NASILJE MEĐU DJECOM U ŠKOLI BULLYING   nasilje u školi je problem koji je prisutan u cijelome svijetu u današnje su vrijeme roditelji i učitelji vrlo.

Download Report

Transcript NASILJE MEĐU DJECOM U ŠKOLI BULLYING   nasilje u školi je problem koji je prisutan u cijelome svijetu u današnje su vrijeme roditelji i učitelji vrlo.

NASILJE MEĐU DJECOM
U ŠKOLI
BULLYING


nasilje u školi je problem koji je
prisutan u cijelome svijetu
u današnje su vrijeme roditelji i
učitelji vrlo zabrinuti učestalim
nasilnim ponašanjima kojima su
izložena njihova djeca ili u njima
sudjeluju
NASILJE MEĐU DJECOM:







Što je nasilje
Vrijeme i mjesto odvijanja nasilja
Žrtve i nasilnici
Posljedice nasilja
Što učiniti ako je dijete izloženo nasilju
Što učiniti ako je Vaše dijete nasilnik
Koraci u rješavanju problema
Što je nasilje među djecom?
Nasilje među djecom u školama obuhvaća
širok spektar agresivnih ponašanja koja se
događaju među djecom, od rješavanja
konflikata nasilnim putem, neprihvatljivog
izražavanja ljutnje ili frustracije do ozbiljnih
incidenata uz upotrebu oružja.
Nasilje u školi je...
... nasilje u kojem je učenik trajno i
učestalo izložen negativnim
postupcima od strane jednog ili više
učenika koji ga namjerno žele
povrijediti, poniziti ili izložiti
neugodnostima
(Olweus, 1988. i 1991.)
Termini koji se koriste za označavanje nasilja u
školi su: mobbing i bullying.


nasilje u školi narušava sigurnost djeteta
i njegov psihofizički život
djelatnici škole i roditelji mogu pomoći u
sprječavanju i zaustavljanju nasilja u
školama, štoviše, bez njihove aktivnosti
nije moguće smanjiti udio nasilja u
školama
SUZBIJANJE NASILJA MEĐU
DJECOM JE ZADAĆA:




MINISTARSTVA ZNANOSTI, PROSVJETE I
ŠPORTA
UČITELJA
RODITELJA
STRUČNJAKA (PEDAGOGA, PSIHOLOGA,
LIJEČNIKA, SOCIJALNOG RADNIKA)
Nasilje u školi nije...





jednokratni incident koji
se neće ponoviti
prijateljska razmirica,
svađa ili nesporazum
nenamjerno nanošenje
boli
prijateljsko zadirkivanje
nasilno rješavanje sukoba
između prijatelja iste moći
Verbalno nasilje




dobacivanje
izrugivanje
omalovažavanje
prijetnje
Socijalno - društveno





izbjegavanje
ignoriranje
isključivanje iz aktivnosti
ogovaranje
širenje zlobnih tračeva
Psihološko




oštećivanje imovine
krađa i bacanje stvari
prijeteći pogledi
praćenje
Fizičko



guranje
rušenje
udarci - tučnjava
Vrijeme i mjesto odvijanja nasilja





kad je smanjen nadzor odraslih
školsko dvorište
hodnik škole
WC
put do škole
V
RAZLIKE
IZMEÐU DJECAKA I
V
DJEVOJCICA
DJEČACI
 više su izloženi nasilju
 općenito, više sudjeluju u zlostavljanju
 češće se služe tjelesnim nasiljem
 češće su izloženi nasilju pojedinca
DJEVOJČICE
 među djevojčicama su uobičajene
suptilnije metode nasilja (ogovaranje,
ignoriranje, širenje glasina i sl.)
 nasilje se među djevojčicama zbog toga
teže otkriva
 češće su izložene nasilju grupe
Olweus, 1998.
Žrtve














oprezna
mirna
povučena
niskog samopoštovanja
usamljena
utučena
prezaštićena
nesigurna djeca
plačljiva
ima malo prijatelja
fizički slabija od nasilnika (nije uvjet)
tjelesno slabija i nespretnija djeca
djeca sa posebnim potrebama
djeca koja u nekom pogledu predstavljaju manjinu u odnosu na
ostale
PROVOKATIVNE ŽRTVE








nagle ćudi
kombinacija ustrašene i agresivne reakcije
teškoće u koncentraciji – izazivaju razdražljivost i
napetost
djeca koja, osim što su bojažljiva, nesigurna i
imaju negativno mišljenje o sebi, ponekad i sama
pokušavaju uzvratiti nasilniku
mogu biti hiperaktivni, nemirni, rastreseni
imaju neugodne navike
odrasli pokazuju ponekad nesklonost prema
njima
ponekad zlostavlja slabije
Nasilnici



djeca koja teško održavaju pažnju
lošijeg su školskog uspjeha
djevojčice su suptilnije i njihovo je
zlostavljanje uglavnom verbalnog
tipa:ogovaraju, spletkare i obično se
nalaze u "elitnijim" skupinama
Posljedice nasilja:









