti i prakse
o podrška ključnih ljudi u zajednici/koalicija za prevenciju
o istraživanja prevencijskih ulaganja - instrumenti,
metodologija, rezultati
o epidemiološki podaci – trajno i sustavno praćenje,
povezanost resora
o resursi – dostupnost, implementacija i evaluacija
Slide 37
Hvala na pažnji i suradnji!
Lokalna zajednica i škola u prevenciji
poremećaja u ponašanju djece i mladih
– primjer Istarske županije –
Valentina Kranželić
- prezentacija doktorske disertacije -
Sastanak koordinatora
Svetvinčenat
4. prosinac 2007.
rad je dio projekta “Zajednice koje brinu kao model prevencije
poremećaja u ponašanju”, voditeljica prof. dr. sc. Josipa Bašić
2002.-2006., MZOS – 0013009,
Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije
Slide 2
Sadržaj prezentacije
o
o
o
o
Ideja rada/ciljevi
Ključni teorijski koncepti
Metode rada (uzorak, instrumenti, obrada podataka)
Rezultati znanstvenog istraživanja
o Rezultati analize epidemioloških podataka
o Rezultati analize institucijskih i programskih resursa za
prevenciju
o Zaključak
o Ključni izazovi
Slide 3
Ideja rada/Ciljevi
rizični i zaštitni čimbenici
djeca i mladi
škola
zajednica
procjena potreba
djece i mladih
epidemiološki
podaci
procjena
potencijala/snaga
škole i zajednice
pozitivan razvoj djece i mladih i prevencija
rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju
djece i mladih
institucijski i
programski resursi za
prevenciju
Slide 4
3 područja rada – 3 izvora podataka
o Kvaliteta školskog
o Znanstveno istraživanje
okruženja/kompetentnost
(primjena 6 instrumenata na
i stavovi učitelja
rizični
uzorku učenika od 4.-8. razreda
i zaštitni čimbenici u
OŠ, njihovih učitelja i roditelja, te
školskom okruženju
građana u zajednici)
o Rizični i zaštitni čimbenici
o Analiza epidemioloških
kod djece i mladih
podataka iz sustava obrazovanja,
socijalne skrbi i zdravstva
o Karakteristike zajednice
o Analiza prikupljenih podataka o
rizični i zaštitni
institucijskim i programskim
čimbenici u zajednici
resursima za prevenciju
Slide 5
Ključni teorijski koncepti
o Promicanje pozitivnog razvoja i prevencija rizičnih
ponašanja i poremećaja u ponašanju djece i mladih
o Rizični i zaštitni čimbenici u individualnom kontekstu i
u okruženjima (škola i zajednica)
o Prevencija u zajednici – modeli organiziranja zajednice
za prevenciju rizičnih ponašanja
o Partnerstvo škole i zajednice u prevenciji rizičnih
ponašanja – na temelju procijenjenih potreba djece i
mladih i snaga škole i zajednice za prevenciju
Slide 6
Znanstveno istraživanje
Slide 7
vrsta uzorka i lokaliteti istraživanja
stratificirani slučajni uzorak
27 osnovnih škola na području:
o
o
o
o
Labina, Kršana, Svete Nedelje (6 OŠ)
Pazina, Sv.Petra u Šumi, Tinjana (3 OŠ)
Poreča, Višnjana, Vrsara (5 OŠ)
Pule, Medulina, Svetvinčenta (13 OŠ)
Slide 8
uzorak ispitanika
o učenici 4.-8. razreda osnovnih škola
(N1=301, N2=292)
o roditelji učenika 4.-8. razreda osnovnih škola
(N=278)
o učitelji (razredne i predmetne nastave) osnovnih škola
(N1=301, N2=311)
o građani – roditelji djece predškolske dobi, učenika
osnovnih i srednjih škola, umirovljenici, ključni ljudi,
stipendisti
(N=367)
Slide 9
uzorak varijabli
Kvaliteta školskog okruženja/
Kompetentnost i stavovi učitelja
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za učenike osnovne škole (44 var.)
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za učitelje (47 var.)
Upitnik o kvaliteti škole – upitnik za roditelje (48 var.)
(modificirani prema State of Hawai‘i Department of Education, SAD)
Upitnik za učitelje (22 var.)
(modificiran prema Tschannen-Moran, M., Woolfolk Hoy, A., 2001)
Slide 10
uzorak varijabli
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
Upitnik za djecu i mlade – CHKS (53 var.)
(California Department of Education, SAD)
Karakteristike zajednice
Upitnik o Vašoj zajednici (50 var.)
