Transcript Šećerna bolest ()

Šećerna bolest
Dr Sanja Jalšić
02.05.2012.
Dijabetes je 5. vodeći uzrok smrti u svijetu
(Roglic et al 2005)
3,2 miljuna ljudi umire svake
godine zbog dijabetesa
(WHO)
Rizik smrti u osoba s dijabetesom 2 x je veći
nego u osoba koje nemaju dijabetes!
Dramatičan porast broja
oboljelih do 2025. godine
400
300
333 mil.
200
194 mil.
100
72%
0
2003
(WHO)
2025

Lack of excercise.jpg
Pretilost
Diabetes mellitus







Šećerna bolest nastaje zbog nedostatka
hormona inzulina
Inzulin je hormon koji izlučuje gušterača
Najčešća endokrina bolest čovječanstva
190 milijuna registriranih dijabetičara u svijetu
Broj novootkrivenih u neprestanom porastu
Povećanje se odnosi većim dijelom na tip 2
Uzroci porasta: porast broja stanovništva,
starenje čovječanstva, loše prehrambene
navike, porast tjelesne težine, smanjena fizička
aktivnost...

Demetrius iz Apomeiae
(300 g.prije Krista) prvi
put spominje
DIJABETESproticanje
stanje ljudi obilježenih
izražajnim mokrenjem

John Rollo i Johan
Frank oko 1800.g.
MELLITUS –
sladak kao med




Tip 1
razaranje β stanica gušterače
Tip 2 od prevladavajuće otpornosti na
inzulin do prevladavajućeg
nedostatka lučenja
Drugi specifični tipovi (genetski defekti β-stanice ili
inzulinskih receptora; b. gušterače, endokrinopatije...)
Trudnička šećerna bolest intolerancija glukoze nastala u
trudnoći bez obzira da li je poslije poroda tolerancija glukoze
normalna
Osnovna razlika u terapijskom
pristupu
Kod tipa 1 razina inzulina je smanjena ili
ga nema – neophodna je terapija
inzulinom
 Kod tipa 2 razina inzulina je često
povišena, radi se o bolesti inzulinske
rezistencije

Učestalost dijabetesa tipa 2 u
svijetu
Australija i Oceanija
Europa
Južna Amerika
SjevernaAmerika
Azija
Afrika
0
10
20
30
40
50
Prevalencija T2DM (miljuni)
Amos et al. 1997
60
70
Dijabetes tipa 2: čimbenici
rizika
dob (> 45 godina)
 etnička skupina
 obiteljsko nasljeđe
 pretilost (ITM > 27 kg/m2
ili
> 20% idealne tjelesne
težine)
 tjelesna neaktivnost
 povišen krvni tlak
 povišene masnoće u krvi

Watkins et al. Diabetes and its Management, Ed. 6. Blackwell
Publishing, 2003;
DIJABETES U RH

Učestalost (1997., izvor: 1. hrvatski zdravstveni projekt)
≈ 9 % (dobna skupina 18 + god.)
• 42 % osoba ne zna za bolest (neotkriveno)
•
•
broj novootkrivenih/100 osoba sa dijagnosticiranom bolešću


od 31 u ST regiji do 114 u ZG regiji
Broj oboljelih > 300.000
Komplikacije dijabetesa
Direktni troškovi
dijabetesa i povezanih
bolesti iznose između
2,5% i 15% godišnjeg
proračuna za zdravstvo
Procjenjuje se da će
direktni troškovi
dijabetesa u zemljama s
visokom prevalencijom
doseći 40%
 Osobe
s
dijabetesom
imaju 16 puta
veći rizik za
amputaciju
uslijed periferne
vaskularne
bolesti
 Dijabetes
je vodeći uzrok
sljepoće, amputacija i zatajenja
bubrežne funkcije
 Kardiovaskularna
bolest najčešći
je uzrok smrti u dijabetesu tipa 2
(75%)
Što želimo postići liječenjem?
oslobađanje od simptoma hiperglikemije
 poboljšanje kvalitete života
 sprečavanje tj. usporavanje razvoja
komplikacija
 smanjenje smrtnosti
 liječenje popratnih bolesti/komplikacija

Na što nastojimo djelovati?
Normalizaciju glukoze u krvi
 Regulaciju krvnog tlaka
 Regulaciju masnoća u krvi
 Smanjenje tjelesne težine
 Prestanak pušenja
 Povećanje tjelesne aktivnosti