plašljivost
povučenost
nemir
rastresenost
lijenost
nezainteresiranost
površnost
autizam










tikovi
čupanje kose
griženje noktiju
nametljivost
prkos
snažna ljutnja
laž
varanje
krađa
bježanje od obveza
ovisnost
Ima li rješenja bulliyngu?
Nema izoliranog rješavanja nasilja među djecom,
dok se tolerira nasilje u društvu. Djeca uče
prepisivanjem modela koje ne samo čuju, nego i
vide od nas odraslih. Dok god je društvo
tolerantno prema nasilju na svim razinama, od
obiteljskog nadalje, dok država ne bude stroža u
kažnjavanju nasilnika, djeca će primati određenu
poruku - ne da je nasilje dozvoljeno, ali da mu se
ništa neće posebno dogoditi ako bude nasilno.
Naša djeca su naša slika, ona uče, iz medija, iz
našeg ponašanja kao vozača, kao pacijenata dok
čekamo u ambulanti,
u redovima, kako reagiramo na kaznena djela...
Što učiniti ako
je Vaše dijete
izloženo
nasilju u školi?
ZNAKOVI ZLOSTAVLJANJA










dijete dolazi kući u poderanoj odjeći ili pokidanih knjiga
dijete dolazi kući u modricama i s ogrebotinama koje se ne mogu
objasniti
ne druži se s prijateljima iz razreda niti ima “najboljeg” prijatelja.
Druga djeca ga/ju ne pozivaju na druženje
doima se nesretnim i tužnim
ima učestale glavobolje i bolove u trbuhu
koji se ne mogu objasniti (osobito ujutro)
ne želi ići u školu
ima napade lošeg raspoloženja
mijenja put kojim ide iz škole i u školu
ima sve lošiji uspjeh u školi
traži više novca ili krade novac iz kuće



ostanite smireni i strpljivi; vjerujte djetetu i
slušajte ga; otvoreno razgovarajte o tome
što se dogodilo; postavljajte pitanja, ali
činite to oprezno
pokažite djetetu da Vam je stalo do njega i
do toga da uspješno riješi problem; ne
govorite ništa što bi moglo povećati osjećaj
straha ili usamljenosti kod djeteta; važno je
da dijete zna da ima pravo na zaštitu te da
se ima kome obratiti
ohrabrite dijete i recite mu da je postupilo
dobro kada se obratilo Vama za pomoć

ne poduzimajte nikakve ‘korake’
prije nego što ste o tome
razgovarali s djetetom;
roditelji ponekad zbog
uzbuđenosti reagiraju emotivno i
naglo, na način koji još više
pogorša stanje kod djeteta
(Npr. roditelj se obračuna sa
zlostavljačem koji je omiljen u
razredu. Druga se djeca zbog
toga više ne žele družiti sa
zlostavljanim djetetom.)



ne obećavajte ništa što ne možete ispuniti; (Npr. ne
obećavajte djetetu da nikome nećete reći za problem.)
o događaju obavijestite razrednicu i/ili osobu iz
stručnog tima škole; ispričajte detaljno što se dogodilo
i koliko je trajalo; pitajte što će škola poduzeti i
dogovorite ponovni sastanak
– SURAĐUJTE SA ŠKOLOM!!!
ako ste primijetili da je Vaše dijete češće izloženo
nasilju, pokušajte dogovoriti s razrednicom da dijete
ciljano smjesti u klupu s djetetom koje je dobar
prijatelj, ali je i vješto u socijalnim situacijama, kako
bi Vaše dijete naučilo kako se družiti s drugima, ali i
kako se zauzeti za sebe i pri tom nikoga ne povrijediti
(=asertivnost)



pomozite djetetu da shvati
zašto je nasilnik to činio;
treba shvatiti da nije krivo za
ono što mu se događalo;
ako je Vaše dijete bilo čime
izazvalo agresiju nasilnika,
upozorite ga na to
ako dijete pati od ozbiljnijih
problema nakon što je bilo
izloženo nasilju, potražite
pomoć stručnjaka
ne potičite dijete na fizičko
osvećivanje (Samo ti njega
udari! Vrati mu!)
v

podučite dijete ponašanjima
koja ga mogu zaštititi od
nasilja u školi



Ponašati se hrabro.
Čak i kada smo jako uplašeni jer nam
netko prijeti, korisno je ponašati se
hrabro: podignuti glavu, uspravno hodati
i gledati osobu u oči.
Ignorirati nasilnika.
Djetetu je potrebno objasniti da nasilnik
upravo želi njegovu reakciju.
Zauzeti se za sebe.
Djetetu je potrebno objasniti da nasilniku
treba reći "ne", a zatim mirno otići.