(modificiran prema Parent Survey, Texas A&M Univesity, SAD)
Slide 11
metode obrade podataka
o
o
o
o
osnovna statistika
faktorska analiza
analiza varijance i diskriminativna analiza
kanonička korelacijska analiza
Slide 12
Rezultati istraživanja
Slide 13
Kvaliteta školskog okruženja/
kompetentnost i stavovi učitelja
kompetentnost i stavovi
učenici
zadovoljstvo
školom
kvaliteta škole
(odnosi i
komunikacija,
školski program,
ciljevi škole i
fokusiranost na
učenje)
ponašanje učenika
u školi
učitelji/poučavanje
roditelji
učitelji
suradnja škole
i roditelja
Slide 14
Kvaliteta škole
rizični i zaštitni čimbenici – područja
o
o
o
o
o
kvaliteta školskog okruženja
ponašanja učenika u školi
suradnja škole i obitelji
uključenost roditelja u obrazovanje svoje djece
učitelji/kompetentnost i stavovi učitelja
Slide 15
Kvaliteta škole
o kvaliteta školskog okruženja
otvorenu komunikaciju u školi, brižne odnose odraslih
prema učenicima u školi te uključenost učenika u
donošenje odluka u školi najlošije procjenjuju učenici,
zatim roditelji, a najbolje učitelji
(Elias i sur.; Brandt, 2003 prema Kress i sur., 2004; Holder, 2001)
o ponašanja učenika u školi
učenici procjenjuju ponašanje učenika u školi najlošijim,
slijedi procjena roditelja, a učitelji najbolje procjenjuju
ponašanja u školi
(Collaborative for Academic, Social and Emotional Learning, 2005; Botvin i
sur., 2001; Botvin i sur., 2003)
Slide 16
Kvaliteta škole
o suradnja škole i obitelji
nedovoljno prilika i mogućnosti za uključivanje roditelja
u funkcioniranje škole, razlike u percepciji odgovaranja
škole na sugestije i primjedbe – roditelji manje
zadovoljni od učitelja
(NCREL, 1996; Mastro i Grenz Jalloh, 2005)
o uključenost roditelja u obrazovanje svoje djece
roditelji redovito razgovaraju s djecom o školi, ali ih
daleko manje sudjeluje u aktivnostima vezanima za školu
(Yoshikawa, 1994; Epstein i Sheldon, 2002; Dimmit, 2003; Epstein i
Salinas, 2004)
Slide 17
Kvaliteta škole
o učitelji
najmanje brige i poštovanja od strane učitelja percipiraju učenici,
pružanje dodatne pomoći kada je potrebno najprisutnijim
percipiraju učitelji, zatim učenici, a najmanje roditelji
(Novick, 1999; Hanson i Austin, 2003; Kress i sur., 2004)
o kompetentnost i stavovi učitelja
visoka samoprocjenjena kompetentnost
veća kompetentnost procijenjena je u području vještina
poučavanja, nego u vještinama vođenja razreda
stavovi o presudnom utjecaju obitelji na učenje i ponašanje
učenika u školi
(Tschannen-Moran, Woolfolk Hoy, 2001; Poulou. 2005)
Slide 18
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
- područja rizična ponašanja
školsko
okruženje
socijalno-emocionalno
funkcioniranje
obiteljsko okruženje
Slide 19
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
o škola
učenici doživljavaju da su nedovoljno uključeni u donošenje
odluka u školi i biranje aktivnosti; većina učenika smatra da u
školi postoje pozitivna očekivanja od odraslih u školi, ali u
manjoj mjeri doživljavaju pozitivnu povratnu informaciju
(Botvin i sur., 2001; Howard i Dryden, 1999; Dryfoos, 1997; Bloomquist, 1996)
o rizična ponašanja
eksperimentiranje s alkoholom je najčešće rizično ponašanje, a
slijedi ga neopravdano izostajanje iz škole
(Hawkins, 1997; Carlson-Paige i Lantieri, 2005)
Slide 20
Rizični i zaštitni čimbenici kod djece i mladih
o socijalno-emocionalno funkcioniranje
učenici imaju dobro razvijene vještine traženja pomoći, predani
su i ustrajni i imaju pozitivne ciljeve za budućnost
slabije razvijena vještina empatije, razumijevanja osjećaja drugih i
suosjećanje s njima
(Chi-Ming,Ggreenberg, Kusche, 2004; Elias i sur., 2003; Payton i sur., 2000, CASEL,
2005)
o obiteljsko okruženje
učenici smatraju da roditelji vjeruju u njihov uspjeh, ali manje ih
smatra da roditelji vjeruju da daju sve od sebe u onome što rade
malo njih izjavljuje da sudjeluje u donošenju odluka kod kuće
(Harachi, 2000; Sayger, 1996 prema Ferić Šlehan, 2006)