DIJAGNOZA ŠEĆERNE BOLESTI
(obavezno dvije vrijednosti, kapilarna puna
krv)
11.1 mM/L
7.8 mM/L
7,0 mM/L
na tašte
2 sata iza OGTT
Ciljevi liječenja šećerne bolesti
 GUK
natašte
< 6 mmol/l
 2h nakon obroka < 8 mmol/l
 HbA1c do 6,5%
 LDL < 3 mmol/l
 RR 130/80 mmHg
Korist od gubitka tjelesne težine
Smrtnost vezana uz dijabetes manja za
30% to 40%
Smanjena
potreba za
inzulinom
Rizik nastanka
dijabetesa manji
za 50%
HbA1c  by
15%
Gubitak tjelesne
težine za 10%
Pad ukupnog kolesterola za
10%; LDL manji za 15%
trigliceridi niži za 30%
HDL viši za 8%
Jung 1997, Goldstein 1992
Pad
sistoličkog i
dijastoličkog
tlaka za 10
mmHg
Glikemija natašte
niža za 30% do 50%
(bolja osjetljivost na
inzulin)
Preporuke za prehranu –
ukratko:
45-65% (većinom škrob)
 Dijetna vlakna: minimalno 20g/1000 kcal
 Masnoće: 20-35%
 Bjelančevine: 10-20% (0,8 g/kg/dan)
 Sol: < 3000 mg/dan
 Vitamini i minerali: uz balansiranu prehranu nisu
potrebni; o nadomjescima razmisliti u slučaju
stresa, bolesti i općenito pojačanih ili dugotrajnih
psiho-fizičkih napora
 Ugljikohidrati:
Čimbenici koji utječu na
glukozu u krvi
Unos hrane (ugljikohidrata)
povećava razinu glukoze u
krvi
 Tjelovježba smanjuje razinu
glukoze u krvi
 Stres može povisiti glukozu
u krvi
 Alkohol snižava razinu
glukoze u krvi

Tjelovježba i dijabetes

Povećava osjetljivost na inzulin


Regulira glukozu u krvi


Tjelovježba uklanja glukozu direktno iz krvi kako bi je iskoriostila
za energiju tijekom vježbanja i poslije
Regulira tjelesnu težinu/količinu masnog
tkiva



Tjelovježba povećava sposobnost organizma da iskoristi inzulin,
čime se regulira razina glukoze
4 od 5 osoba s dijabetesom je pretilo
Studije su dokazale da gubitak tjelesne težine popravlja opće
stanje,
Smanjuje rizik od kardiovaskularne bolesti

U osoba s dijabetesom povećan je rizik KV bolesti
Kako započeti?
Odaberite jednu aktivnost (primjer: brzo
hodanje)
 Postavite cilj - najmanje 30 minuta dnevno,
3-5 dana u tjednu
 Nabavite udobnu obuću za hodanje
 Pronađite društvo!

Postupno povećavajte aktivnost
Početnici:
Prvi tjedan - 3 puta tjedno
 Ujutro: Hodajte 5-10 minuta
 Nakon ručka:
Hodajte 5-10
minuta

Nakon večere: Hodajte 5-10
minuta
Tjelovježba i srčane bolesti
Oprez!
o Izrazito naporne
aktivnosti
o Podizanje teškog
tereta ili naporno
istezanje
o Tjelovježba pri
izrazitoj hladnoći ili
vrućini


Odaberite:
Umjerene aktivnosti
kao što je hodanje,
plivanje, vožnja
bicikla, rad u vrtu
Umjerene vježbe
snage, vježbe
istezanja
Tjelovježba i hipertenzija
(visoki tlak)
Oprez!
o Izrazito naporne
aktivnosti
o Podizanje teškog
tereta ili naporno
istezanje
Odaberite:
 Umjerene
aktivnosti poput:

hodanja
 podizanja laganih
utega
 istezanja
Vježbajte sigurno



Prestanite vježbati ukoliko osjetite bol,
vrtoglavicu, ili vam ponestaje daha
Izbjegavajte naporne aktivnosti pri izrazito
vrućem, hladnom ili vlažnom vremenu
Odaberite prikladnu obuću kako bi ste smanjili
rizik od ozljede
Učinak tjelovježbe
Povećava osjetljivost na inzulin
 Popravlja opće tjelesno stanje
 Smanjuje čimbenike rizika za
kardiovaskularnu bolest
 Smanjuje rizik od hipertenzije
o Povećava rizik od hipoglikemije!

Šetnja [ sati/tjedno*]
0
1.5
4na šećernu
5.5*
7.5
12 2
Učinak fizičke
aktivnosti
bolest
tipa
Tjelesna masa [kg]
+0.8
+0.6
+0.1
- 2.2
-3.0
-3.2
Opseg struka [cm]
+1.0
+1.0
-0.9
- 3.8
-5.5
-7.1
+0.03
-0.06
-0.44
- 0.8
-1.11
-1.19
RR sist. [mmHg]
-1.8
-1.5
-6.4
- 5.5
-6.6
-9.2
RR dijast. [mmHg]
-4.6
-2.4
-2.9
- 4.8
-5.3
-7.1
Kolesterol [mg/dl]
-3.8
-5.6
-10.2
- 10.7
-7.4
-10.9
LDL-kol. [mg/dl]
-4.5
-7.1
-3.4
- 5.3
-6.3
-7.7
HDL-kol. [mg/dl]
+0.1
+1.1
+2.9
+ 5.6
+10.4
+6.3
Trigliceridi [mg/dl]
+3.4
+2.1
-48.2
- 55.2
-57.4
-68.4
CAD rizik [%]
+0.1
-0.3
-2.6
- 3.7
-4.8
-4.3
HbA1c [%]
p < 0.05
42
min šetnje (7km/h) dnevno 5km
Di Loreto C et al. Diabetes Care 2005;28:1295-302.
* 45