Povjeriti se odrasloj osobi.
Djeca često smatraju da bi povjeravanje
odrasloj osobi bilo tužakanje. Potrebno je
objasniti što je tužakanje a što je traženje
pomoći: tužakanje je kad govoriš što je netko
učinio da bi mu nanio zlo. Tužakanje nije
kada kažeš što ti je netko učinio da bi zaštitio
sebe. Dijete treba imati osjećaj sigurnosti i
povjerenja prema odraslim osobama.
Povjeriti se prijateljima i potražiti pomoć.
NIKADA ne uzvraćati na nasilje nasiljem jer
to nasilnik i želi. Netko bi mogao biti i
ozlijeđen.
v
Što uciniti ako je Vaše dijete nasilno?
Ako ste primijetili da je vaše
dijete nasilno prema
suučenicima, mlađoj djeci i
drugima, važno je odmah
reagirati i dijete poučiti
nenasilnim metodama
rješavanja sukoba, zadobivanja
pažnje, sklapanja prijateljstava
i dr.
Sjetite se da su nasilna djeca u
starijoj dobi češće počinitelji
kaznenih djela.





Ne tražite opravdanje za djetetovo nasilno ponašanje.
Tražite od djeteta da vam detaljno ispriča što se
dogodilo.
Pitajte ga što je svojim ponašanjem željelo postići.
Pitajte da Vam kaže što je
bilo loše u tom ponašanju.
Predložite djetetu da se stavi
u cipele svoje žrtve.
Kako se ona osjećala?
KAO PRVI KORAK U RJEŠAVANJU
PROBLEMA NASILJA:


U NJEŽNOM RAZGOVORU S DJETETOM
DOZNATI ŠTO MU SE DOGODILO, TKO JE
BIO UKLJUČEN, GDJE I KADA SE
DOGODILO NASILJE, TKO JE JOŠ TO
VIDIO
MOŽETE ZABILJEŽITI SVE ŠTO STE
DOZNALI
DALJNJI KORACI:




KADA VAM SITUCIJA POSTANE JASNA, TE SA SVOJIM
DJETETOM DOGOVORITE KAKO BI TREBALO POSTUPATI,
KONTAKTIRAJTE UČITELJA VAŠEGA DJETETA
UPOZNAJTE GA S POJEDINOSTIMA KOJE STE USTANOVILI
U DOGOVORU S UČITELJEM UKLJUČITE ŠKOLSKOG
PEDAGOGA ILI PSIHOLOGA U RJEŠAVANJE PROBLEMA
NASILJA
ZABILJEŽITE ŠTO JE ŠKOLA ODLUČILA PODUZETI
(RAZGOVOR S UČENICIMA, NJIHOVIM RODITELJIMA,
OSOBAMA KOJE SU VIDJELE INCIDENT, UKLJUČIVANJE
LIJEČNIKA, SOCIJALNOG RADNIKA ILI POLICIJE U
RJEŠAVANJE PROBLEMA), TE DOGOVORITE PONOVNI
SUSRET NA KOME ĆETE BITI OBAVIJEŠTENI ŠTO JE
PODUZETO I ŠTO VAM SAVJETUJU
NEKOLIKO PRIJEDLOGA O
PREVENCIJI NASILJA:




NA PUTU OD KUĆE DO ŠKOLE I OBRNUTO NEKA VAŠE
DIJETE PO MOGUĆNOSTI IDE S DRUGOM DJECOM
UKOLIKO VAŠE DIJETE TEŽE SKLAPA PRIJATELJSTVA,
OHRABRUJTE GA DA SE ŠTO VIŠE DRUŽI S DRUGOM
DJECOM. POZOVITE U GOSTE NJEGOVE ŠKOLSKE
PRIJATELJE.
JAČAJTE DJETETOVO SAMOPOŠTOVANJE
DIJETE TREBA ZNATI DA O NASILJU NE SMIJE ŠUTJETI,
NEGO TREBA ZATRAŽITI ZAŠTITU RODITELJA I UČITELJA
Demokratska prava

Prihvaćanjem Konvencije o pravima djece
priznaje se da su djeca po pravima jednaka
odraslima. Djecu treba učiti ponašanju koje će
biti svrsishodno. Osim zadovoljavanja vlastitih
potreba, djeca trebaju voditi brigu i o potrebama
druge djece i odraslih. Jedno je od temeljnih
demokratskih načela da svaki pojedinac mora
raspolagati pravom da bude pošteđen
ugnjetavanja i opetovanog, namjernog
ponižavanja, u školi kao i u društvu u cjelini.
RODITELJI TREBAJU U SVOME
ODGAJANJU:




PRUŽITI DJECI OSJEĆAJ SIGURNOSTI I
POVJERENJA
REDOVNO RAZGOVARATI S DJECOM I
SLUŠATI ŠTO IM DJECA GOVORE
RAZVIJATI KOD DJECE OSJEĆAJ
SAMOPOŠTOVANJA
RAZVIJATI SOCIJALNE VJEŠTINE
ZAJEDNIČKA NASTOJANJA
RODITELJA I UČITELJA
PRIDONIJET ĆE RJEŠAVANJU
PROBLEMA NASILJA
MEĐU DJECOM.