Slide 21
Karakteristike zajednice
rizični i zaštitni čimbenici - područja -
o rizična ponašanja i stavovi prema rizičnim
ponašanjima u zajednici
o socijalna kontrola i poštivanje normi
o odgovornost za prevenciju rizičnih ponašanja
Slide 22
Karakteristike zajednice
o rizična ponašanja i stavovi prema rizičnim ponašanjima
u zajednici
(R) grupe mladih koji se okupljaju; mladi koji piju ili se
drogiraju; tolerantan stav prema pušenju cigareta kod mladih
te povremenom pijenju kod odraslih, prodaja droga
(Hawkins, 1997; Harachi, 2000; Zeldin, 2004 )
(Z) pljačke i napadi na ulici; vandalizam; netolerantni stavovi
prema činjenju kaznenih djela kod odraslih i mladih,
napuštanju škole i ranom upuštanju u seksualne odnose
(Morley i sur., 2000; Scales, Leffert i Vraa, 2003)
Slide 23
Karakteristike zajednice
o socijalna kontrola i poštivanje normi
(R) procjena da zajednica nije baš dobro mjesto za odgoj djece, ne-poštivanje
zakona o zabrani prodaje alkohola osobama mlađim od 18 godina
(Gardner, Green, Marcus, 1994; Hawkins, 1997; Morley i sur., 2000)
(Z) osjećaj sigurnosti u zajednici
(The Midwest Regional Center for Drug-Free Schools and Communities, 1995;
Regional Connell, Gambone i Smith, 2000)
o odgovornost za prevenciju rizičnih ponašanja
(R) manji broj građana bi pohađao besplatan preventivni program u zajednici
(Z) građani smatraju da je prevencija rizičnih ponašanja odgovornost svih –
obitelji, škole, zajednice; građani smatraju da većina djece treba edukaciju o
prevenciji rizičnih ponašanja bez obzira koliko su dobro odgojena
(Gottfredson i Gottfredson, 2001; Tashman i sur., 2000 prema Nabors, Proescher,
DeSilva, 2001)
Slide 24
Analiza epidemioloških podataka
Analiza institucijskih i programskih resursa
Slide 25
Prikupljanje i analiza epidemioloških podataka
• podaci iz resora obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva na
području Istarske županije
• prikupljali članovi Tima za epidemiologiju
• Izvori
1. Državni zavod za statistiku
2. Centri za socijalnu skrb – Labin, Pazin, Poreč i Pula
3. Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, informiranje, sport i
tehničku kulturu (Osnovne i srednje škole) Istarske županije
4. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Slide 26
Rezultati analize
• Obrazovanje
velik broj izostanaka – opravdanih i neopravdanih
pedagoške mjere – nema podataka za koja ponašanja se izriču
uspjeh učenika – pitanje kriterija (prolaznost razreda)
• Socijalna skrb
djeca i mladi s poremećajima u ponašanju – broj u porastu (137 djece i 563
maloljetnika 2004. g.)
maloljetnici evidentirani zbog ovisnosti (29, 2004. g.) i kaznenih djela
povezanih s ovisnosti (80, 2004. g.)
• Zdravstvo
najčešći neurotski, uz stres vezani simptoma i somatomorfni poremećaji
maloljetnice koje su rodile (34) ili izvršile pobačaj (19) u razdoblju 2000.-2004.
g.
u savjetovalište učenici se najčešće javljaju zbog problema mentalnog zdravlja
(u koje spadaju i poremećaji ponašanja) – 2502 učenika od 2000.-2004. g.
Slide 27
Institucijski i programski resursi za djecu i mlade
• Prikupljali članovi Tima za programe i Tima za evaluaciju
• institucijski resursi (po protokolu)
osnovne škole, institucije socijalne skrbi, zdravstvene institucije i
ostale institucije u zajednici koje mogu sudjelovati u stvaranju
učinkovitog partnerstva škole i zajednice
• popisani i opisani programi (po protokolu)
programi prevencije i pozitivnog razvoja - budući da ne postoje
programi koji djeluju u području stvaranja ili održavanja
partnerstva škole i zajednice, u analizu programa uključeni su oni
koji su na bilo koji način povezani sa školom ili se nalaze u školi,
a imaju potencijale za ostvarivanja partnerstva u zajednici
Slide 28
Rezultati analize – institucijski resursi
• nacionalna, regionalna i lokalna razina
– po sustavima: uprava i samouprava, socijalna skrb, zdravstvo, odgoj i
obrazovanje, mediji i ostalo.
