Transcript DEPRESIJA I DIJABETES Sinopsis baziran na izdanju “Depression and Diabetes”, WPA (Katon W, Maj M, Sartorius N, eds.

DEPRESIJA I DIJABETES
Sinopsis baziran na izdanju “Depression and Diabetes”, WPA
(Katon W, Maj M, Sartorius N, eds. – Chichester: Wiley, 2010)
Epidemiologija depresije i dijabetesa
• U osoba sa dijabetesom, prevalenca klinički relevantnih
depresivnih simptoma je 31%, a simptoma velike depresije je
11% (Anderson et al., 2001).
• Osobe sa depresivnim poremećajima imaju 65% veći rizik za
pojavu dijabetesa (Campayo et al., 2010).
• Prognoza dijabetesa i depresije (u pogledu komplikacija,
rezistencije na terapiju i mortaliteta) lošija je kada su ova dva
oboljenja u komorbiditetu nego kad se javljaju neovisno jedan o
drugome.
Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and
Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Osobe koje imaju depresiju i dijabetes imaju sve lošije zdravlje, o čemu sami izvještavaju, od
onih sa depresijom i nekim drugim hroničnim oboljenjem (Mussavi et al., Lancet 2007;370:851858). Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and
Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Korištenje zdravstvene zaštite znantno je veće u depresivnih nego u nedepresivnih pacijenata sa dijebetesom
(podaci iz SAD-a, 1996). Iz Egede LE. Medical costs of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes.
Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Troškovi zdravstvene zaštite znatno su veći u depresivnih nego u nedepresivnih pacijenata sa dijabetesom
(podaci iz SAD-a, 1996). Iz Egede LE. Medical costs of depression and diabetes. In: Depression and Diabetes.
Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Komplikacije depresije i dijabetesa
• Dokumentirana je prospektivna udruženost između prethodno
postojećih depresivnih simptoma i početka oboljenja koronarne
arterije kod osoba sa dijabetesom (Orchard et al., 2003).
• Prospektivna udruženost nađena je između depresije i početka
retinopatije u djece sa dijabetesom (Kovacs et al., 1995).
• Depresivni simptomi češći su u pacijenata oboljelih od
dijabetesa sa makro- i mikrovaskularnim problemima, kao što su
erektilna disfunkcija i bolest dijabetičkog stopala, iako je njihova
uzročna povezanost nejasna (Thomas et al., 2004).
Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and
Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Dijabetička populacija
Nedijabetička populacija
vival functions in a diabetic population stratified by Centers for Epidemiologic StudiesSurvival functions in a nondiabetic population stratified by Centers for Epidemiologic Stud
epression (CES-D) Scale score, NHANES I Epidemiologic Follow-up Study, 1982-1992
Depression (CES-D) Scale score, NHANES I Epidemiologic Follow-up Study, 1982-1992
Zhang, X. et al. Am. J. Epidemiol. 2005 161:652-660; doi:10.1093/aje/kwi089
Zhang, X. et al. Am. J. Epidemiol. 2005 161:652-660; doi:10.1093/aje/kwi089
Copyright restrictions may apply.
Izrazitija udruženost depresivnih simptoma (prema
procjenama Center for Epidemiological Studies
- Depression Scale, CES-D) i veće smrtnosti nađena je u osoba sa dijabetesom, ali ne i u osoba
bez dijabetesa, prilagođavanjem na socio-demografske i faktore životnog stila (Zhang et al., Am. J.
Epidemiol. 2005;161:652-660). Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In:
Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
trictions may apply.
Povezanost depresije i dijabetesa: bihejvioralni faktori
• Depresija je udružena sa smanjenom fizičkom aktivnosti, što
povećava rizik za gojaznost i posljedično za diabetes tip 2.
• Depresija je udružena sa slabijom brigom o sebi u vezi sa
dijabetesom (uključujući oralno uzimanje lijekova, dijetalne
modifikacije, vježbanje i praćenje vrijednosti šećera u krvi).
• Emocionalni problemi povezani sa dijabetesom mogu dovesti
do razvoja depresije.
Iz Lloyd CE et al. The epidemiology of depression and diabetes. In: Depression and
Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Povezanost depresije i dijabetesa – biološki faktori
• Depresija je fenotip za veći broj uz stres-vezanih poremećaja
koji dovode do aktivacije hipotalamo-pituitarno-adrenalne
osovine, disregulacije autonomnog nervnog sistema i
oslobođanja pro-inflamatornih citokina, u konačnici rezultirajući
inzulinskom rezistencijom.
• Metaboličko programiranje na genetskoj razini i pothrajenost (in
utero i u djetinjstvu) može predisponirati osobu i za dijabetes i
za depresiju.
Iz Ismail K. Unravelling the pathogenesis of the depression-diabetes link. In:
Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i
dijabetesa - I
Problem
Utjecaj
•
•
Simptomi depresije i dijabetesa se preklapaju
Simptomi depresije oponašaju simptome
dijabetesa
•
•
Depresija može biti udružena sa početkom ili •
pogoršavanjem tjelesnih simptoma
•
Depresija je često udružena sa teškoćama u
samoliječenju dijabetesa i pridržavanju
tretmana
•
•
Pacijent i kliničar mogu biti nesvjesni prisustva depresije i
promjene stanja mogu prvenstveno pripisati pogoršanju vlastite
brige o sebi u dijabetesu
Pacijent /ica može osjećati da ga njegov/njezin kliničar ne shvata
ili ne podržava u potpunosti u toku posjeta zdravstvenim
službama, kada rezultati somatskog pregleda ili laboratorijskih
nalazi ne odgovaraju subjektivnim tegobama
Pacijent se može osjećati rezigniranim u vezi sa sposobnošću
da nešto promijeni, npr. : “Znam šta bi trebalo , a šta ne bi
trebalo da činim, ali ja još uvijek griješim , a ne znam zašto!”
Kliničar se može osjećati obeshrabrenim u vezi sa
sposobnošću pacijenta da napravi relevantne promjene u
vlastitoj brizi o sebi
Iz Hellman R, Ciechanowski P. Diabetes and depression: management in ordinary clinical
conditions. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley,
2010.
Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i
dijabetesa - II
Problem
Utjecaj
•
Osobe sa depresijom mogu pokušati da reguliraju
emocije hranom ili supstancama
•
Kliničar koji ne shvata depresivne simptome koji su u osnovi i
očajničke pokušaje pacijenta da regulira emocionalnu bol,
može ostaviti dojam osobe koja kritizira zbog stigme i pratećih
reakcija na ovakve obrasce ponašanja
•
Stresori koji se upliću u strategije samo-liječenja i
pogoršavaju dijabetično stanje mogu također
precipitirati ili pogoršati depresiju
•
Pacijent i kliničar loš ishod dijebetesa mogu pripisati
smanjenju vlastite brige o sebi zbog brzog životnog stila, ali ne
smiju podcijeniti podmukli razvoj depresije i njene posljedice
•
Depresija može smanjiti sposobnost osobe da
vjeruje drugima ili da bude zadovoljna
zdravstvenom zaštitom
Depresija je često udružena sa promjenama u
zdravstvenoj zaštiti koje zahtijevaju određene
obrasce i praćenje putem zakazanih pregleda
•
Pacijent može nerado zakazivati preglede, pojaviti se u
dogovoreno vrijeme za pregled, tražiti podršku zdravstvenog
osoblja ili surađivati sa davaocima zdravstenih usluga u toku
dogovorenog pregleda
•
Iz Hellman R, Ciechanowski P. Diabetes and depression: management in ordinary clinical
conditions. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley,
2010.
Praktični problemi kao posljedica komorbiditeta depresije i
dijabetesa - III
Problem
•
Utjecaj
Depresija može biti udružena sa
lošom kontrolom šećera u krvi bez
obzira na ponašanje
•
•
Depresija je često udružena sa
problemom organiziranja zadataka
•
Ono što se moglo lako razumjeti u prošlosti , možda je potrebno da se
napiše, ponovi i da se provjeri razumijevanje istog dok je pacijent depresivan
•
Depresija vodi pesimističnijem
pogledu na budućnost
•
Kliničari bi mogli pomoći depresivnom pacijentu da podijeli zadatke na
izvodljive aktivnosti koje bi se kratkoročnije mogle isplatiti
•
Depresija je često udružena sa
anksioznošću
•
Kliničari treba da razmotre prisustvo anksioznosti koja povećava pacijentovu
nesigurnost u vezi sa donošenjem odluka i povećava opći osjećaj straha o
vjerovatnoći uspijeha
•
Ovo može voditi osjećanju beznadežnosti, krivnje, gubitka snage ili
smanjenjom osjećanju kontrole bolesti , i može utjecati na motivaciju
pacijenta da se angažira u daljim preporukama kliničkog tretmana
Kliničari koji nisu sumnjičavi mogu nesvjesno okrivljavati pacijenta za
situaciju nad kojom on/ona sada ima vrlo malo kontrole
Iz Hellman R, Ciechanowski P. Diabetes and depression: management in ordinary clinical
conditions. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley,
2010.
Studije efikasnosti psihoterapije za depresiju u dijabetesu
Studija
Intervencije
Ishod
Lustman et al., 1998
Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT) plus edukacija o
dijabetesu vs. samo edukacija o dijabetesu
Poboljašnje depresije i kontrole glikemije u
KBT vs. kontrolna grupa
Huang et al., 2002
Antidijabetici + edukacija o dijabetesu + psihološki
tretman + relaksacija i muziko terapija vs. samo
antidijabetici
Poboljšanje depresije i kontrola glikemije u
tretmanu vs. kontrolna grupa
Li et al., 2003
Antidijabetici + edukacija o dijabetesu + psihološki
tretman vs. samo antidijabetici
Poboljšanje depresije i kontrola glikemije u
tretmanu vs. kontrolna grupa
Lu et al., 2005
Edukacija o dijabetesu i cerebrovaskularnom zbivanju +
elektromiografski tretman + psihološki tretman vs.