• ne postoji niti jedan institucijski resurs koji bi se u području svog
djelovanja usmjerio na stvaranje i održavanje partnerstva u
zajednici
• Povjerenstvo Zajedno protiv ovisnosti Grada Poreča i Zdravi
gradovi (Poreč, Labin) najbliže ciljevima ostvarivanja partnerstva
u zajednici
Slide 29
Rezultati analize – programski resursi
• 38 popisanih programa
• 34 programa djeluje u školi ili zajednici
• škola: 16 programa, (3 programa pozitivnog razvoja, 9
preventivnih programa)
• zajednica: 17 programa (7 programa pozitivnog razvoja, 5
preventivnih i 4 savjetovališta)
• sveobuhvatna strategija na lokalitetu Grada Poreča s programom
pod nazivom “Program prevencije ovisnosti djece i mladih za
Grad Poreč Zajedno protiv ovisnosti”.
Slide 30
Ideja rada/Ciljevi
rizični i zaštitni čimbenici
djeca i mladi
škola
zajednica
procjena potreba
djece i mladih
epidemiološki
podaci
procjena
potencijala/snaga
škole i zajednice
pozitivan razvoj djece i mladih i prevencija
rizičnih ponašanja i poremećaja u ponašanju
djece i mladih
institucijski i
programski resursi za
prevenciju
Slide 31
Zaključak I
potrebe djece i mladih
o procijenjene potrebe djece i mladih u Istarskoj županiji
– socijalno-emocionalno učenje u školi
– dodatna pomoć i podrška učenicima u riziku za školski
neuspjeh
– sadržaji u zajednici za korištenje slobodnog vremena i aktivno
uključivanje djece i mladih u zajednicu i funkcioniranje škole
– prevencijski programi (korištenje alkohola i droga, napuštanje
škole, neodgovorno seksualno ponašanje)
Slide 32
Zaključak II
školsko okruženje
o školsko okruženje – smjernice za unaprjeđenje
– odnosi i komunikacija učenici-odrasli u školi
– stvaranje i održavanje odnosa povjerenja i uvažavanja kao
temelja partnerskom odnosu
– sigurno i brižno okruženje koje podržava akademsko i
socijalno-emocionalno učenje
– ugrađivanje socijalno-emocionalnog učenja u kurikulum
– vještine poučavanja i vođenja razreda učitelja – edukacije
stručnjaka
Slide 33
Zaključak II
zajednica
o zajednica – smjernice za organiziranje prevencije
–
–
–
–
senzibilizacija građana za potrebe djece i mladih
kampanje prema stavovima građana o rizičnim ponašanjima
zastupanje prevencije u zajednici kroz koaliciju za prevenciju
promicanje suradnje i partnerstva u zajednici kao ključnih
elemenata prevencije
– razvoj i unaprjeđenje resursa za prevenciju i partnerstva u
zajednici
Slide 34
Strategije škole za uspostavljanje, razvoj i održavanje
partnerstva škole-obitelji-zajednice
o stvaranje sigurnog i brižnog okruženja koje podržava
akademsko i socijalno-emocionalno učenje
o aktivno uključivanje roditelja u akademski i socijalnoemocionalni razvoj djece kroz:
– procjenu potreba roditelja i učenika
– jačanje roditeljskih vještina
– edukaciju učitelja i stručnih suradnika za partnerstvo s
roditeljima
– aktivno uključivanje roditelja u odlučivanje i aktivnosti u školi
– stvaranje odnosa među roditeljima učenika u razredu i školi
Slide 35
o osiguravanje ljudskih i programskih resursa za programe
partnerstva – škola kao inicijator aktivnosti, regionalna i
nacionalna razina osigurava potrebne materijalne i formalne
resurse, shvaćanje roditelja kao moguće poveznice sa zajednicom
o osnivanje tima/koalicije za partnerstvo u školi- okupljanje
članova zajednice – ključnih ljudi, stručnjaka, roditelja, učenika –
kao članova tima/koalicije za partnerstvo
– donošenje zajedničkih ciljeva i strategijskog plana tima/koalicije
– definiranje akcijskog plana s opisom doprinosa svakog partnera –
preuzimanje odgovornosti potpisivanjem partnerskog ugovora
– redovito praćenje implementacije, te evaluacija procesa implementacije i
učinaka programa partnerstva škole, obitelji i zajednice
– osiguravanje kvalitete i održivosti partnerstva – trajno praćenje i
unaprjeđivanje na temelju rezultata evaluacije.
Slide 36
Ključni izazovi
o partnerstvo znanosti i prakse
o podrška ključnih ljudi u zajednici/koalicija za prevenciju
o istraživanja prevencijskih ulaganja - instrumenti,
metodologija, rezultati
o epidemiološki podaci – trajno i sustavno praćenje,
povezanost resora
o resursi – dostupnost, implementacija i evaluacija
Slide 37
Hvala na pažnji i suradnji!