Uobičajeno liječenje
Poboljšanje depresije i kontrola glikemije u
tretmanu vs. kontrolna grupa
Simson et al., 2008
Individualna suportivna psihoterapija vs. Uobičajeno
liječenje
Poboljšanje depresije i kontrola glikemije u
suportivnoj psihoterapiji vs. kontrolna grupa
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression and
Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Studije efikasnosti lijekova za depresiju u dijabetesu
Studija
Intervencije
Ishod
Lustman et al., 1997
Obuka za mjerenje glikemije glukometrom+
nortriptilin vs. placebo
Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa
nortrptilinom vs. placebo
Lustman et al., 2000
Fluoxetin vs. placebo
Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa
fluoxetinom vs. placebo
Paile-Hyvärinen et al., 2003
Paroxetin vs. placebo
Nakon incijalnog poboljšanja u paroxetin grupi u toku 3
mjeseca, nema signifikantnog poboljšanja u ishodu na
kraju praćenja
Xue et al., 2004
Paroxetin vs. placebo
Poboljšanje depresije ali ne i kontrole glikemije sa
paroxetinom vs. placebo
Gülseren et al., 2005
Fluoxetin vs. paroxetin
Obje grupe pokazale su signifikantno poboljšanje
depresije ali ne i kontrole glikemiije
Paile-Hyvärinen et al., 2007
Paroxetin vs. placebo
Nema signifikantnog poboljšanja u ishodu depresije i
kontroli glikemije
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In:
Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 1. korak
Tražiti:
• Depresiju sa Patient Health Questionnaire - 9 (PHQ-9)
• Bespomoćnost/”odustajanje” ili osjećanje preopterećenosti samoliječenjem bolesti
• Komorbiditet paničnih ataka i posttraumatskog stresnog poremećaja
•Nesposobnost razlikovanja simptoma anksioznosta od simptoma dijabetesa (npr.,
hipoglikemija)
• Prateći problemi sa ishranom/jedenjem
• Emocionalno jedenje kao reakcija na tugu/usamljenost/ljutnju
• Prejedanje/čišćenje
• Noćno jedenje
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression
and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 2. korak
Poboljšanje samoliječenja:
• Eksplorirati “gubitak kontrole” nad samoliječenjem bolesti
•Eksplorirati razumijevanje dvosmjerne povezanosti između stresa i suboptimalnog
samoliječenja bolesti i ishoda
• Definirati depresiju i kako se to preklapa sa i razlikuje od “stresa”
•Pregled simptoma depresije i kako se ovi simptomi preklapaju sa ili oponašaju
simptome dijabetesa
• Razgovarati o pogoršanju medicinskih simptoma povezanih sa depresijom
• Podijeliti zadatke u samoliječenju dijabetesa, depresije, drugih bolesti
• Pomoći pacijentu da napravi prioritete prema značaju specifičnih zadataka
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression
and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 3. korak
Podrška:
• Razmotriti adjunktivnu kratku psihoterapiju za:
emocionalno jedenje (kognitivno-bihejvioralna terapija)
analiza problema (terapija razrješenja problema)
bolje pridržavanje preporuka za liječenje (motivacioni intervju)
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression
and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom: 4. korak
Razmotriti medikamentozni tretman:
• Komorbiditet depresije i anksioznosti: SSRI ili SNRI
•Seksualna disfunksija: upotreba bupropiona ili, ako već postoji odgovor na SSRI, dodati
buspiron
•Izražena neuropatija: dati bupropion, venlafaxin ili duloxetin zbog djelotvornosti u
liječenju neuropatske boli
Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment of depression in patients with diabetes. In: Depression
and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
$25.000
Savings
Intervention
$5.000
Usual Care
$10.000
Savings
$15.000
Intervention
Total Medical
Costs Over a 2Year Period
Usual Care
$20.000
$0
Katon et al., 2006
Simon et al., 2007
Intenzivnije liječenje depresije u pacijenata sa dijabetesom udruženo je sa manjim troškovima
zdravstvene zaštite tokom dvogodišnjeg perioda. Iz Katon W, van der Felz-Cornelis C. Treatment
of depression in patients with diabetes. In: Depression and Diabetes. Katon W, Maj M, Sartorius
N (eds). Chichester: Wiley, 2010.
Zahvalnost
Ovaj sinopsis je dio programa Svjetske psihijatrijske asocijacije (WPA)
koji ima za cilj podizanje svijesti o prevalenci i prognostičkim
implikacijama depresije u osoba sa tjelesnim oboljenjima. Veoma
cijenimo podršku ovom programu koju su dali Fondacija Lugli, Italijansko
društvo biološke psihijatrije, Eli-Lilly i Bristol-Myers Squibb. WPA
zahvaljuje dr. Andrea Fiorillo-u iz Napulja, Italija, za njegovu pomoć u
pripremi ovog sinopsisa.
Prijevod: Dr. Amra Delić, Klinika za psihijatriju, Univerzitetski klinički
centar Tuzla, Bosna i Hercegovina.